Korisnički alati

Site alati


hr:instructional_design:structural_learning

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:instructional_design:structural_learning [2013/12/15 17:49]
msaric
hr:instructional_design:structural_learning [2023/06/19 16:03] (trenutno)
Redak 1: Redak 1:
 ====== Strukturalna teorija učenja ====== ====== Strukturalna teorija učenja ======
 ===== Općenito ===== ===== Općenito =====
-Strukturalna teorija učenja (**Structural learning theory**) pripada [[learning_paradigms:​cognitivism|kognitivističkoj]] perspektivi,​ a predložio ju je 1970-ih [[http://​www.scandura.com/​|Joseph Scandura]]. Scandurina teorija sugerira da se ljudsko **znanje** sastoji od **pravila** koja trebaju biti naučena. ​Pravila su određena parametrima područja (**domain**),​ postupka (**procedure**) i raspona (**range**).+Strukturalna teorija učenja (**Structural learning theory**) pripada [[learning_paradigms:​cognitivism|kognitivističkoj]] perspektivi,​ a predložio ju je 1970-ih [[http://​www.scandura.com/​|Joseph Scandura]]. Scandurina teorija sugerira da se ljudsko **znanje** sastoji od **pravila** koja trebaju biti naučena. ​Ta pravila ​određena ​su parametrima područja (**domain**),​ postupka (**procedure**) i raspona (**range**).
 ===== Što je Strukturalna teorija učenja? ===== ===== Što je Strukturalna teorija učenja? =====
-Strukturalna teorija učenja ​sugerira ​da strukture (problemi) koje učenik mora naučiti, moraju biti formirane kao pravila provedena u području djelovanja.+Strukturalna teorija učenja ​predlaže ​da strukture (problemi) koje učenik mora naučiti, moraju biti formirane kao pravila provedena u području djelovanja.
  
-**Područje** ​(domain) ​se ovdje definira kao skup karakteriziranih ulaza (**inputs**) i izlaza (**outputs**). Ulazi i izlazi mogu biti bilo što pa čak i proces, ideja ili koncept. Na primjer:+**Područje** se ovdje definira kao skup karakteriziranih ulaza (**inputs**) i izlaza (**outputs**). Ulazi i izlazi mogu biti bilo što pa čak i proces, ideja ili koncept. Na primjer:
  
   *popis glagola (ulaz) → particip prezenta (izlaz).   *popis glagola (ulaz) → particip prezenta (izlaz).
Redak 11: Redak 11:
 Radnje koje se vrše na danim ulazima nazivaju se pravila, a ona stvaraju jedinstvene izlaze. Pravila mogu sadržavati različite razine apstrakcije i uvijek su definirana trima parametrima:​ Radnje koje se vrše na danim ulazima nazivaju se pravila, a ona stvaraju jedinstvene izlaze. Pravila mogu sadržavati različite razine apstrakcije i uvijek su definirana trima parametrima:​
  
-  ***Područje** ​(domain)-dopušteni **ulazi** +  ***Područje** -dopušteni **ulazi** 
-  ***Raspon** ​(range)- očekivani izlazi i +  ***Raspon** - očekivani izlazi i 
-  ***Postupak** ​(procedure)- redoslijed **operacija** ​izvođenja ​na **ulazima**.+  ***Postupak** - redoslijed **operacija** ​koje se izvode ​na **ulazima**.
  
-Na primjer: Pravilo ​oblikovanja ​//prezent participla// u engleskom jeziku obuhvaća područje svih engleskih ​glagola, raspon ​prezent participla ​te postupak dodavanja "​-ing"​ na kraju glagola. ​+Na primjer: Pravilo //oblikuj particip prezenta// u engleskom jeziku obuhvaća područje svih glagola, raspon ​participa prezenta, ​te postupak dodavanja ​nastavka ​"​-ing"​ na kraju glagola. ​
  
