Prijevodi ove stranice:

Korisnički alati

Site alati


hr:instructional_design:discovery_learning

Ovo je stara izmjena dokumenta!



Učenje otkrivanjem– Discovery learning



Općenito


Učenje otkrivanjem (Discovery learning1)) je model učenja koji je 1960-ih uveo jedan od osnivača konstruktivizma, Jerome Bruner, ali je usko vezan za rad Jeana Piageta (vidi: Stage Theory of Cognitive Development), Leva Vygotskog (vidi: Social Development Theory), Johna Deweyja i Seymoura Paperta i kasnije se razvijala daljnjim istraživanjima. Brunerova teorija se smatra potpuno konstruktivističkom. Učenje otkrivanjem prema njemu je istraživački usmjeren obrazovni pristup baziran na u kojem učenik gradi novo znanje iz prijašnjeg iskustva i aktivnog iskustva.


Što je 
učenje otkrivanjem?


Za razliku od klasičnih metoda podučavanja u kojima je učenik većinom pasivan i očekuje se da usvoji znanje koje učitelj prezentira2), učenje otkrivanjem nudi pristup usmjeren na učenika u kojem učenik otkriva novo znanje putem aktivnih, vlastoručnih iskustava3) i konstruira nove koncepte temeljene na postojećem znanju. Ovakva vrsta učenja je više usmjerena na proces učenja, nego na sadržaj i informacije. Prema Bruneru,

  • upotreba samostalnog otkrivanja uči pojedinca stjecanju informacija na način koji te informacije čini spremnijima na korištenje pri rješavanju problema.4)

Drugi važan aspekt učenja otkrivanjem je neuspjeh, koje se smatra važnom sastavnicom procesa učenja da te mjere da učenik nije zaista ništa naučio ako nije doživio neuspjeh u procesu učenja. Kasnije tijekom karijere Bruner je usvojio više socijalni i politički pogled na učenje i stjecanje jezika pod utjecajem teorije socijalnog razvoja. Leva Vigotskog. Glavne karakteristike (svojstva) učenja otkrivanjem, prema Bicknell-Holemes i Hoffmanu5) su:

  • istraživanje i rješavanje problema, koje potiču učenike da aktivno pristupaju stvaranju, stjecanju i generalizaciji novog znanja umjesto pasivnog izlaganja predavanjima i vježbama,
  • preuzimanje odgovornosti za učenje u smislu sposobnosti onoga koji uči da izabere vlastitu brzinu učenja, i
  • izgradnja novog znanja iz postojećeg.

Karakteristike prema kojima se učenje otkrivanjem razlikuje od klasičnog učenja su6):

  • aktivno umjesto pasivnog učenja,
  • učenje je više usmjereno na proces nego na sadržaj,
  • neuspjeh je bitan,
  • povratna informacija je potrebna, i
  • razumijevanje je dublje.


Koje 
je 
praktično 
značenje 
učenja otkrivanjem?


Brunerovi konstruktivistički principi učenja otkrivanjem tvrde da nastava mora7):

  • onome koji uči osigurati iskustva i kontekst koja ih čine voljnima i sposobnima za učenje (spremnost),
  • biti strukturirana na spiralan način tako da onaj tko uči nastavi detaljnije razvijati naučene koncepte, i
  • biti konstruirana na način da olakša ekstrapolaciju koja omogućava onome tko uči da nadiđe dane informacije.

Uloga učitelja u ovakvom instrukcijskom procesu može biti pružanje učenicima informacija kada postoji potreba za njima (vođeno otkrivanje – engl. guided discovery) ili uopće ne davati informacije (nevođeno otkrivanje – engl. unguided discovery). Ovi principi nude okvir kako bi proces davanja uputa trebao izgledati su uklopljeni u nekoliko veoma sličnih „arhitektura“ učenja baziranih na otkrivanju:

Kritike

Učenje otkrivanjem u zadnje vrijeme je predmetom brojnih kritika konstruktivizmu, pri čemu sve više istraživanja pokazuje:

  • neefikasnost isključivo učenja otkrivanjem, posebno za nove učenike, i
  • snažne pozitivne učinke vođenih uputa i praktičnih primjera, uglavnom isključenih iz učenja putem otkrivanja8)9)10)11).
  • Zaključno, učenici se susreću s problemima u svim procesima karakterističnima za učenje otkrivanjem kao što su stvaranje hipoteza, eksperimentalni nacrt, interpretacija podataka i regulacija procesa učenja (nadgledanje i planiranje). 12)

Ipak, ova rasprava se nastavlja jer razni istraživači još uvijek smatraju da vođeno otkrivanje može rezultirati boljim učenjem nego izravna uputa13).


Ključne 
riječi 
i 
najvažnija
 imena


  • učenje otkrivanjem, učenje temeljeno na otkrivanju, vođeno otkrivanje, istraživanje


Literatura


Pročitaj više

Recentna literatura

3)
Bruner, J. S. The art of discovery. Harvard Educational Review, 31, 21–32. 1961.
4)
Bruner, J. S. The act of discovery. Harvard Educational Review, 31(1), p26. 1961.
7)
Huitt, W. Constructivism. Educational Psychology Interactive. Valdosta, GA: Valdosta State University, 2009. Cited by Uriarte, John, and Jen Uriarte. Constructivism and Technology in the Classroom. Boise State University.
hr/instructional_design/discovery_learning.1386725981.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)