====== Teorija scenarija ======

===== Općenito =====
Teoriju scenarija (**Script Theory**) prvu je predstavio [[http://www.tomkins.org/Tomkins.html|Silvan Tomkins]] 1954(([[http://psycnet.apa.org/?fa=main.doiLanding&uid=1982-11366-001|PsycINFO: Citation and Abstract. Script theory: Differential magnification of affects. Tomkins, Silvan S.]])). godine, kao nastavak svoje [[:glossary#affect_theory|teorije afekta]]((Pročitaj više: [[http://en.wikipedia.org/wiki/Affect_theory|Wikipedia: Affect theory.]])) (**affect theory**), ali ju je dalje razvio((Izvori kao što su [[http://books.google.hr/books?id=Rk8UB6V1ybcC&pg=PA97&lpg=PA97&dq=criticisms+of+%22script+theory%22&source=bl&ots=vpdDx9BImW&sig=JG9C65lSkShjPDPAju8RkcLQpN4&hl=hr&ei=wFl_TY6sPMjtsgbegd3oBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CEAQ6AEwBQ#v=onepage&q&f=false|Ellis, Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]][[http://www.instructionaldesign.org/theories/script-theory.html|TIP: Script Theory (Schank)]] izvorno pripisuju teoriju scenarija Roger-u Schank-u.)) [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]] krajem 1970-ih. Teorija scenarija je proširenje [[hr:learning_theories:schema_theory|teorije shema]] (**schema theory**), orijentirana na objašnjavanje struktura znanja, posebice na **reprezentacije složenih nizova događaja**.

===== Što je Teorija scenarija? =====
Scenarij je mentalni konstrukt kao shema, ali se sastoji od **niza akcija ili događaja potrebnih za postizanje cilja**. Može se odnositi na ljude, mjesta ili objekte. Postoji nekoliko sličnih **definicija** scenarija kao što su:
  *//"set očekivanja što će se dogoditi sljedeće u dobro poznatoj situaciji"//(([[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0 (2010).]])),
  *//"**koherentni slijed događaja koje pojedinac očekuje** u određenom kontekstu, koji ga uključuje ili kao sudionika ili kao promatrača"//((Puto, C. P. Memory for scripts in advertisements. Advances in Consumer Research XII:404-409. Fifteenth Annual Conference. Association for Consumer Research. 1985.)), ili
  *//"**mentalna slika s naslovom** koja predstavlja akcijske sekvence, sudionike i fizičke predmete pronađene u situaciji".//((Abelson R. P. Psychological status of the script concept. American Psychologist 36(7): p715 – 729. 1981.))

Ovaj slijed akcija sadržanih u scenariju je onda primijenjen u situaciju koja se zove //scena//. Kao što Tomkins objašnjava,
  *//"U mojoj teoriji scenarija, scena odnosno zbivanje s percipiranim početkom i krajem, je osnovna jedinica analize. Cijeli set scena proživljenih u nizu se zove zaplet života. Scenarij, naprotiv, ne bavi se svim scenama ili zapletom života, već s pravilima pojedinca za predviđanje, tumačenje, reagiranje na, te kontroliranje uvećanih setova scena."//((Tomkins, Silvan. Script Theory: Differential Magnification of Affects. Nebraska Symposium On Motivation 1978. Ed. Richard A. Deinstbier. Lincoln, NE: University of Nebraska Press, 1979.))

Scenarij se može definirati kao četiri različita tipa(([[https://circle.ubc.ca/handle/2429/14766|Guirguis, M. M. A script theory of intentional content. PhD thesis. 2003.]])):
  * **epizodni** (za upravljanje situacijama i događajima),
  * **instrumentalni** (za korištenje i prikazivanje proceduralnog znanja),
  * **osobni** (za predstavljanje vlastitih ciljeva i planova), i
  * **definicijski** (za prepoznavanje objekta (object-recognition)). 


Prema Schanku, scenariji su baš kao i sheme, također **konstrukt pamćenja**, no on vjeruje da je **pamćenje** organizirano oko nečijeg osobnog iskustva (**epizode**) umjesto kategorijama značenja. Schank je, dakle zagovornik učenja "u hodu" i iskustvenoga učenja. Novi scenariji se razvijaju tijekom života, dok se stari scenariji mogu mijenjati kao rezultat novog iskustva.

===== Koje je praktično značenje Teorije scenarija? =====
Najcitiraniji primjer za scenarij je Schankov(([[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0, 2010.]])) primjer scenarija restorana. Kada je u restoranu, pojedinac se ponaša prema //scenariju restorana//: nalazi slobodno mjesto, sjedne, čeka konobara da uzme njegovu narudžbu i na kraju jede svoj obrok. On ne mora uvjeravati konobara i kuhara da ga nahrane svaki put kada dođe u restoran jer se svi oni ponašaju u skladu sa shemom restorana i u skladu sa svojim ulogama. Isto se može reći ako netko čita o situaciji u restoranu. Poznavajući određeni scenarij koji će se koristiti u određenoj situaciji rezultira smanjenjem potrebe za razmišljanjem i mentalnim aktivnostima.

=====Kritike=====
Teorija scenarija predstavlja kognitivni konstrukt sličan shemi, te je podvrgnut istim kritikama s obzirom da neki kognitivni znanstvenici sugeriraju da se ljudsko **znanje sastoji od jedinica s niže razine** koje zapravo čine koncept sheme ili scenarija. Teorija scenarija također ne nudi puno objašnjenja o **načinu stjecanja scenarija**.

===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
  * **Teorija scenarija, scenarij, konstrukt pamćenja, shema**
  *[[http://www.tomkins.org/Tomkins.html|Silvan Tomkins]], [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]]

===== Literatura =====
[[http://www.instructionaldesign.org/theories/script-theory.html|TIP: Script Theory (Schank).]] Preuzeto 15. ožujka, 2011.

[[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0 (2010).]]

[[http://www.bookrags.com/tandf/schema-and-script-theory-tf/|Routledge Encyclopedia of Language Teaching and Learning. Schema And Script Theory.]] Preuzeto 15. ožujka, 2011.

===== Pročitaj više =====
Schank, R.C. & Abelson, R. Scripts, Plans, Goals, and Understanding. Hillsdale, NJ: Earlbaum Assoc, 1977.

Schank, R.C. Reading and Understanding. Hillsdale, NJ: Erlbaum. 1982.

Schank, R.C. Explanation Patterns: Understanding Mechanically and Creatively. Hillsdale, NJ: Erlbaum, 1986.

Sternberg, R. J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

[[http://www.tomkins.org/uploads/whatsascript.pdf|Nathanson, D.L. What's a Script?. Bulletin of the Tomkins Institute, 1996.]]

[[http://books.google.hr/books?id=Rk8UB6V1ybcC&pg=PA97&lpg=PA97&dq=%22A+second+criticism+of+script+theory+is+the+problem+of+idiosyncratic+scripts+or+scripts+that+are+highly+dependent+on+unique+individual+and+social%22&source=bl&ots=vpdDx9DGfZ&sig=UEwO73MO6pU-ZDfrsK8eFL2IWZ4&hl=hr&ei=hmB_TeH_B8jxsgaa9bD1Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBgQ6AEwAA#v=onepage&q=%22A%20second%20criticism%20of%20script%20theory%20is%20the%20problem%20of%20idiosyncratic%20scripts%20or%20scripts%20that%20are%20highly%20dependent%20on%20unique%20individual%20and%20social%22&f=false|Ellis, Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]]