-Pravila mogu biti pojednostavljena ​sa pravilima ​nižeg reda (**lower-order rules**), (atomski dijelovi) koja predstavljaju najosnovnije pojmove koje učenik treba znati kada se bavi problemom iz danog područja. Nova pravila višeg reda (**higher-order rules**)su ​izvedena ​iz kombinacije atomskih ​(atomic) ​komponenti i iz primjene složenih pravila i pravila nižeg reda. Pravila višeg reda su pravila koja mogu sadržavati druga pravila kao ulaze ili izlaze (npr. matematički teoremi) i mogu se koristiti kod rješavanja kompleksnih problema u cijelom području.+Pravila mogu biti pojednostavljena ​u pravila ​nižeg reda (**lower-order rules**), (atomski dijelovi) koja predstavljaju najosnovnije pojmove koje učenik treba znati kada se bavi problemom iz danog područja. Nova pravila višeg reda (**higher-order rules**) ​izvedena ​su iz kombinacije atomskih komponenti i primjene složenih pravila i pravila nižeg reda. Pravila višeg reda su pravila koja mogu sadržavati druga pravila kao ulaze ili izlaze (npr. matematički teoremi) i mogu se koristiti kod rješavanja kompleksnih problema u cijelom području.
  
-Strukturalna teorija učenja dodatno pokušava identificirati važne komponente ​rješavanja danog problema i temelji se na postupku naziva strukturalna analiza ​(**structural analysis**). Strukturalna analiza se provodi po sljedećim koracima:+Strukturalna teorija učenja dodatno pokušava identificirati ​komponente koje su od izuzetne ​važnosti za rješavanja danog problema i temelji se na postupku ​koji se naziva strukturalna analiza. Strukturalna analiza se provodi po sljedećim koracima:
  
   -Prvi korak je identificirati područje ulaza i izlaza ili čak samo izlaza (reprezentativni problemi).   -Prvi korak je identificirati područje ulaza i izlaza ili čak samo izlaza (reprezentativni problemi).
-  -Pravila bi trebala biti definirana i objašnjena za svaki reprezentativni problem. Problem područja može biti i dobro i loše definiran ((Loše definirano područje je ono u kojem su pravila jednostavna,​ ali nema direktnog i potpunog rješenja kao kod šaha ili pisanja poezije.)). U slučaju loše definiranog područja trebalo bi ju podijeliti u dobro definirana pod-područja,​ koja mogu proizvesti barem jedno rješenje pravila+  -Pravila bi trebala biti definirana i objašnjena za svaki reprezentativni problem. Problem područja može biti i dobro i loše definiran ((Loše definirano područje je ono u kojem su pravila jednostavna,​ ali nema direktnog i potpunog rješenja kao kod šaha ili pisanja poezije.)). U slučaju loše definiranog područja trebalo bi ju podijeliti u dobro definirana pod-područja,​ koja mogu proizvesti barem jedno pravilo ​rješenja
-  -Svako rješenje pravila ​trebalo bi pretvoriti u novi problem višeg reda i novo pravilo ​višeg reda kako bi problem ​bio riješen. +  -Svako ​pravilo ​rješenja trebalo bi pretvoriti u novi problem višeg reda i nova pravila ​višeg reda kako bi problem ​trebao biti riješen. 
-  -Suvišna pravila bi trebala biti uklonjena i cijeli proces ​ponavljan ​dok se ne dosegnu dovoljno jednostavna pravila.+  -Suvišna pravila bi trebala biti uklonjena i trebalo bi ponavljati ​cijeli proces dok se ne dosegnu dovoljno jednostavna pravila.
  
-Važan dio teorije je također i predznanje (**prior knowledge**) učenika, koje će **omogućiti izgradnju novih pravila**. To znanje može ispitati instruktor, koji može biti i ljudski i umjetni.+Važan dio teorije je također i predznanje (pravila) učenika, koje će **omogućiti izgradnju novih pravila**. To znanje može ispitati instruktor, koji može biti i ljudski i umjetni.
  
 ===== Koje je praktično značenje Strukturalne teorije učenja? ===== ===== Koje je praktično značenje Strukturalne teorije učenja? =====
Redak 34: Redak 34:
   -Odabrati reprezentativan uzorak problema oduzimanja kao što su 9-5 , 248-13 , ili 801-302 .   -Odabrati reprezentativan uzorak problema oduzimanja kao što su 9-5 , 248-13 , ili 801-302 .
   -Prepoznati minimalne sposobnosti učenika : da su u stanju prepoznati znamenke 0-9 , znak minus, stupce i redove. Tada odrediti pravila za rješavanje svakog problema oduzimanja. Na primjer, jedno od pravila može biti da ako je zadnja znamenka umanjenika manja od odgovarajuće znamenke umanjitelja,​ iduća lijeva znamenka u umanjeniku je umanjena za jedan.   -Prepoznati minimalne sposobnosti učenika : da su u stanju prepoznati znamenke 0-9 , znak minus, stupce i redove. Tada odrediti pravila za rješavanje svakog problema oduzimanja. Na primjer, jedno od pravila može biti da ako je zadnja znamenka umanjenika manja od odgovarajuće znamenke umanjitelja,​ iduća lijeva znamenka u umanjeniku je umanjena za jedan.
-  -Odrediti pravilo višeg reda i ukloniti druga pravila koja su sadržana u njima. Za oduzimanje to znači da ispod spomenuto pravilo (2) treba biti uopćeno za bilo koju znamenku umanjenika i odgovarajuću znamenku umanjitelja,​ a ne samo zadnju. +  -Odrediti pravilo višeg reda i ukloniti druga pravila koja su sadržana u njima. Za oduzimanje to znači da spomenuto pravilo (2) treba biti uopćeno za bilo koju znamenku umanjenika i odgovarajuću znamenku umanjitelja,​ a ne samo zadnju. 
-  -Ponovno razmotriti dobijena pravila iz (3) te ih uopćiti da objašanjavaju ​sve probleme unutar područja. U slučaju oduzimanja možemo uopćiti problem oduzimanja brojeva u različitim osnovama.+  -Ponovno razmotriti dobijena pravila iz koraka ​(3)te ih uopćiti da objašnjavaju ​sve probleme unutar područja. U slučaju oduzimanja možemo uopćiti problem oduzimanja brojeva u različitim osnovama.
  
 Strukturalna teorija učenja primjenjuje se u **matematici** i **učenju jezika**. Strukturalna teorija učenja primjenjuje se u **matematici** i **učenju jezika**.
Redak 50: Redak 50:
 [[http://​www.scandura.com/​Articles/​172-SLT%20Current%20Status%20and%20New%20Perspectives.pdf|Scandura,​ J. M. Structural Learning Theory: Current Status and New Perspectives. Instructional Science 29, no. 4 : 311–336. 2001.]] [[http://​www.scandura.com/​Articles/​172-SLT%20Current%20Status%20and%20New%20Perspectives.pdf|Scandura,​ J. M. Structural Learning Theory: Current Status and New Perspectives. Instructional Science 29, no. 4 : 311–336. 2001.]]
  
-[[http://​web.cortland.edu/​frieda/​id/​IDtheories/​4.html|Instructional Design Theory Database Project: Structural Learning Theory.]] ​Retrieved March 15, 2011.+[[http://​web.cortland.edu/​frieda/​id/​IDtheories/​4.html|Instructional Design Theory Database Project: Structural Learning Theory.]] ​Preuzeto ​15. ožujka, 2011.
  
 [[http://​www.odu.edu/​educ/​roverbau/​Class_Websites/​761_Spring_04/​Assets/​course_docs/​ID_Theory_Reps_Sp04/​Scandura_Chapman.pdf|Scandura,​ J. M. Structural learning theory. Instructional Design Theories and Models: An Overview of Their Current Status: p215–245. 1984.]] [[http://​www.odu.edu/​educ/​roverbau/​Class_Websites/​761_Spring_04/​Assets/​course_docs/​ID_Theory_Reps_Sp04/​Scandura_Chapman.pdf|Scandura,​ J. M. Structural learning theory. Instructional Design Theories and Models: An Overview of Their Current Status: p215–245. 1984.]]
  
-[[http://​tip.psychology.org/​scandura.html|TIP:​ Structural Learning Theory (J. Scandura).]] ​Retrieved March 16, 2011.+[[http://​tip.psychology.org/​scandura.html|TIP:​ Structural Learning Theory (J. Scandura).]] ​Preuzeto ​16. ožujka, 2011.
  
  
hr/instructional_design/structural_learning.1387129745.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 15:49 (vanjsko uređivanje)