====== Kognitivno pripravništvo  ======


===== Općenito =====

Kognitivno pripravništvo (**cognitive apprenticeship**) je obrazovni model koji se razvio iz [[learning_theories:situated learning|situacijske teorije učenja]] (**situated learning theory**) i predstavljen je 1989 (([[http://www.eric.ed.gov/PDFS/ED284181.pdf|Collins, A., Brown, J.S. & Newman, S.E. Cognitive apprenticeship: Teaching the craft of reading, writing and matematics. In L.B. Resnick (Ed.), Knowing, learning and instruction: Essays in honor of Robert Glaser (pp. 453-494). Hillsdale, NJ: Erlbaum, 1989.]])), a razvili su ga [[http://www.sesp.northwestern.edu/profile/?p=52&/AllanCollins/|Allan Collins]], [[http://www.johnseelybrown.com/|John Seely Brown]] i njihove kolege. Autori

  * "//... predlažu alternativni model nastave koji je dostupan u okviru tipičnog američkog razreda. To je model nastave koji se vraća na pripravništvo,  ali uključuje i  elemente nastave. Ovaj model nazivamo kognitivnim pripravništvom.//"(([[http://northwestern.academia.edu/AllanCollins/Papers/229120/Cognitive_Apprenticeship_Making_Thinking_Visible|Collins, Allan, John Seely Brown, and Ann Holum. “Cognitive Apprenticeship: Making Thinking Visible.” American Educator 15, no. 3: 6-11. 1991.]]))

//Kognitivno// označava da je naglasak na učenju kognitivnih, a ne fizičkih vještina, a //pripravništvo// se odnosi na to da će se učenje javiti kroz interakciju s iskusnijim mentorom.(([[file:///C:/Documents%20and%20Settings/jpetrovic/Application%20Data/Mozilla/Firefox/Profiles/0r6b3qr3.default/zotero/storage/UX55TTID/Collins.pdf|Collins, Allan. Cognitive Apprenticeship. In The Cambridge Handbook of the Learning Sciences, 2006.]]))
===== Što je to kognitivno pripravništvo? ======

Kognitivno pripravništvo je vrsta učenja putem iskustva, a vođena je od strane stručnjaka. Motivacija za ovaj pristup proizašla je iz kritika formalnog obrazovanja koje obično odvaja učenje od prakse i podučava vještine i znanje na apstraktan način, otežavajući time učenicima primjenu naučenog znanja na situacije u stvarnome svijetu.  Prema Brownu,

  * "//središnji problem učenja je  **postati stručnjak**, **a ne učiti o praksi**.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=MImg&_imagekey=B6VFY-3VGH6NM-8-3&_cdi=6023&_user=3875467&_pii=S0959802298000113&_origin=gateway&_coverDate=10%2F31%2F1998&_sk=999919995&view=c&wchp=dGLzVtb-zSkzS&md5=54f492ed91e398595ce3ec7d063fa80b&ie=/sdarticle.pdf|Brown, J. S. Internet technology in support of the concept of //communities-of-practice//: The case of Xerox. Accounting, Management and Information Technology, 8, 227–236. 1998.]]))

Učenje je ovdje, kao i u [[learning_theories:situated learning|situacijskoj teoriji učenja]], definirano kao prirodno povezano s aktivnošću, kontekstom i kulturom koje čine kontekst učenja i odvija se putem //legitimnog perifernog sudjelovanja// (proces u kojemu se početnici priključuju periferiji [[learning_theories: zajednice prakse]] (communities of practice) i kako uče, približavaju se potpunom sudjelovanju).(([[http://www.aect.org/edtech/ed1/31.pdf|Dennen, V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding, modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))

Kognitivno pripravništvo usmjerava se na 4 dimenzije koje čine bilo koje okružje za učenje(([[http://llk.media.mit.edu/courses/readings/Collins.pdf|Collins, Allan. Cognitive Apprenticeship. In The Cambridge Handbook of the Learning Sciences, 2006.]]))(([[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VDC-444DY90-6&_user=3875467&_coverDate=11%2F30%2F2001&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=gateway&_origin=gateway&_sort=d&_docanchor=&view=c&_searchStrId=1719161483&_rerunOrigin=google&_acct=C000050661&_version=1&_urlVersion=0&_userid=3875467&md5=ee1ed08bf82f52c9ca64f2a8d61bca66&searchtype=a|Enkenberg, Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506. September 2001.]])):

^  1. Sadržaj (Vrsta znanja)  ||||
|  **Poznavanje područja** (deklarativno znanje poput pojmova, činjenica, postupaka)  |  **Heurističke strategije** (opće tehnike za izvršavanje zadatka)  |  **Strategije kontrole** (opći koraci usmjeravanja procesa rješavanja)  |  **Strategije učenja** (znanje o tome kako steći nova znanja)  |

