Slijede razlike između dviju inačica stranice
hr:instructional_design:elaboration_theory [2014/01/16 16:21] iburic [Što je teorija razrade?] |
hr:instructional_design:elaboration_theory [2023/06/19 18:03] |
||
---|---|---|---|
Redak 1: | Redak 1: | ||
- | ====== Teorija razrade====== | ||
- | |||
- | |||
- | ===== Općenito ===== | ||
- | |||
- | Teorija razrade (**elaboration theory**) je jedan od [[hr:learning_paradigms:cognitivism|kognitivističkih modela za instrukcijski dizajn]] kojeg su predložili [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] i njegovi suradnici u kasnim 1970-ima. Temeljena je na dotadašnjim nalazima kognitivnih istraživanja i na radovima [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jeromea Brunera]] (vidi: [[hr:instructional_design:učenje otkrivanjem]]) i [[http://www.davidausubel.org/|Davida Ausubela]] (vidi: [[hr:learning_theories:asimilacijska teorija]])(([[http://tip.psychology.org/reigelut.html|Kearsley, Greg. Elaboration Theory (C. Reigeluth). The Theory Into Practice Database.]])). Veoma dobro prihvaćena, teorija razrade je predlagala kako ** organizirati i slijediti različite tipove uputa na makrorazini**.(([[http://www.springerlink.com/content/m9380ql6k1107801/|Reigeluth, Charles M. In search of a better way to organize instruction: The elaboration theory. Journal of Instructional Development 2, no. 3 : 8-15, 1979.]])) Za organiziranje naputaka na mikrorazini, Reigeluth predlaže uporabu [[hr:instructional_design:teorije komponentnog prikaza]] [[http://mdavidmerrill.com/index.htm|Davea Merrilla]]. | ||
- | |||
- | ===== Što je teorija razrade? ===== | ||
- | |||
- | Ključno načelo teorije razrade jest da učeni **sadržaj** treba organizirati ** od jednostavnijeg prema složenijem, **postepeno povećavajući stupanj složenosti. Pritom, učenik mora ** razviti koncept ** u kojem će nove ideje biti smislene i dobro prihvaćene. | ||
- | |||
- | U kontekstu teorije razrade, Reigeluth razlikuje stručnost u određenoj domeni (proces postajanja stručnjakom u kontekstu znanja teoretične naravi) i stručnost u radu (proces postajanja stručnjakom u proceduralnom znanju o disciplini koja uključuje više praktičnih zadataka). Da bi učenik stekao stručnost, teorija predlaže sljedećih **osam strategija**(([[http://www.springerlink.com/content/m9380ql6k1107801/|Reigeluth, Charles M. In search of a better way to organize instruction: The elaboration theory. Journal of Instructional Development 2, no. 3 : 8-15, 1979.]] Cited by [[http://www.personal.psu.edu/wxh139/Elaborate.htm|Ho, Wenyi. Reigeluth’s Elaboration Theory.]]))(([[http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/detail?accno=ED348040|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research and Development 40, no. 3: 63-79, September 1992.]])): | ||
- | |||
- | [[http://pjrichardson.com/edit5370/mod7.html|{{ :images:elaborationtheory.jpg|Elaboration theory graphical overview. Image borrowed from: http://pjrichardson.com/edit5370/mod7.html. Click on the picture to follow the link}}]] | ||
- | |||
- | * ** Organizacija strukture ** (**structure organizing**) može biti konceptualna (predstavljanje predmeta ili ideje s nekim zajedničkim karakteristikama), proceduralna (predstavljajući niz akcija kako bi ostvarili cilj) ili teoretska (predstavlja teorijske aspekte, uzroke i posljedice). Odabrana organizacijska struktura mora odražavati glavni fokus materije. Prema Reigeluthu, u svakom predavanju jedna od tri vrste organizacije se smatra važnijom od preostale dvije. | ||
- | * **Nizanje** sadržaja((opisuje poredak prema kojem informacija mora biti naučena))(**sequencing**) prema stupnju složenosti. Treba započeti s najosnovnijim nakon čega se nadograđuju kompleksniji sadržaji. | ||
- | * ** Nizanje unutar lekcije ** (**within-lesson sequencing**) može, bez obzira na organizacijsku strukturu, biti ** tematsko ** (tema se dubinski proučava prije prelaska na iduću) ili **spiralno** (sve teme su ukratko predstavljene prije detaljnog obrazlaganja svake od njih). Nizanje sadržaja ** unutar lekcije **, uzimajući u obzir odabrani tip organizacijske strukture treba: | ||
- | * u slučaju teoretski organizirane razrade predstavljati ideje ** od jednostavnijih prema složenijim**, | ||
- | * u slučaju postupaka predstaviti korake u skladu s njihovim ** redoslijedom pojavljivanja ** i | ||
- | * u slučaju konceptualno organiziranih uputa početi s poznatijim i općenitijim pojmovima. | ||
- | * **Pregledi** (**summarizers**) (sadržaj recenzenata) su naučena pravila nakon kojih slijede primjeri i praktična primjena. | ||
- | * ** Sintetizatori ** (**synthesizers**)(dijagrami, slike i drugo) omogućuju smisleniju integraciju i asimilaciju novog znanja u postojeće znanje. | ||
- | * **Analogije** (**analogies**) omogućuju lakše uočavanje odnosa između novih i postojećih znanja. | ||
- | * ** Aktivatori kognitivne strategije ** (**cognitive strategy activators**) su slike, dijagrami ili smjernice za mentalno reprezentiranje naučenog sadržaja. | ||
- | * ** Samokontrola učenika ** (**learner control**) može povećati učinkovitost učenja. Reigeluth sugerira da bi učenici trebali vježbati kontrolu nad nastavnim strategijama i sadržajima. | ||
- | |||
- | [[hr:instructional_design:elaboration_theory&#criticisms|Kritika]] teorije razrade rezultirala je novim, više holističkim pristupom Reigelutha 1992., pod nazivom metoda pojednostavljivanja uvjeta (**simplifying conditions method - SCM**). U metodi pojednostavljivanja uvjeta Reigeluth je predložio kako bi instruktori trebali "//raditi sa stručnjacima na identificiranju jednostavnog primjera koji je reprezentativan za zadatak//"(( | ||
- | [[http://www.springerlink.com/content/5767wv8842k78q2g/|Reigeluth, Charles M. Elaborating the elaboration theory. Educational Technology Research and Development 40, no. 3: 80-86. September 1992.]])). | ||
- | |||
- | ===== Kritike ===== | ||
- | |||
- | Prva kritika teorije razrade odnosi se na činjenicu da je ona više model ili dizajn postupaka nego teorija učenja. Predloženo je (([[http://carbon.ucdenver.edu/~bwilson/elab.html|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research an Development 40, no. 3: 63-79. September 1992.]])) da teoriju razrade treba preoblikovati u skup načela koji su više povezani sa samim procesom učenja. | ||
- | Ostale kritike ove teorije javljaju se zbog ** razlikovanja između samo tri različite vrste znanja ** (teorije, postupaka i koncepata). Takvo razlikovanje predstavlja pojednostavljen opis ograničenja dizajna, ali postoje istraživanja (([[http://rer.sagepub.com/content/61/3/315.abstract|Alexander, Patricia A., Diane L. Schallert, and Victoria C. Hare. Coming to Terms: How Researchers in Learning and Literacy Talk About Knowledge. Review of Educational Research 61, no. 3: 315 -343. Fall 1991.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=GHc-AQAAIAAJ&q=Mind+over+machine:+The+power+of+human+intuition+and+expertise+in+the+era+of+the+computer&dq=Mind+over+machine:+The+power+of+human+intuition+and+expertise+in+the+era+of+the+computer&hl=hr&ei=hTN2TeWDEofZsgbgyqiUBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA|Dreyfus, H. L., & Dreyfus, S. E. Mind over machine: The power of human intuition and expertise in the era of the computer. New York: The Free Press. 1986.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=2sRC8vcDYNEC&printsec=frontcover&dq=Understanding+computers+and+cognition:+A+new+foundation+for+design&hl=hr&ei=9zN2TcPeLs_1sgbL-NyDBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Winograd, T., & Flores, F. Understanding computers and cognition: A new foundation for design. Norwood NJ: Ablex. 1986.]])) koja su pronašla drugačije i brojnije kategorije znanja. | ||
- | Još jedna kritika ova teorije temelji se na pretpostavci da je većina generalnih pojmova uvijek najbliža učenikovom prvotnom shvaćanju, ali se pokazala neutemeljenom od strane Wilsona i Colea(([[http://carbon.ucdenver.edu/~bwilson/elab.html|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research an Development 40, no. 3: 63-79. September 1992.]])), osobito u slučaju neodređenih domena učenja. | ||
- | |||
- | ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ||
- | * **Teorija razrade**, **stručnost u domeni znanja**, **stručnost u zadatku**, **nizanje sadržaja** | ||
- | * [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] | ||
- | |||
- | |||
- | ===== Literatura ===== | ||
- | |||
- | [[http://carbon.ucdenver.edu/~bwilson/elab.html|Wilson, Brent, and Peggy Cole. A critical review of elaboration theory. Educational Technology Research an Development 40, no. 3: 63-79. September 1992.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.learning-theories.com/elaboration-theory-reigeluth.html|Elaboration Theory (Reigeluth) at Learning Theories.]] Preuzeto 11. ožujka, 2011. | ||
- | |||
- | [[http://tip.psychology.org/reigelut.html|TIP: Elaboration Theory (C. Reigeluth).]] Preuzeto 8. ožujka, 2011. | ||
- | |||
- | [[http://www.personal.psu.edu/wxh139/Elaborate.htm|Ho, Weny. Reigeluth's Elaboration Theory. Pennsylvania.]] Preuzeto 11. ožujka, 2011. | ||
- | |||
- | |||
- | ===== Pročitaj više ===== | ||
- | |||
- | [[http://books.google.hr/books?id=AbJc4Kg6XQoC&printsec=frontcover&dq=Instructional-design+theories+and+models&hl=hr&ei=xpTKTeuXBYWCOvWu0M8H&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDkQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Reigeluth, C.M. The elaboration theory: Guidance for scope and sequence decisions. In C.M. Reigeluth (Ed.), Instructional-Design Theories and Models: A New Paradigm of Instructional Theory. (Volume II). Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Assoc. 1999.]] | ||
- | |||
- | [[http://www.springerlink.com/content/5767wv8842k78q2g/|Reigeluth, Charles M. Elaborating the elaboration theory. Educational Technology Research and Development 40, no. 3: 80-86. September 1992.]] | ||
- | |||
- | [[http://http://ac.els-cdn.com/S1877050910005053/1-s2.0-S1877050910005053-main.pdf?_tid=516d213a-62ad-11e3-b36e-00000aab0f01&acdnat=1386798408_439cfe4992cfb31135f1b53d494fc094|Hamidi, Farideh, Khoshbakht, Maryam, Abdolmaleki, Shobo. Application of reigeluth instruction design model in virtual education. Procedia Computer Science no. 3: 796-800. 2011.]] | ||