====== Kognitivizam ====== ===== O kognitivizmu ===== Jedna od prvih kritika [[hr:learning_paradigms:behaviorism|biheviorističkom pristupu učenja]], upućena početkom 20. stoljeća, dolazi od [[hr:learning_theories:gestalt_psychology|geštaltista]] i odnosi se na usmjerenost biheviorista isključivo na vidljivo ponašanje. Upravo je [[:hr:glossary#gestalt|gestaltistički]] pogled na učenje utjecao na **nove pristupe**, šire od biheviorizma, koji su postavili **temeljne principe** onoga što danas nazivamo **[[:hr:glossary#cognition|kognitivnim]] teorijama učenja**. Tako je 1960-ih biheviorizam, do tad dominantna [[:hr:learning_paradigms|paradigma učenja]], polako zamijenjen kognitivizmom. [[:hr:glossary#cognition|Kognitivni]] pristup učenju, za razliku od biheviorističkog, * učenje vidi kao **aktivno** usvajanje novog znanja i razvoj adekvatnih **kognitivnih** konstrukcija, * **učenika** (osobu koja uči) postavlja kao **lokus kontrole** **(locus of control)**, a ne kao pasivnog sudionika u procesu učenja, * pokušava otvoriti "crnu kutiju" (//black box//) uma, **objasniti** kompleksne ** kognitivne procese** i njegovu **strukturu**, * učenju se okreće u vidu **uvida**, **obrade informacija**, **pamćenja** i **percepcije**, * naglašava ulogu **postojećeg znanja** i iskustva u ishodima učenja, te * učenika vidi kao ** obrađivača i organizatora informacija**. ===== Ljudsko pamćenje ===== Pri razmatranju ljudske kognitivne strukture nužno je u obzir uzeti i svojstva ljudskog sustava za pamćenje. **Pamćenje** se često definira kao "//sposobnost organizma da pohrani, zadrži i dozove informacije i iskustva//"(([[ http://hr.wikipedia.org/wiki/Pam%C4%87enje|Wikipedia: Pamćenje.]] Dohvaćeno 21. ožujka, 2011.)). S obzirom da ima ključnu ulogu u stjecanju i zadržavanju znanja, objektom je mnogih istraživanja i esencijalni je dio brojnih kognitivističkih teorija učenja. * [[hr:memory_models:A Brief History of Human Memory Systems|Kratka povijest istraživanja sustava ljudskog pamćenja]] * [[hr:memory_models:Human Working Memory|Ljudsko radno pamćenje]] ===== Teorije učenja: ===== * [[hr:learning_theories:Gestalt Psychology|Geštalt psihologija]] **(Gestalt Psychology)** - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer (1880 – 1943)]] * [[hr:learning_theories:Assimilation Theory|Teorija asimilacije]] **(Assimilation Theory)** - [[http://www.davidausubel.org/|David Ausubel (1918 - 2008)]] * [[hr:learning_theories:Social Cognitive Learning Theory|Teorija socijalnog učenja]] **(Social Cognitive Learning Theory)** - [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Albert_Bandura|Albert Bandura (1925 - )]] * [[hr:learning_theories:Conditions of Learning|Uvjeti učenja]] **(Conditions of Learning)** - [[http://www.ibstpi.org/Products/pdf/appendix_A-C.pdf|Robert Gagné (1916 - 2002)]] * [[hr:learning_theories:Schema Theory|Teorija shema]] **(Schema Theory)** - [[http://www.education.com/reference/article/anderson-richard-chase-1934-/|Richard Anderson (1934 - )]] * [[hr:learning_theories:Script Theory|Teorija scenarija]] **(Script Theory)** - [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]] * [[hr:learning_theories:Dual Coding Theory|Teorija dualnog kodiranja]] **(Dual Coding Theory)** - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Pavio (1925 - )]] * [[hr:learning_theories:Cognitive Load Theory|Teorija kognitivnog opterećenja]] (CLT) **(Cognitive Load Theory)** - [[http://education.arts.unsw.edu.au/staff/john-sweller-726.html|John Sweller]] * [[hr:learning_theories:Cognitive Theory of Multimedia Learning|Teorija multimedijskog učenja]] (CTML) **(Cognitive Theory of Multimedia Learning)** - [[http://www.psych.ucsb.edu/people/faculty/mayer/index.php|Richard Mayer]] ===== Teorije i modeli instrukcionalnog dizajna:===== *[[hr:instructional_design:Cone of Experience|Stožac iskustva]] **(Cone of Experience)**- [[http://en.wikipedia.org/wiki/Edgar_Dale|Edgar Dale (1900 – 1985)]] *[[hr:instructional_design:Elaboration Theory|Teorija razrade]] **(Elaboration Theory)**- [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] *[[hr:instructional_design:Concept