^  2. Metoda (Način učenja)  ||||
| **Modeliranje** - učenici modeliraju proces donošenja odluka promatrajući zaključke stručnjaka. Općenito, modeliranje može biti ponašajno (učenje motoričkih vještina putem imitiranja) ili kognitivno (modeliranje procesa donošenja odluka promatranjem zaključaka stučnjaka), no teorija kognitivnog pripravništva uglavnom je orijentirana na kognitivno modeliranje. | **Treniranje** - ponekad znači isto što i mentorstvo, a ponekad se razlikuje(([[http://www.aect.org/edtech/ed1/31.pdf|Dennen, V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding, modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]))(([[http://books.google.com/books?id=PRFdEkBMF4sC|Parsloe, E., & Wray, M. Coaching and mentoring: Practical methods to improve learning. London: Kogan Page, 2000.]])). Takvi procesi obično uključuju stručno savjetovanje, naputke, verbalne opise, dijagrame, ispitivanja, asistenciju, podršku, vježbu i objašnjenja za  učenike koji pokušavaju izvesti zadatak. | **Podupiranje/Građevinska skela**((Originally this term comes from Vygotsky's [[learning_theories:social development theory]])) - prema nekima, podupiranjeje samo vrsta treniranja. Kada je učenicima potrebno, učitelj pruža podršku koju postupno uklanja kako učenici napreduju. Postoje dvije vrste podupiranja: direktivno (pristup usmjeren na učitelja u kojem stručnjak osigurava učenicima stratege uspješnih učenika) ili podržavajuće (pristup usmjeren na učenika gdje učitelj nudi strategije koje odgovaraju trenutnim interesima i potrebama učenika). | **Artikulacija** (učitelj potiče učenike na verbaliziranje svog znanja i mišljenja), **Refleksija** (učitelj ohrabruje učenike da svoj pristup rješavanju problema usporede sa drugima) i **Istraživanje** (učitelj potiče učenike da postavljaju i rješavaju svoje vlastite probleme). |

^  3. Sekvencioniranje (Ključevi za određivanje nastavne aktivnosti)  |||
|  **Povećanje složenosti** (postupno povećavanje težine smislenog zadataka)  |  **Povećanje raznolikosti** (vježbanje u različitim situacijama da bi se naglasilo široko područje primjene)  |  **Globalno lokalne vještine** (usmjeravanje na konceptualizaciju zadatak kao cjeline prije izvođenja njegovih dijelova)  |

^  4. Sociologija (Značajke socijalnog okružja učenja)  ||||
|  **[[learning_theories:situated learning|Situacijsko učenje]]** (učenici uče u kontekstu rada na realnim zadacima)  |  **[[learning_theories:communities_of_practice|Zajednica prakse]]** (komunikacija o  različitim načinima ostvarivanja smislenih zadataka)  |  **Intrinzična motivacija** (učenici postavljaju osobne ciljeve kako bi došli so vještina i rješenja)  |  **Suradnja** - učenici rade zajedno kako bi ostvarili svoje ciljeve  |

===== Koje je praktično značenje teorije kognitivnog pripravništva? =====

Ne postoji formula za provedbu navedene metode poučavanja/učenja (modeliranje, podupiranje, treniranje, artikulacija, refleksija i istraživanje):

  * "//na učitelju je da odredi načine učinkovite primjene teorije kognitivnog pripravništva u vlastitom području podučavanja . //"(([[http://northwestern.academia.edu/AllanCollins/Papers/229120/Cognitive_Apprenticeship_Making_Thinking_Visible|Collins, Allan, John Seely Brown, and Ann Holum. Cognitive Apprenticeship: Making Thinking Visible. American Educator 15, no. 3: 6-11, 1991.]]))

Detaljan primjer može se pronaći u radu Enkenberga (([[http://www.sciencedirect.com/science/article/B6VDC-444DY90-6/2/4f96e45d0461f2a869258c8e37513ca9|Enkenberg, Jorma. Instructional design and emerging teaching models in higher education. Computers in Human Behavior 17, no. 5-6: 495-506, September 2001.]])).

Razlika između dekontekstualiziranog i kontekstualiziranog učenja, karakterističnog za teoriju kognitivnog pripravništva (([[http://math.unipa.it/~grim/QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos, G., E. Nikoloudakis, S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])) u obrazovanom procesu može se objasniti na sljedećem primjeru((Borrowed from Heeter, C. Situated Learning for designers: Social, Cognitive and Situative Framework. 2005.)):


^  PRISTUP 1: učionica (dekontekstualizirani, inertni)  ^  PRISTUP 2: autentični (rješenje problema nalazi se u stvarnom svijetu)  ^
|Na primjer, dajte učenicima zadatak da u referentnom priručniku Photoshopa, alat po alat (ili možete odrediti skup alata), abecednim redom, uče kako svaki alat radi, uključujući sve moguće dodatne postavke.  |Na primjer, dajte učenicima zadatak neka osmisle logo za neku tvrtku. Da bi ga osmislili, mogu promatrati i koristiti samo nekoliko alata za koje smatraju da im mogu poslužiti u osmišljavanju dizajna. Demonstrirajte zadatak (modeliranje), objasnite zašto je važan svaki od podzadataka, vodite učenike tijekom radne izvedbe (podučavanje, skeliranje), zamolite ih da prikažu i artikuliraju rješenje zadatka, te zahtijevajte od njih da istraže slične probleme (istraživanje).  |

