Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:instructional_design:facilitation_theory [2013/12/12 23:45]
ilesko
+++ hr:instructional_design:facilitation_theory [2014/01/16 19:29]
iburic [Općenito]
@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 ===== Općenito =====
-Teorija facilitacije (**facilitation theory**) ponekad zvano facilitirano učenje (** facilitative teaching**), je [[paradigme učenja:humanizam|humanistički pristup učenju]] koji se razvio tijekom 1980-ih od strane utjecajnog američkog psihologa [[http://www.carlrogers.info/index.html|Carl Rogers]] i drugih te je najbolje opisana njegovim riječima:
+Teorija facilitacije (**facilitation theory**) ili facilitirano učenje (** facilitative teaching**), je [[paradigme učenja:humanizam|humanistički pristup učenju]] tijekom 1980-ih razvio  utjecajni američki psiholog [[http://www.carlrogers.info/index.html|Carl Rogersa]] i drugi te je najbolje opisan njegovim riječima:
-  * "//Mi znamo ... da iniciranje takve vrste učenja ne počiva na vještinama poučavanja vođe, njegovom akademskom znanju o tom području, njegovom planiranju nastave, korištenju audio-vizualnih pomagala, programiranom učenju koji koristi, njegovim prezentacijama i predavanjima, obilju knjiga, iako svaka od tih sastavnica može u jednom trenutku biti iskorištena kao važni izvor. Ne, važnost facilitiacije učenja temelji se na određenim osobinama stavova koje postoje između facilitatora (**facilitator**) i učenika.//"((Rogers, C. Freedom to Learn. 1969.))
+  * "//Mi znamo ... da iniciranje takve vrste učenja ne počiva na vještinama poučavanja vođe, njegovom akademskom znanju o tom području, njegovom planiranju nastave, korištenju audio-vizualnih pomagala, programiranom učenju koji koristi, njegovim prezentacijama i predavanjima, obilju knjiga, iako svaka od tih sastavnica može u jednom trenutku biti iskorištena kao važan izvor. Ne, važnost facilitacije učenja temelji se na određenim osobinama stavova koje postoje između facilitatora (**facilitator**) i učenika.//"((Rogers, C. Freedom to Learn. 1969.))
-  * "//**Ne možemo direktno naučiti drugu osobu; možemo samo facilitirati njegovo učenje.**//"((Rogers, C. On becoming a person. Boston: Houghton Mifflin. 1961.))
+  * "//**Ne možemo izravno naučiti drugu osobu; možemo samo facilitirati učenje.**//"((Rogers, C. On becoming a person. Boston: Houghton Mifflin. 1961.))
 ===== Što je teorija facilitacije? =====
-Rogersovo prvo područje interesa je bila psihologija i psihoterapija gdje je od 1940-ih počeo primjenjivati //klijentu usmjerenu terapiju// (**client-centered therapy**) koja promovira stajalište pomaganja ili savjetovanje klijenta gledajući problem iz njegove perspektive. U drugoj polovici 1960-ih počinje primjenjivati sličan pristup na procese edukacije i učenja. Njegova početna vjerovanja su bila da su ljudi po prirodi dobri i zdravi te da sva živa bića nastoje što bolje iskoristiti svoje postojanje (//tendecija samoaktualizaciji//) (**the actualizing tendency**)).
+Rogersovo prvo područje interesa bila je psihologija i psihoterapija gdje je od 1940-ih počeo primjenjivati //klijentu usmjerenu terapiju// (**client-centered therapy**) koja promovira stajalište pomaganja ili savjetovanje klijenta gledajući problem iz njegove perspektive. U drugoj polovici 1960-ih počinje primjenjivati sličan pristup na procese edukacije i učenja. Njegova početna vjerovanja su bila da su ljudi po prirodi dobri i zdravi te da sva živa bića nastoje što bolje iskoristiti svoje postojanje (//tendecija samoaktualizaciji//) (**the actualizing tendency**)).