Mapping|Konceptualno mapiranje]] **(Concept Mapping)**- [[http://www.ihmc.us/groups/jnovak/|Joseph Novak]] *[[hr:instructional_design:Component Display Theory|Komponentni dizajn]] **(Component Display Theory)**- [[http://mdavidmerrill.com/index.htm|Dave Merrill]] *[[hr:instructional_design:structural_learning|Strukturalna teorija učenja]] **(Structural Learning)** - [[http://www.scandura.com/|Joseph Scandura]] *[[hr:research_results:Principles and effects|Principi i efekti]] CLT-a i CTML-a - (razni istraživači) ===== Kritike ===== Od početka njegovog brzog razvoja tijekom 1960-ih kognitivizmu su upućene brojne kritike, osporavajući pretpostavku da se **kognitivni procesi mogu usporediti sa modelom obrade informacija**. Neki autori, poput Johna Searlea ili Rogera Penrosea tvrde da obrada podatka, s obzirom na urođena ograničenja, nikad ne može postići kompleksnost i mogućnosti ljudskih kognitivnih procesa, te da stoga ne može biti uspješna u njihovom opisivanju. Tipični primjeru su: * **[[http://www.miskatonic.org/godel.html|Gödelovi teoremi nepotpunosti]]** koji tvrde da "//će unutar svake grane matematike uvijek postojati neke propozicije koje ne mogu biti dokazane točnima ili pogrešnima putem pravila i aksioma… unutar te grane matematike. Svaku razumnu tvrdnju o brojevima je moguće dokazati izlaskom izvan sistema, kako bi se došlo do novih pravila i aksioma, ali ovim činom samo stvaramo veći sistem sa vlastitim nedokazivim tvrdnjama.//"(([[http://books.google.com/books?id=aNoEAAAAYAAJ|Jones, Judy, and William Wilson. An incomplete education. Ballantine Books, 1987.]])). Pojednostavljeno, računala, s obzirom da su određena ograničenim setom aksioma, nikad neće biti sposobna za kogniciju poput ljudske. Model obrade informacija **(information-processing model)**, stoga ima ograničenu primjenu u razumijevanju ljudske kognicije. [[http://kgs.logic.at/index.php?id=23|Kurt Gödel]] svoja dva teorema nepotpunosti predstavlja 1931. * **[[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-is-turings-halting-pr|Turingov problem zaustavljanja]]** koji tvrdi da je za dani opis programa nemoguće odlučiti zaustavlja li se program ili se nastavlja izvršavati u nedogled za bilo koji ulaz. Ovaj teorem, koji [[http://www.alanturing.net/|Alan Turing]] dokazuje 1936. godine, pokazuje kako neke stvari po svojoj prirodi nisu računljive. Tijekom 1970-ih, [[hr:learning_paradigms:humanism|humanizam]] se kao **holistički pristup**, koji ističe vjeru u snagu pojedinca i pogled na **učenje putem ispunjenja njegovih potencijala**, razvija kao komplement biheviorizmu i kognitivizmu. ===== Literatura ===== [[http://arrow.dit.ie/cgi/viewcontent.cgi?article=1003&context=engscheleart|Ashworth, Frank et al. : Learning Theories and Higher Education. Level 3, Issue 2, June 2004.]] [[http://www.learning-theories.com/cognitivism.html|Cognitivism at Learning Theories.]] Dohvaćeno 21. veljače 2011. [[http://classweb.gmu.edu/ndabbagh/Resources/IDKB/models_theories.htm|Dabbagh, N. The Instructional Design Knowledge Base. George Mason University, Instructional Technology Program.]] Dohvaćeno 8. ožujka, 2011. ===== Dodatna literatura ===== [[http://www.google.com/books?hl=hr&lr=&id=nbBjFvXL7BMC&oi=fnd&pg=PR7&dq=After+Cognitivism:+A+Reassessment+of+Cognitive+Science+and+Philosophy&ots=NfM4_aQlvU&sig=vLk7QZe2VFKLSHf0rsivSfTqoTE#v=onepage&q&f=false|Leidlmair, Karl. After Cognitivism: A Reassessment of Cognitive Science and Philosophy. Springer, 2009.]] [[http://books.google.hr/books?id=T_CDuCMkIYQC&printsec=frontcover&dq=Mind%E2%80%99s+Provisions:+A+Critique+of+Cognitivism&hl=hr&ei=1HIMTpGjEIeZ8QPotuzKDg&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=1&ved=0CCsQuwUwAA#v=onepage&q&f=false|Descombes, Vincent. The mind's provisions: a critique of cognitivism, 2001.]] [[http://www.sciencedaily.com/news/mind_brain/educational_psychology/|ScienceDaily: Psihologija učenja i obrazovanja]] [[http://en.wikipedia.org/wiki/Psychology_of_learning|Psihologija učenja]] [[http://en.wikipedia.org/wiki/Cognitivism_(learning_theory)|Kognitivizam]]