U zadnje je vrijeme omogućeno i korištenje računala u kognitivnom pripravništvu(([[http://math.unipa.it/~grim/QRDM_Dimakos-Nikoloudakis-Ferentinos_20_2010.pdf|Dimakos, G., E. Nikoloudakis, S. Ferentinos, and E. Choustoulakis. The role of examples in Cognitive Apprenticeship. Mediterranean Journal for Research in Mathematics Education, 2010.]])).

===== Kritike =====

Ideje teorije kognitivnog pripravništva podvrgnute su istim kritikama kao i [[learning_theories:situacijsko učenje]] budući da potječu iz te teorije. Osim toga,

  * "//nije poželjno koristiti metode kognitivnog pripravištva za početno učenje budući da učenici trebaju otkriti što trebaju znati. No za učenje na naprednijim razinama i za konsolidiranje znanja, tako da se može koristiti u više divergentnih situacija, metode bazirane na situacijskoj kogniciji pružaju uzbudljivu alternativu trenutnim nastavnim pristupima.//"(([[http://books.google.hr/books?id=VD6fsTl2jzIC&pg=PA293&lpg=PA293&dq=%2Bcriticisms+%22cognitive+apprenticeship%22&source=bl&ots=LGDa-_A9LY&sig=m2XQQ_gfIx_SE9uBrkCBSauSyEw&hl=hr&ei=bhuoTYSuA8-WOtyk6dcJ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=%2Bcriticisms%20%22cognitive%20apprenticeship%22&f=false|Dills, Charles R., and A. J. Romiszowski. Instructional development paradigms. Educational Technology, 1997.]]))

===== Ključne riječi i najvažnija imena =====

  * **Teorija kognitivnog pripravništva**, **situacijsko učenje**, **podizanje skela**, **podučavanje**
  * [[http://www.sesp.northwestern.edu/profile/?p=52&/AllanCollins/|Allan Collins]], [[http://www.johnseelybrown.com/|John Seely Brown]]


===== Literatura =====

[[http://www.aect.org/edtech/ed1/31.pdf|Dennen, V. P. Cognitive apprenticeship in educational practice: Research on scaffolding, modeling, mentoring, and coaching as instructional strategies. Handbook of research on educational communications and technology: 813–828. 2004.]]

[[http://udel.edu/~jconway/EDST666.htm|Conway, J. Educational Technology's Effect on Models of Instruction. University of Delaware.]] Preuzeto 6. ožujka 2011.

[[http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/contentdelivery/servlet/ERICServlet?accno=ED284181|Collins, A., Brown, J. S., & Newman, S. E. (1987). Cognitive apprenticeship: Teaching the craft of reading, writing and mathematics (Technical Report No. 403). BBN Laboratories, Cambridge, MA. Centre for the Study of Reading, University of Illinois. January, 1987.]]

[[http://www.edtech.vt.edu/edtech/id/models/powerpoint/cog.pdf|Oliver, K. Situated Cognition & Cognitive Apprenticeships. Presentation, 1999.]]

[[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2744784/pdf/10459_2008_Article_9136.pdf|Stalmeijer, Renée E., Diana H. J. M. Dolmans, Ineke H. A. P. Wolfhagen, and Albert J. J. A. Scherpbier. Cognitive apprenticeship in clinical practice: can it stimulate learning in the opinion of students? Advances in Health Sciences Education 14, no. 4: 535-546. October 2009.]]

===== Pročitaj više =====

[[http://books.google.pn/books?id=RY03tQDKX9IC|Idol, L., Beau, F. J. Educational values and cognitive instruction: implications for reform. North Central Regional Educational Laboratory (U.S.). Routledge, 1991.]]

===== Recentna literatura =====
[[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09500690600560985#.Uqo8SfTuJx0|Charney, J., Hmelo-Silver, C.E., Sofer, W., Neigeborn, L., Coletta, S. i Nemeroff, M. (2007). Cognitive Apprenticeship in Science through Immersion in Laboratory Practices. International Journal of Science EducationCenter for Technology in Education, 29(2), 195-213.]]

[[http://link.springer.com/article/10.1007/s10459-008-9136-0|Stalmeijer, R.E., Dolmans, D.H.J.M., Wolfhagen, I.H.A.P., Scherpbier, A.J.J.A. (2009). Cognitive apprenticeship in clinical practice: can it stimulate learning in the opinion of students? Advances in Health Sciences Education. 14(4) 535-546.]]