-U svom radu Rogers se oslanja na dvije vrste učenja(([[http://www.sageofasheville.com/pub_downloads/CARL_ROGERS_AND_HUMANISTIC_EDUCATION.pdf|Patterson, C. H. Carl Rogers and Humanistic Education. In Foundations for a Theory of Instruction and Educational Psychology, Chapter 5. Harper & Row, 1977.]])) koje su otrkili prijašnji teoretičari((See for example Ausubel's [[learning_theories:Assimilation Theory]])):
+U svom radu Rogers se oslanja na dvije vrste učenja(([[http://www.sageofasheville.com/pub_downloads/CARL_ROGERS_AND_HUMANISTIC_EDUCATION.pdf|Patterson, C. H. Carl Rogers and Humanistic Education. In Foundations for a Theory of Instruction and Educational Psychology, Chapter 5. Harper & Row, 1977.]])) koje su otkrili prijašnji teoretičari((See for example Ausubel's [[learning_theories:Assimilation Theory]])):
   * **učenje napamet** (**rote learning**), misleći na besmisleno zapamćivanje činjenca, i
-  * **eksperimentalno učenje** (**experimantal learning**) iz svakodnevnog života, koje ima značenje i osobnu važnost. Ono je rezultat prirodne znatiželje i prepoznate važnosti naučenih materijala često stečenih tokom ili barem facilitirane tijekom učenikove aktivne participacije u procesu učenja te često samoinicirane (**self-initiated**). Ovakvu vrstu znanja je teško prenijeti drugima.
+  * **eksperimentalno učenje** (**experimantal learning**) iz svakodnevnog života, koje ima značenje i osobnu važnost. Ono je rezultat prirodne znatiželje i prepoznate važnosti naučenih materijala često stečenih tijekom obavljanja neke aktivnost ili barem facilitirane tijekom učenikove aktivne participacije u procesu učenja te je često samoinicirana. Ovakvu vrstu znanja je teško prenijeti drugima.
-Rogersova teorija vidi učitelje kao klučne u procesu učenja, ali ne kao hodajuće udžbenike koji reproduciraju svoj sadržaj, već kako facilitatore učenja (**facilitator of learning**). Facilitiranje se odvija kroz učiteljev stav tijekom privatnog odnosa sa učenicima. Rogers navodi tri kvalitete stava neophodne za vršenje facilitacije (u savjetovanju i edukaciji). Takozvane //temeljne uvjete//(**core conditions**)(([[http://www.mona.uwi.edu/idu/TrashLater/InterpersonalRelationships.rtf|Rogers, Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association, Association for Supervision and Curriculum Development, p1-18. 1967.]])):
+Rogersova teorija vidi učitelje kao ključne u procesu učenja, ali ne kao hodajuće udžbenike koji reproduciraju svoj sadržaj, već kako facilitatore učenja (**facilitator of learning**). Facilitiranje se odvija kroz učiteljev stav tijekom privatnog odnosa sa učenicima. Rogers navodi tri kvalitete stava neophodne za vršenje facilitacije (u savjetovanju i edukaciji). Takozvane //temeljne uvjete//(([[http://www.mona.uwi.edu/idu/TrashLater/InterpersonalRelationships.rtf|Rogers, Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association, Association for Supervision and Curriculum Development, p1-18. 1967.]])):
-  * **Realnost**. "//To znači da je on [učitelj]  **svoj**, a ne da negira sebe.//"(([[http://www.mona.uwi.edu/idu/TrashLater/InterpersonalRelationships.rtf|Rogers, Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association, Association for Supervision and Curriculum Development, p1-18. 1967.]])) Učitelj mora biti osoba **svijesna svojih osjećaja** te prenijeti ih na odgovarajući način. Ne bi smio biti samo jedan od likova u predstavi koja se zove proces obrazovanja, ""//bezlično utjelovljenje nastavnih zahtjeva ili sterilna cijev kroz koju se znanje prenosi sa generacije na generaciju.//"(([[http://www.mona.uwi.edu/idu/TrashLater/InterpersonalRelationships.rtf|Rogers, Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association, Association for Supervision and Curriculum Development, p1-18. 1967.]]))
