Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:learning_theories:cognitive_theory_of_multimedia_learning [2013/12/08 21:14]
kbosnjak
+++ hr:learning_theories:cognitive_theory_of_multimedia_learning [2014/01/18 23:38]
djuric [Što je kognitivna teorija multimedijskog učenja?]
@@ Redak 5: / Redak 5: @@
-Kognitivna teorija multimedijskog učenja je jedna od [[hr:learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivističkih teorija učenja]] koju je predstavio američki profesor psihologije [[http://www.psych.ucsb.edu/people/faculty/mayer/index.php|Richard Mayer]] 90-ih godina. Ova teorija se bazira na [[learning_theories:cognitive_load_theory|teoriji kognitivnog opterećenja]] [[http://education.arts.unsw.edu.au/staff/john-sweller-726.html|Johna Swellera]] posebno primjenjenoj na multimedijsko učenje, stoga ima mnoge sličnosti s njom. Osnovne pretpostavke Mayerove teorije  su da **ljudsko radno pamćenje** ima **dvije pod-komponente** koje **rade paralelno** (vizualnu i verbalnu/akustičnu) i da učenje može biti uspješnije ako se oba ova kanala obrade podataka koriste u isto vrijeme.
+Kognitivna teorija multimedijskog učenja (**Cognitive theory of multimedia learning**) je jedna od [[hr:learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivističkih teorija učenja]] koju je predstavio američki profesor psihologije [[http://www.psych.ucsb.edu/people/faculty/mayer/index.php|Richard Mayer]] 90-ih godina prošlog stoljeća. Ova teorija se bazira na [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory|teoriji kognitivnog opterećenja]] (**cognitive load theory**) [[http://education.arts.unsw.edu.au/staff/john-sweller-726.html|Johna Swellera]] posebno primijenjenoj na multimedijsko učenje, stoga dijeli mnoge sličnosti s njom. Osnovne pretpostavke Mayerove teorije  su da **ljudsko radno pamćenje** ima **dvije pod-komponente** (vizualna i verbalna/akustična) koje **rade paralelno** i da učenje može biti uspješnije ako se oba ova kanala obrade podataka koriste u isto vrijeme.
@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 Mayerova teorija se bazira na tri pretpostavke koje sugeriraju kognitivna istraživanja (([[http://scienceview.berkeley.edu/research/agents/02.Mayer.Moreno.EPR.pdf|Mayer, RE, and R Moreno. Animation as an aid to multimedia learning. Educational psychology review 14, no. 1: 87-99. March 2002.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])):
-[[  http://t0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRcaVF1nGSYY3y-pqAPDUZVRDnN0Yz_trOQpuQXheq38cjc76Ix|{{  :images:model.png|  Human working memory model Image borrowed from: http://t0.gstatic.com/images... Click on the picture to follow the link.}}]]
+[[  http://t0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRcaVF1nGSYY3y-pqAPDUZVRDnN0Yz_trOQpuQXheq38cjc76Ix|{{   hr:learning_theories:ctml_cro.png?680x250|  Human working memory model Image borrowed from: http://t0.gstatic.com/images... Click on the picture to follow the link.}}]]
-  - **Pretpostavka o dva kanala** - Verbalni i vizualni kanali (slični onome što je Baddeley nazvao //fonološka petlja// i //vizualno-prostorni blok za skiciranje//(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]]))) u našem radnom pamćenju su odvojeni i mogu se koristiti za za obradu informacija istovremeno te na taj način poboljšati proces učenja. Ideju o modelu radnog pamćenja sa više pod-komponenti prvi su predstavili [[http://www.york.ac.uk/psychology/staff/faculty/ab50/|Alan Baddeley]] i [[http://www.york.ac.uk/res/wml/ghitch.html|Graham Hitch]]  1974. godine(([[http://dionysus.psych.wisc.edu/Lit/Articles/BaddeleyA1974a.pdf|Baddeley, A. D., Hitch, G. J. Working Memory. In Bower, G.A. The psychology of learning and motivation: advances in research and theory. 8. New York: Academic Press. pp. 47–89. 1974.]])) , a zatim Baddeley reviziju 1992. godine(([[http://www.sciencemag.org/content/255/5044/556.abstract|Baddeley, A. Working memory. Science (New York, N.Y.) 255, no. 5044: 556-559. January 31, 1992.]])). Ovi nalazi su kasnije bili uključeni u  [[hr:learning_theories:Dual coding theory|Teoriju dvostrukog kodiranja]] [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allana Paivioa]](([[http://www.ebook3000.com/Mental-Representations--A-Dual-Coding-Approach_123738.html|Paivio, A. Mental representations: A dual coding approach. Oxford, England: Oxford University Press. 1986.]])) te kasnije Mayera i njegovih kolega.
+  - **Pretpostavka o dva kanala** - Verbalni i vizualni kanali (slični onome što je Baddeley nazvao //fonološka petlja (**phonological loop system**)// i //vizualno-prostorni blok za skiciranje (**visuospatial sketchpad**)//(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]]))) u našem radnom pamćenju su odvojeni i mogu se koristiti za za obradu informacija istovremeno te na taj način poboljšati proces učenja. Ideju o modelu radnog pamćenja sa više pod-komponenti prvi su predstavili [[http://www.york.ac.uk/psychology/staff/faculty/ab50/|Alan Baddeley]] i [[http://www.york.ac.uk/res/wml/ghitch.html|Graham Hitch]]  1974. godine(([[http://dionysus.psych.wisc.edu/Lit/Articles/BaddeleyA1974a.pdf|Baddeley, A. D., Hitch, G. J. Working Memory. In Bower, G.A. The psychology of learning and motivation: advances in research and theory. 8. New York: Academic Press. pp. 47–89. 1974.]])) , a zatim ju je Baddeley revidirao 1992. godine(([[http://www.sciencemag.org/content/255/5044/556.abstract|Baddeley, A. Working memory. Science (New York, N.Y.) 255, no. 5044: 556-559. January 31, 1992.]])). Ovi nalazi su kasnije uključeni u  [[hr:learning_theories:Dual coding theory|Teoriju dvostrukog kodiranja]] (**dual coding theory**) [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allana Paivioa]](([[http://www.ebook3000.com/Mental-Representations--A-Dual-Coding-Approach_123738.html|Paivio, A. Mental representations: A dual coding approach. Oxford, England: Oxford University Press. 1986.]])) te kasnije u radovima Mayera i njegovih kolega.
-   - **Pretpostavka o ograničenom kapacitetu** - Kako je Millerova [[http://tip.psychology.org/miller.html|Teorija obrade informcija]] pokazala, ovi kanali su ograničenog kapaciteta(([[http://cogprints.org/730/1/miller.html|Miller, G. A. The magical number seven, plus or minus two: Some limits on our capacity for processing information. Psychology Review 63: 81-97. 1956.]])) i  ograničenog vremena trajanja((Peterson, L. and Peterson, M. Short-term retention of individual verbal items. Journal of Experimental Psychology, 58, 193–198. 1959.)) zadražavanja informacija. Stoga, previše informacija može uzrokovati //kognitivno preopterećenje//.(([[http://www.uky.edu/~gmswan3/544/9_ways_to_reduce_CL.pdf|Mayer, Richard, and Roxana Moreno. Nine Ways to Reduce Cognitive Load in Multimedia Learning. Educational Psychologist 38: 43-52, March 2003.]]))
+   - **Pretpostavka o ograničenom kapacitetu** - Kako je Millerova [[http://tip.psychology.org/miller.html|Teorija obrade informacija]] (**information processing theory**) pokazala, ovi kanali su ograničenog kapaciteta(([[http://cogprints.org/730/1/miller.html|Miller, G. A. The magical number seven, plus or minus two: Some limits on our capacity for processing information. Psychology Review 63: 81-97. 1956.]])) i vremena zadržavanja informacija((Peterson, L. and Peterson, M. Short-term retention of individual verbal items. Journal of Experimental Psychology, 58, 193–198. 1959.)). Stoga, previše informacija može uzrokovati //kognitivno preopterećenje//.(([[http://www.uky.edu/~gmswan3/544/9_ways_to_reduce_CL.pdf|Mayer, Richard, and Roxana Moreno. Nine Ways to Reduce Cognitive Load in Multimedia Learning. Educational Psychologist 38: 43-52, March 2003.]]))
-  - **Pretpostavka o aktivnoj obradi** - Učenje je aktivni proces prikupljanja, organiziranja i integriranja novih informacija(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])). U ovoj definiciji se može primjetiti sličnost sa [[he:learning_paradigms:constructivism|konstruktivističkim učenjem]].
+  - **Pretpostavka o aktivnoj obradi** - Učenje je aktivni proces prikupljanja, organiziranja i integriranja novih informacija(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])). U ovoj definiciji se može primijetiti sličnost sa [[he:learning_paradigms:constructivism|konstruktivističkim učenjem ]](**constructivist learning**).
-Zajedno sa [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory|teorijom kognitivnog opterećenja]], koja nudi detaljniji opis tipova kognitivnog opterećenja i moguće uzroke kognitivnog preopterećenja, spomenute pretpostavke kognitivne teorije multimedijskog učenja tvore okvir i **teorijsku osnovu** mnogih suvremenih istraživanja učenja. Ovo istraživanje ima uglavnom dva cilja:
+Zajedno s [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory|teorijom kognitivnog opterećenja]], koja nudi detaljniji opis tipova kognitivnog opterećenja (**cognitive load types**) i moguće uzroke kognitivnog preopterećenja (**cognitive overload**), spomenute pretpostavke kognitivne teorije multimedijskog učenja tvore okvir i **teorijsku osnovu** mnogih suvremenih istraživanja učenja. Ovo istraživanje ima uglavnom dva cilja:
-  * upotrebu oba kanala obrade podataka, i
+  * upotrebu obaju kanala obrade podataka, i
-  * upravljanje kognitivnim optrećenjem i kognitivnim preopterećenjem.
+  * upravljanje kognitivnim opterećenjem i izbjegavanje kognitivnog preopterećenja.
-Rezultati istraživanja su otkrili nekoliko takozvanih [[hr:research_results:principles and effects|načela i učinaka]] koji opisuju različite fenomene povezane sa učenjem, nastavnim pomagalima, i načinima smanjena kognitivnog optrećenja.
+Rezultati istraživanja su otkrili nekoliko [[hr:research_results:principles and effects|načela i učinaka]] koji opisuju različite fenomene povezane sa učenjem, nastavnim pomagalima, i načinima smanjenja kognitivnog opterećenja.
 ===== Koje je praktično značenje teorije multimedijskog učenja? =====
-Kao što je spomenuto, istraživanja u okvirima kognitivne teorije multimedijskog učenja i [[hr:learning_theories:cognitive load theory|teorije kognitivnog optrećenja]] su otkrila mnoga [[hr:research_results:principles and effects|načela i učinke]] koje su predstavili Sweller(([[http://www.csuchico.edu/~nschwartz/Sweller_2008.pdf|Sweller, J. Human Cognitive Architecture. In Handbook of research on educational communications and technology, 369-381. Taylor & Francis, 2008.]])), Mayer(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])) i mnoštvo drugih istraživača. Jednostavno rečeno, ova načela i učinci sugeriraju da učenici učenje bolje:
+Kao što je spomenuto, istraživanja u okvirima kognitivne teorije multimedijskog učenja i [[hr:learning_theories:cognitive load theory|teorije kognitivnog optrećenja]] su otkrila mnoga [[hr:research_results:principles and effects|načela i učinke]] koje su predstavili Sweller(([[http://www.csuchico.edu/~nschwartz/Sweller_2008.pdf|Sweller, J. Human Cognitive Architecture. In Handbook of research on educational communications and technology, 369-381. Taylor & Francis, 2008.]])), Mayer(([[http://books.google.hr/books?id=ymJ9o-w_6WEC&printsec=frontcover&dq=Mayer,+Richard+E.+Multim%C3%A9dia+learning&hl=hr&ei=XMNrTeSmG43ItAbaprn3DA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Mayer, Richard E. Multimédia learning. Cambridge University Press, 2001.]])) i mnoštvo drugih istraživača. Jednostavno rečeno, ova načela i učinci sugeriraju da učenici uče bolje:
   * iz **riječi i slika** nego samo iz riječi,
-  * iz **animacije i pripovijedanja** zajedno, a ne samo iz animacije ili pripovijedanja ili prikazanog teksta na ekranu,
+  * iz **animacije i pripovijedanja** zajedno primijenjenih, a ne samo iz animacije ili pripovijedanja ili prikazanog teksta na ekranu,
   * kada su riječi i s njima povezane slike izloženi **blizu**, a ne daleko jedni od drugih na stranici ili ekranu,
   * kada su riječi i s njima povezane slike prezentirani **istovremeno**, a ne jedni iza drugih,
   * kada su dodatni interesantni, ali irelevantni materijali isključeni, a ne uključeni,
   * kada su važne informacije u materijalima za učenje označene ili naglašene,
-  * kada su animacije ili teskt podijeljeni u **manje dijelove**,
+  * kada su animacije ili tekst podijeljeni u **manje dijelove**,
-  * kada su prezentirani sa rješenim primjerima prije nego što zadatak pokušaju riješiti samostalno,
+  * kada su prezentirani sa riješenim primjerima prije nego što zadatak pokušaju riješiti samostalno,
   * kada se od njih zatraži da **objasne** korak u postupku,
   * kada savladavaju složene materijale u **suradnji** sa drugih učenicima,
@@ Redak 42: / Redak 42: @@
   * kada prime količinu **navođenja** u skladu sa njihovim stupnjem znanja.
-Svi navedeni učinci oblika prezentacije su jači za učenike sa manje predznanja, nego za one s više predznanja, te za one koji imaju bolje vizualne sposobnosti za razliku od onih sa slabijim vizualnim sposobnostima.
+Svi navedeni učinci oblika prezentacije su jači za učenike s manje predznanja, nego za one s više predznanja, te za one koji imaju bolje prostorne sposobnosti za razliku od onih sa slabijim prostornim sposobnostima.
-Međutim, svi navedeni prijedlozi za učinkovitije učenje moraju se primjenjivati sa oprezom, jer je učenje u stvarnom životu složenije od laboratorijskih uvjeta. Za više detalja i rezultate istraživanja za svaki od navedenih prijedloga posjetite stranicu sa [[hr: research_results:principles and effects|načelima i učnicima]].
+Međutim, svi navedeni prijedlozi za učinkovitije učenje moraju se primjenjivati sa oprezom, jer je učenje u stvarnom životu složenije od onog u laboratorijskim uvjetima. Za više detalja i rezultate istraživanja za svaki od navedenih prijedloga posjetite stranicu sa [[hr: research_results:principles and effects|načelima i učincima]].
 ===== Kritike =====
-Kognitivna teorija multimedijskog učenja je podvrgnuta jedankim  [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory&#criticisms|kritikama]] kao i teorija kognitivnog opterećenja obzirom da je ona njen dodatak.
+Kognitivna teorija multimedijskog učenja uglavnom je podvrgnuta jednakim  [[hr:learning_theories:cognitive_load_theory&#criticisms|kritikama]] kao i teorija kognitivnog opterećenja obzirom da se nadovezuje na nju.
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati