Korisnički alati
hr:learning_theories:gestalt_psychology
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
|
hr:learning_theories:gestalt_psychology [2013/12/12 19:18] jlivakovic [Što je Gestalt psihologija?] |
hr:learning_theories:gestalt_psychology [2023/06/19 18:03] (trenutno) |
||
|---|---|---|---|
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| - | ====== Gestalt psihologija ====== | + | ====== Gestalt psihologija (Gestalt Psychology) ====== |
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Gestalt psihologiju prvi je puta predstavio njemački psiholog [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer]](([[http://webspace.ship.edu/cgboer/gestalt.html|Boeree, George. Gestalt Psihologija.]])) 1912. godine, kada je objavio rad o optičkoj iluziji zvanoj //prividno kretanje//. U tom je radu analizirao iluziju koja seriju statičnih slika percipira kao pokret, baš poput filma. Pretpostavka da je **cjelina puno više od samog zbroja njenih dijelova** glavno je načelo gestalt psihologije. | + | Gestalt psihologiju prvi je predstavio njemački psiholog [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer]](([[http://webspace.ship.edu/cgboer/gestalt.html|Boeree, George. Gestalt Psihologija.]])) 1912. godine, kada je objavio rad o optičkoj iluziji zvanoj //prividno kretanje//. U tom je radu analizirao iluziju koja seriju statičnih slika percipira kao pokret, poput filma. Pretpostavka da je **cjelina puno više od samog zbroja njenih dijelova** glavno je načelo gestalt psihologije. |
| ===== Što je Gestalt psihologija? ===== | ===== Što je Gestalt psihologija? ===== | ||
| - | Gestalt teorija predstavljena je kao **suprotnost** dotad dominantnom [[ | + | Gestalt teorija predstavljena je kao **suprotnost** do tad dominantnom **[[:glossary#structuralism|strukturalizmu]]**, koji je tvrdio da kompleksnost percepcije može biti shvaćena razbijajući je u manje, osnovne dijelove iskustva, kao što je primjerice cjepkanje grafičke forme u set točaka ili melodije na niz zvukova. Gestaltisti su **napali tu teoriju**: ista melodija može biti prepoznata i ako se odsvira u drugačijem ključu, a pravokutnik može biti percipiran kao pravokutnik i kroz druge oblike, ne samo crtanjem četiriju linija. Ideja Werheimera bila je da je mogućnost **percipiranja objekata sposobnost živčanog sustava**, koji ima tendenciju **zajedničkog grupiranja objekata** koji su **blizu**, **slični**, čine **glatke linije**, **oblikuju većinu lika dovoljnu za prepoznavanje**. Ovo su četiri Wertheimerova //**načela grupiranja**//(([[http://www.psiholoskicentar-razvoj.hr/?p=40|Gestalt psihologija]])): |
| - | [[glossary#structuralism|strukturalizmu]], koji je tvrdio da kompleksnost percepcije može biti shvaćena razbijajući je u manje, osnovne dijelove iskustva, kao što je primjerice cjepkanje grafičke forme u set točaka ili melodije na niz zvukova. Gestaltisti su **napali tu teoriju**: ista melodija može biti prepoznata i ako je se odsvira u drugačijem ključu, a pravokutnik može biti percipiran kao pravokutnik i kroz druge oblike, ne samo crtanjem četiriju linija. Ideja Werheimera bila jest da je mogućnost **percipiranja objekata sposobnost živčanog sustava**, koja ima tendenciju **zajedničkog grupiranja objekata** koji su **blizu**, **slični**, koji čine **glatke linije**, **većinu oblika dovoljno za prepoznavanje**. Ovo su četiri Wertheimerova //**načela grupiranja**//(([[http://www.psiholoskicentar-razvoj.hr/?p=40|Gestalt psihologija]])): | + | |
| * **Sličnost**- objekte **sličnih obilježja** (primjerice oblika ili boje) percipirat ćemo kao cjelinu | * **Sličnost**- objekte **sličnih obilježja** (primjerice oblika ili boje) percipirat ćemo kao cjelinu | ||
| - | * **Blizina**- objekte koji su **blizu** jedan drugome doživjet ćemo kao da su grupirani zajedno | + | * **Blizina**- objekte koji su **blizu** jedan drugome doživjet ćemo grupirane zajedno |
| * **Kontinuitet**- objekti koji zajedno definiraju **glatke linije** ili **krivulje** percipit će se zajedno | * **Kontinuitet**- objekti koji zajedno definiraju **glatke linije** ili **krivulje** percipit će se zajedno | ||
| - | * **Zatvorenost**- ako je **dovoljan dio nekog lika prisutan**, percipirat ćemo taj lik kao cjelinu nadopunjujući ga dijelovima koji nedostaju | + | * **Zatvorenost**- ako je **prikazan dovoljan dio nekog lika **, percipirat ćemo taj lik kao cjelinu nadopunjujući ga dijelovima koji nedostaju |
| - | Danski psiholog [[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/judaica/ejud_0002_0017_0_17126.html|Edgar Rubin]] 1921. godine predstavio je još jedan važan gestalt aspekt organiziranja (iako sam nije bio geštaltist), percepciju //**figure i pozadine**//. Rubin je predložio da grupa povezanih objekata može mentalno biti shvaćena kao objekt (figura) ili kao površina iza nje (pozadina) dok formulirani uvjeti odlučuju kada će što od toga biti percepirano. | + | Danski psiholog [[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/judaica/ejud_0002_0017_0_17126.html|Edgar Rubin]] 1921. godine predstavio je još jedan važan gestalt aspekt organiziranja (iako sam nije bio gestaltist), percepciju //**figure i pozadine**// (**//figure-ground//** perception). Rubin je predložio da grupa povezanih objekata može mentalno biti shvaćena kao **objekt** (figura) ili kao **površina iza nje** (pozadina)* dok formulirani uvjeti odlučuju kada će što od toga biti percepirano. |
| - | Zadnje načelo Gestalt psihologije jest //Prägnanzov princip//, koje tvrdi da kada vizualni podražaj može biti interpretiran na više načina (kao na primjer djelomično skrivena figura), ljudi imaju tendenciju **organizirati** ga kao **jednostavan**, **uobičajen** i **simetričan** koliko god to uvjeti (informacije dohvaćene retinom oka) dopuštaju. Gestalisti ovo objašnjavaju kroz ideju električnog polja mozga koji doseže stanje minimalne energije, no ta je teorija danas u potpunosti odbačena. | + | Zadnje načelo Gestalt psihologije jest //Prägnanzov princip//, koje tvrdi da vizualni podražaj koji može biti interpretiran na više načina (kao na primjer djelomično skrivena figura), ljudi **organiziraju** kao **jednostavan**, **uobičajen** i **simetričan**, koliko god to uvjeti (informacije dohvaćene očnom retinom) dopuštaju. Gestalisti ovo objašnjavaju kroz ideju električnog polja mozga koji doseže stanje minimalne energije, no ta je teorija danas u potpunosti odbačena. |
| | {{images:similarity.gif}} | {{images:prox.gif}} | {{images:continuation.gif}} | | | {{images:similarity.gif}} | {{images:prox.gif}} | {{images:continuation.gif}} | | ||
| - | | **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) -glatka linija se percipira kao kontinuitet | | + | | **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) - glatka linija se percipira kao neprekidna| |
| | {{images:closure.gif}} | {{images:praganz.gif}} | {{images:vase.png}} | | | {{images:closure.gif}} | {{images:praganz.gif}} | {{images:vase.png}} | | ||
| - | | **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:[[http://graphicdesign.spokanefalls.edu/tutorials/process/gestaltprinciples/gestaltprinc.htm|Rock, I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://www.psywww.com/intropsych/ch04_senses/gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme | | + | | **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:[[http://graphicdesign.spokanefalls.edu/tutorials/process/gestaltprinciples/gestaltprinc.htm|Rock, I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (kao krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva (2)), a ne kao kompleksni oblici (3,4) | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://www.psywww.com/intropsych/ch04_senses/gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme | |
| - | Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim prebiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka. U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//učenje uvidom//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://fac.hsu.edu/ahmada/3%20Courses/2%20Learning/Learning%20Notes/10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad, A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])): | + | Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim predbiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka (**trial and error sessions**). U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom (**insight learning**) kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako su bili povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//[[:glossary#insightful_learning|učenje uvidom]]//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://fac.hsu.edu/ahmada/3%20Courses/2%20Learning/Learning%20Notes/10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad, A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])): |
| * Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun. | * Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun. | ||
| * Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka. | * Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka. | ||
| Redak 34: | Redak 33: | ||
| ===== Koje je praktično značenje Gestalt psihologije? ===== | ===== Koje je praktično značenje Gestalt psihologije? ===== | ||
| - | Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**, **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava, a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena, i može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče trebaju biti **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni dizajn bi trebao biti temeljen na **blizini**, **zatvorenosti**, **sličnosti** i **jednostavnosti**. | + | Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**, **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava, a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena te može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče budu **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni program (**instructional design**) bi trebao biti temeljen na **blizini**, **zatvorenosti**, **sličnosti** i **jednostavnosti**. |
| - | Primjena gestalt zakona bila je predložena i za dizajn **kognitivnih mapa** (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje), gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace, D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)). | + | Primjena gestalt zakona bila je predložena i za nacrte **kognitivnih mapa** (**knowledge maps**) (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje), gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace, D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)). |
| Redak 41: | Redak 40: | ||
| =====Kritike===== | =====Kritike===== | ||
| Gestalt teorija najviše je kritizirana zbog: | Gestalt teorija najviše je kritizirana zbog: | ||
| - | * toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjenje fenomene, | + | * toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjene fenomene, |
| * **istraživanja subjektivnih isktustva** kao što je percepcija, | * **istraživanja subjektivnih isktustva** kao što je percepcija, | ||
| - | * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenju kvalitativne deskripcije | + | * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenja kvalitativne deskripcije |
| * **opovrgavanja** osnovnog znanstvenog pristupa koji definira **cjelinu kao skup svojih dijelova** | * **opovrgavanja** osnovnog znanstvenog pristupa koji definira **cjelinu kao skup svojih dijelova** | ||
| Gestalt teorija je nadahnula psihologe kao što su [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/lewin.htm|Kurt Lewin]] i [[http://www.acsu.buffalo.edu/~duchan/history_subpages/kurtgoldstein.html|Kurt Goldstein]], da ju uključe i u druge aspekte psihologije. Pogledi gestalt psihologije također su utjecali i na kasnije kognitivističke teorije. | Gestalt teorija je nadahnula psihologe kao što su [[http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/lewin.htm|Kurt Lewin]] i [[http://www.acsu.buffalo.edu/~duchan/history_subpages/kurtgoldstein.html|Kurt Goldstein]], da ju uključe i u druge aspekte psihologije. Pogledi gestalt psihologije također su utjecali i na kasnije kognitivističke teorije. | ||
| + | |||
| ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ||
| * **gestalt**, **figura/pozadina**, **prägnanz**, **blizina**, **zatvorenost**, **sličnost**, **jednostavnost** | * **gestalt**, **figura/pozadina**, **prägnanz**, **blizina**, **zatvorenost**, **sličnost**, **jednostavnost** | ||
| Redak 56: | Redak 56: | ||
| ===== Literatura ===== | ===== Literatura ===== | ||
| + | [[http://kobi.nat.uni-magdeburg.de/uploads/Courses/RockPalmer1990.pdf|Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.]] | ||
| + | |||
| [[http://www.instructionaldesign.org/theories/gestalt.html|TIP: Teorije. Geštalt Teorije(Wertheimer).]] | [[http://www.instructionaldesign.org/theories/gestalt.html|TIP: Teorije. Geštalt Teorije(Wertheimer).]] | ||
| Redak 68: | Redak 70: | ||
| [[http://psychclassics.yorku.ca/Wertheimer/Forms/forms.htm|Wertheimer, M. Laws of Organization in Perceptual Forms. Translation published in Ellis, W. A source book of Gestalt psychology (pp. 71-88). London: Routledge & Kegan Paul. 1938.]] | [[http://psychclassics.yorku.ca/Wertheimer/Forms/forms.htm|Wertheimer, M. Laws of Organization in Perceptual Forms. Translation published in Ellis, W. A source book of Gestalt psychology (pp. 71-88). London: Routledge & Kegan Paul. 1938.]] | ||
| - | |||
hr/learning_theories/gestalt_psychology.1386872322.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