+  * **Realnost**. "//To znači da je on [učitelj] **svoj**, a ne da negira sebe.//"(([[http://www.mona.uwi.edu/idu/TrashLater/InterpersonalRelationships.rtf|Rogers, Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association, Association for Supervision and Curriculum Development, p1-18. 1967.]])) Učitelj mora biti osoba **svjesna svojih osjećaja** te ih prenijeti na odgovarajući način. Ne bi smio biti samo jedan od likova u predstavi koja se zove proces obrazovanja, ""//bezlično utjelovljenje nastavnih zahtjeva ili sterilna cijev kroz koju se znanje prenosi s generacije na generaciju.//"(([[http://www.mona.uwi.edu/idu/TrashLater/InterpersonalRelationships.rtf|Rogers, Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association, Association for Supervision and Curriculum Development, p1-18. 1967.]]))
-  * **Cijenjen, prihvatljiv, povjerljiv**. Ovo se odnosi na učiteljevu **brigu za studente** i njegovo prihvaćanje studentskih osjećaja (onih koji daju potporu učenju, ali i onih koji ometaju učenje). Povjerenje i cijenjenost te sposobnosti kao ljudskog bića.
+  * **Cijenjen, prihvatljiv, povjerljiv**. Ovo se odnosi na učiteljevu **brigu za studente** i njegovo prihvaćanje studentskih osjećaja (onih koji daju potporu učenju, kao i onih koji ometaju učenje). Povjerenje i cijenjenost sposobnosti te sposobnosti kao ljudskog bića.
   * **Empatija**. Empija znači biti u mogućnosti //staviti se u tuđu kožu//. To znači da učitelj može razumijeti učenikovo gledište procesa učenja i njegovih reakcija. Naglasak je stavljen na //razumijevanje//, a ne na //osuđivanje// ili //procjenjivanje//.
-Ostali učiteljevi zadaci uključuju uspostavljanje ugodne atmosfere u učionici. Samim time dolazi do facilitiranja učenja i stjecanja novih ideja reduciranjem mogućih negativnih efekata vanjskih faktora. Facilitirani učitelji trebao bi biti otvoren za nove ideje, slušati učenike, obraćati pozornost na odnos koji ima sa učenicima kao i na sadržaj materijala koji predaje, ohrabrivati učenike da preuzmu odgovornost za svoje učenje i akcije te da samoocjenjivanje bude najviši oblik ocjenjivanja. Također bi trebao koristiti *povratnu informaciju od učenika* za daljnja poboljšanja.
+Ostali učiteljevi zadaci uključuju uspostavljanje ugodne atmosfere u učionici. Samim time dolazi do facilitiranja učenja i stjecanja novih ideja reduciranjem mogućih negativnih efekata vanjskih faktora. Facilitirajući učitelj trebao bi biti otvoren za nove ideje, slušati učenike, obraćati pozornost na odnos koji ima sa učenicima kao i na sadržaj materijala koji predaje, ohrabrivati učenike da preuzmu odgovornost za svoje učenje i akcije te da samoocjenjivanje bude najviši oblik ocjenjivanja. Također bi trebao koristiti **povratnu informaciju od učenika** za daljnja poboljšanja.
-Ipak, učitelj ne može cijeli proces edukacije obaviti sam. Učinkovitost procesa edukacije ovisi i o učenicima. Kako bi doprinjeli svom vlastitom učenju oni bi trebali biti:
+Ipak, učitelj ne može cijeli proces edukacije obaviti sam. Učinkovitost procesa edukacije ovisi i o učenicima. Kako bi doprinijeli svom vlastitom učenju oni bi trebali biti:
-  * **svijesni o uvjetima facilitacije** provedenih u njihovu korist,
+  * **svjesni o uvjetima facilitacije** provedenih u njihovu korist,
-  * **svijesni da problem** koji će naučiti bude stvaran, relevantan i značajan
+  * **svjesni da je problem** koji će naučiti stvaran, relevantan i značajan
-  * **motivirani**, jer je motivacija, prema Rogersu, tendencija prema samoaktualizaciji prisutna kod svih zdravih pojedinacaa
+  * **motivirani**, jer je motivacija, prema Rogersu, tendencija prema samoaktualizaciji koja je prisutna kod svih zdravih pojedinaca.
 Ako su zadovoljeni svi uvjeti,
@@ Redak 42: / Redak 42: @@
 ===== Koje je praktično značanje teorije facilitacije? =====
-Rogersovo teorija, kako je i navela, ima jasne ciljeve koji nije uvijek lagano uvesti u učionicu. Oni su uspostavljanje bliskog kontakta sa učenicima, upoznavanje ih i pružanje im empatije i podrške koja zahtijeva veliku količinu truda od strane učitelja. Učitelji većinom ignoriraju ovaj dio edukacijskog procesa i orijentirani su samo na znanje koje bi trebali prenijeti učenicima.
+Rogersova teorija, kako je navedeno, ima jasne ciljeve koje nije uvijek lagano uvesti u učionicu. To su uspostavljanje bliskog kontakta sa učenicima, upoznavanje te pružanje empatije i podrške što zahtijeva veliku količinu truda od strane učitelja. Učitelji većinom ignoriraju ovaj dio edukacijskog procesa i orijentirani su samo na znanje koje bi trebali prenijeti učenicima.
-Neki od Rogersovih savjeta koji su primjenjeni u //temeljnim uvjetima// su(([[http://www.mona.uwi.edu/idu/TrashLater/InterpersonalRelationships.rtf|Rogers, Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association, Association for Supervision and Curriculum Development, p1-18. 1967.]])):
+Neki od Rogersovih savjeta koji su primijenjeni u //temeljnim uvjetima// su(([[http://www.mona.uwi.edu/idu/TrashLater/InterpersonalRelationships.rtf|Rogers, Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association, Association for Supervision and Curriculum Development, p1-18. 1967.]])):
-  * Realnost. Biti realan ne znači iskazivati frustracije i gnjev na učenicima. Takvoj vrsti podučavanja nije mjesto u učionici. "**//Stav izražen u segmentu realnosti se odnosi na stav poštovanja, topline, brige, sviđanja i razumijevanja.//**" Učitelj se ne smije pretvarati da je sveznajući i savršen jer studenti to ionako znaju da nije moguće.
+  * Realnost. Biti realan ne znači iskazivati frustracije i gnjev na učenicima. Takvoj vrsti podučavanja nije mjesto u učionici. "**//Stav izražen u segmentu realnosti se odnosi na stav poštovanja, topline, brige, sviđanja i razumijevanja.//**" Učitelj se ne smije pretvarati da je sveznajući i savršen jer studenti ionako znaju da to nije moguće.
-  * Prihvaćanje. Učitelji bi trebali **prihvatiti sve studente** ne zbog njihovih dobrih/negativnih karakteristika već zato što su svi oni dragocjena ljudska bića. To prihvaćanje se može manifestirati kao slušanje studenata što govore, ne u cilju ocjenjivanja onoga šta su rekli, već **slušanja** kako bi naučili njihove **ideje**, **misli** i **osjećaje**. Učenici se moraju osjećati slobodnima u objašnjavanju svojih ideja. Prihvaćanje se također može manifestirati u vidu odgovoranja na ono što je rekao učenik.
+  * Prihvaćanje. Učitelji bi trebali **prihvatiti sve studente** ne zbog njihovih dobrih/negativnih karakteristika, već zato što su svi oni dragocjena ljudska bića. To prihvaćanje se može manifestirati kao slušanje studenata što govore, ne u cilju ocjenjivanja onoga šta su rekli, već **slušanja** kako bi naučili njihove **ideje**, **misli** i **osjećaje**. Učenici se moraju osjećati slobodnima u objašnjavanju svojih ideja. Prihvaćanje se također može manifestirati u vidu odgovaranja na ono što je rekao učenik.
-  * Empatija. Empatija omogućava učiteljima da shvate razloge koji su doveli studente do određenih ponašanja ili odgovora, ali i za razumijevanje njegovih emocionalnih situacija koje se moraju razriješiti kako bi se omogućilo značajno učenje.
+  * Empatija. Empatija omogućava učiteljima da shvate razloge koji su doveli studente do određenih ponašanja ili odgovora, ali i za razumijevanje njihovih emocionalnih situacija koje se moraju razriješiti kako bi se omogućilo značajno učenje.
-Pronađeni pozitivni rezultati Rogerove teorije u praksi uključuju: manje disciplinskih problema u učionicama, bolje znanje i veći IQ rezultati, korištenje viših procesa mišljenja, manje vandalizma, pozitivni samoobzir, povećanje kreativnosti i drugih.([[http://psycnet.apa.org/psycinfo/1989-27479-001|Aspy, D., Roebuck, F. Our research and our findings.  In:  Rogers, C. R.  Freedom to learn: a view of what education might become, p. 199-217. Columbus, OH, Charles E. Merrill, 1969.]] Cited by [[http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/rogerse.PDF|Zimring, Fred. Carl Rogers. Prospects: the quarterly review of comparative education 24, no. 3/4: 411-422, 1994.]]))
+Pronađeni pozitivni rezultati Rogersove teorije u praksi uključuju: manje disciplinskih problema u učionicama, bolje znanje i veći rezultati na IQ testovima, korištenje viših procesa mišljenja, manje vandalizma, pozitivni samoobzir, povećanje kreativnosti i drugih.(([[http://psycnet.apa.org/psycinfo/1989-27479-001|Aspy, D., Roebuck, F. Our research and our findings.  In:  Rogers, C. R.  Freedom to learn: a view of what education might become, p. 199-217. Columbus, OH, Charles E. Merrill, 1969.]] Cited by [[http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/rogerse.PDF|Zimring, Fred. Carl Rogers. Prospects: the quarterly review of comparative education 24, no. 3/4: 411-422, 1994.]]))
 ===== Kritika =====
-Rogersova teorija je kritizirana zbog sličnih razloha kao i druge humanističke teorije: sumnjivost tvrdnji o prirođenoj dobroti ljudi i volji za učenjem.
+Rogersova teorija je kritizirana zbog sličnih razloga kao i druge humanističke teorije: sumnjivost tvrdnji o prirođenoj dobroti ljudi i volji za učenjem.
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
@@ Redak 69: / Redak 69: @@
 [[http://www.sageofasheville.com/pub_downloads/CARL_ROGERS_AND_HUMANISTIC_EDUCATION.pdf|Patterson, C. H. Carl Rogers and Humanistic Education. In Foundations for a Theory of Instruction and Educational Psychology, Chapter 5. Harper & Row, 1977.]]
-[[http://www.brookes.ac.uk/services/ocsld/resources/theories.html#holistic|Theories of learning: Holistic learning theory. Oxford Brookes University.]] Retrieved March 22, 2011.
+[[http://www.brookes.ac.uk/services/ocsld/resources/theories.html#holistic|Theories of learning: Holistic learning theory. Oxford Brookes University.]] Preuzeto 22. ožujka 2011.
 ===== Pročitaj više =====
@@ Redak 76: / Redak 76: @@
 [[http://www.infed.org/thinkers/et-rogers.htm|Smith, M. K. Carl Rogers and informal education, the encyclopaedia of informal education. 1997 - 2004.]]
+[[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/humanist/rogers.html|Carl Rogers (1902 - 1987)Experiential Learning ]]
+[[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/references.html|learning theory bibliography]]

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati