Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
hr:learning_theories:conditions_of_learning [2013/12/19 23:18] ptomac [Kritike] |
hr:learning_theories:conditions_of_learning [2013/12/19 23:29] ptomac [Što su uvjeti učenja?] |
||
---|---|---|---|
Redak 5: | Redak 5: | ||
[[http://www.ibstpi.org/Products/pdf/appendix_A-C.pdf|Robert Gagné]] je bio američki edukacijski psiholog čije su ideje o //uvjetima učenja (conditions of learning)// i implikacijama dizajna poučavanja prvi puta predstavljene 1965. godine((Gagné, R. M. The conditions of learning and theory of instruction (1st ed.). New York, NY: Holt, Rinehart & Winston, 1965.)). Pretpostavio je da postoje **različiti ishodi učenja**, od kojih se svaki može najbolje ostvariti kroz vlastiti **specifični dizajn poučavanja**, ali isto tako da postoji određen broj koraka potrebnih u svakom okruženju za učenje (poznati i kao // Gagnéova pretpostavka//(([[http://edtech2.boisestate.edu/spechtp/575/learningtheorist.html|Specht, P. Robert Gagne - Learning Theorist. Boise State University, College of Education.]]))). | [[http://www.ibstpi.org/Products/pdf/appendix_A-C.pdf|Robert Gagné]] je bio američki edukacijski psiholog čije su ideje o //uvjetima učenja (conditions of learning)// i implikacijama dizajna poučavanja prvi puta predstavljene 1965. godine((Gagné, R. M. The conditions of learning and theory of instruction (1st ed.). New York, NY: Holt, Rinehart & Winston, 1965.)). Pretpostavio je da postoje **različiti ishodi učenja**, od kojih se svaki može najbolje ostvariti kroz vlastiti **specifični dizajn poučavanja**, ali isto tako da postoji određen broj koraka potrebnih u svakom okruženju za učenje (poznati i kao // Gagnéova pretpostavka//(([[http://edtech2.boisestate.edu/spechtp/575/learningtheorist.html|Specht, P. Robert Gagne - Learning Theorist. Boise State University, College of Education.]]))). | ||
- | * "//Robert M. Gagne je zaista jedan od najznačajnijih edukacijskih psihologa naše generacije, te je praksi sustava dizajna poučavanja dao akademski ugled.//"(([[http://www.scribd.com/doc/41760294/Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Zimmerman, Barry J., and Dale H. Schunk. Educational psychology: a century of contributions, p328. Routledge, 2003.]])) | + | * "//Robert M. Gagné je zaista jedan od najznačajnijih edukacijskih psihologa naše generacije, te je praksi sustava dizajna poučavanja dao akademski ugled.//"(([[http://www.scribd.com/doc/41760294/Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Zimmerman, Barry J., and Dale H. Schunk. Educational psychology: a century of contributions, p328. Routledge, 2003.]])) |
===== Što su uvjeti učenja? ===== | ===== Što su uvjeti učenja? ===== | ||
- | Pod utjecajem ([[hr:learning_paradigms:behaviorism|teorija biheviorističkog učenja]]) (behaviorist learning theories), Gagné predstavlja 8 tipova ili uvjeta učenja, koji su većinom temeljeni na učenju putem asocijacije podražaj-odgovor (S-R). Slijedi njihova klasifikacija po složenosti(([[http://books.google.com/books?id=c1MmAQAAIAAJ|Gagné, Robert Mills. The conditions of learning and theory of instruction. Holt, Rinehart and Winston, 1985.]])): | + | Pod utjecajem [[hr:learning_paradigms:behaviorism|teorija biheviorističkog učenja]] (behaviorist learning theories), Gagné predstavlja 8 tipova ili uvjeta učenja, koji su većinom temeljeni na učenju putem asocijacije podražaj-odgovor (S-R). Slijedi njihova klasifikacija po složenosti(([[http://books.google.com/books?id=c1MmAQAAIAAJ|Gagné, Robert Mills. The conditions of learning and theory of instruction. Holt, Rinehart and Winston, 1985.]])): |
Redak 29: | Redak 29: | ||
| **Verbalne informacije** |**Deklarativno znanje** kao što je znanje o zakonima, pohranjeno je kao distribuirane reprezentacije. |Novi bi materijali trebali biti povezani s **prethodno naučenim informacijama**, ali se i razlikovati pomoću vizualne reprezentacije. | | | **Verbalne informacije** |**Deklarativno znanje** kao što je znanje o zakonima, pohranjeno je kao distribuirane reprezentacije. |Novi bi materijali trebali biti povezani s **prethodno naučenim informacijama**, ali se i razlikovati pomoću vizualne reprezentacije. | | ||
| **Intelektualne sposobnosti** |**Proceduralno znanje** kao dijeljenje integrala, pohranjeno je putem povezanih proceduralnih koraka organiziranih u hijerarhije u kojima više sposobnosti uključuju one niže. |Sposobnosti koje su podređene moraju biti prve naučene ili već prisutne. (**predznanje**). | | | **Intelektualne sposobnosti** |**Proceduralno znanje** kao dijeljenje integrala, pohranjeno je putem povezanih proceduralnih koraka organiziranih u hijerarhije u kojima više sposobnosti uključuju one niže. |Sposobnosti koje su podređene moraju biti prve naučene ili već prisutne. (**predznanje**). | | ||
- | | **Kognitivne strategije** |Vještine koje utječu na selekciju i **aktivaciju drugih sustava produkcije**, uglavnom jednostavnih poput "razlaganja problema na dijelove", dohvaćeno vanjskim ili unutarnjim znakovima. |Mala korist prethodnog učenja, ali jako korisno **vježbanje s različitim primjerima**. | | + | | **Kognitivne strategije** |Vještine koje utječu na selekciju i **aktivaciju drugih sustava produkcije**, uglavnom jednostavnih poput "razlaganja problema na dijelove", dohvaćaju se vanjskim ili unutarnjim znakovima. |Mala korist prethodnog učenja, ali jako korisno **vježbanje s različitim primjerima**. | |
- | | **Motoričke sposobnosti** |Sposobnosti kao što su stavljanje leće u oko, izvođene s **lakoćom** i **izvedbom**. |**Prethodno učenje** i **vježba** poboljšava učenje motoričkih sposobnosti. | | + | | **Motoričke sposobnosti** |Sposobnosti kao što su stavljanje leće u oko, izvode se s **lakoćom** i **izvedbom** bez greške. |**Prethodno učenje** i **vježba** poboljšava učenje motoričkih sposobnosti. | |
| **Stavovi** |**Stečena mentalna stanja** koja u određenim situacijama utječu na nečije ponašanje. |Potreban je **ljudski model** od kojeg se uči. | | | **Stavovi** |**Stečena mentalna stanja** koja u određenim situacijama utječu na nečije ponašanje. |Potreban je **ljudski model** od kojeg se uči. | | ||
Redak 67: | Redak 67: | ||
=====Kritike===== | =====Kritike===== | ||
- | Gagneova teorija je kritizirana jer(([[http://www.scribd.com/doc/41760294/Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Zimmerman, Barry J., and Dale H. Schunk. Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]])): | + | Gagnéova teorija je kritizirana jer(([[http://www.scribd.com/doc/41760294/Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Zimmerman, Barry J., and Dale H. Schunk. Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]])): |
* **Nije dovoljna za samopodučavanje** (što je rezultiralo prijedlozima da se nadopuni sa strategijama iniciranim od učenika) | * **Nije dovoljna za samopodučavanje** (što je rezultiralo prijedlozima da se nadopuni sa strategijama iniciranim od učenika) |