Korisnički alati

Site alati


hr:instructional_design:facilitation_theory

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:instructional_design:facilitation_theory [2013/12/13 00:44]
ilesko
hr:instructional_design:facilitation_theory [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 4: Redak 4:
 ===== Općenito ===== ===== Općenito =====
  
-Teorija facilitacije (**facilitation theory**) ​ponekad zvano facilitirano učenje (** facilitative teaching**),​ je [[paradigme učenja:​humanizam|humanistički pristup učenju]] ​koji se razvio ​tijekom 1980-ih ​od strane utjecajnog ​američkog psihologa ​[[http://​www.carlrogers.info/​index.html|Carl ​Rogers]] i drugih ​te je najbolje ​opisana ​njegovim riječima:+Teorija facilitacije (**facilitation theory**) ​ili facilitirano učenje (** facilitative teaching**),​ je [[paradigme učenja:​humanizam|humanistički pristup učenju]] tijekom 1980-ih ​razvio ​ utjecajni ​američki psiholog ​[[http://​www.carlrogers.info/​index.html|Carl ​Rogersa]] i drugi te je najbolje ​opisan ​njegovim riječima:
  
-  * "//Mi znamo ... da iniciranje takve vrste učenja ne počiva na vještinama poučavanja vođe, njegovom akademskom znanju o tom području, njegovom planiranju nastave, korištenju audio-vizualnih pomagala, programiranom učenju koji koristi, njegovim prezentacijama i predavanjima,​ obilju knjiga, iako svaka od tih sastavnica može u jednom trenutku biti iskorištena kao važni izvor. Ne, važnost ​facilitiacije ​učenja temelji se na određenim osobinama stavova koje postoje između facilitatora (**facilitator**) i učenika.//"​((Rogers,​ C. Freedom to Learn. 1969.))+  * "//Mi znamo ... da iniciranje takve vrste učenja ne počiva na vještinama poučavanja vođe, njegovom akademskom znanju o tom području, njegovom planiranju nastave, korištenju audio-vizualnih pomagala, programiranom učenju koji koristi, njegovim prezentacijama i predavanjima,​ obilju knjiga, iako svaka od tih sastavnica može u jednom trenutku biti iskorištena kao važan izvor. Ne, važnost ​facilitacije ​učenja temelji se na određenim osobinama stavova koje postoje između facilitatora (**facilitator**) i učenika.//"​((Rogers,​ C. Freedom to Learn. 1969.))
  
-  * "//​**Ne možemo ​direktno ​naučiti drugu osobu; možemo samo facilitirati ​njegovo ​učenje.**//"​((Rogers,​ C. On becoming a person. Boston: Houghton Mifflin. 1961.))+  * "//​**Ne možemo ​izravno ​naučiti drugu osobu; možemo samo facilitirati učenje.**//"​((Rogers,​ C. On becoming a person. Boston: Houghton Mifflin. 1961.))
  
  
 ===== Što je teorija facilitacije?​ ===== ===== Što je teorija facilitacije?​ =====
  
-Rogersovo prvo područje interesa ​je bila psihologija i psihoterapija gdje je od 1940-ih počeo primjenjivati //klijentu usmjerenu terapiju// (**client-centered therapy**) koja promovira stajalište pomaganja ili savjetovanje klijenta gledajući problem iz njegove perspektive. U drugoj polovici 1960-ih počinje primjenjivati sličan pristup na procese edukacije i učenja. Njegova početna vjerovanja su bila da su ljudi po prirodi dobri i zdravi te da sva živa bića nastoje što bolje iskoristiti svoje postojanje (//​tendecija samoaktualizaciji//​) (**the actualizing tendency**)).+Rogersovo prvo područje interesa bila je psihologija i psihoterapija gdje je od 1940-ih počeo primjenjivati //klijentu usmjerenu terapiju// (**client-centered therapy**) koja promovira stajalište pomaganja ili savjetovanje klijenta gledajući problem iz njegove perspektive. U drugoj polovici 1960-ih počinje primjenjivati sličan pristup na procese edukacije i učenja. Njegova početna vjerovanja su bila da su ljudi po prirodi dobri i zdravi te da sva živa bića nastoje što bolje iskoristiti svoje postojanje (//​tendecija samoaktualizaciji//​) (**the actualizing tendency**)).
  
 U svom radu Rogers se oslanja na dvije vrste učenja(([[http://​www.sageofasheville.com/​pub_downloads/​CARL_ROGERS_AND_HUMANISTIC_EDUCATION.pdf|Patterson,​ C. H. Carl Rogers and Humanistic Education. In Foundations for a Theory of Instruction and Educational Psychology, Chapter 5. Harper & Row, 1977.]])) koje su otkrili prijašnji teoretičari((See for example Ausubel'​s [[learning_theories:​Assimilation Theory]])): U svom radu Rogers se oslanja na dvije vrste učenja(([[http://​www.sageofasheville.com/​pub_downloads/​CARL_ROGERS_AND_HUMANISTIC_EDUCATION.pdf|Patterson,​ C. H. Carl Rogers and Humanistic Education. In Foundations for a Theory of Instruction and Educational Psychology, Chapter 5. Harper & Row, 1977.]])) koje su otkrili prijašnji teoretičari((See for example Ausubel'​s [[learning_theories:​Assimilation Theory]])):
  
   * **učenje napamet** (**rote learning**),​ misleći na besmisleno zapamćivanje činjenca, i   * **učenje napamet** (**rote learning**),​ misleći na besmisleno zapamćivanje činjenca, i
-  * **eksperimentalno učenje** (**experimantal learning**) iz svakodnevnog života, koje ima značenje i osobnu važnost. Ono je rezultat prirodne znatiželje i prepoznate važnosti naučenih materijala često stečenih ​tokom ili barem facilitirane tijekom učenikove aktivne participacije u procesu učenja te često ​samoinicirane (**self-initiated**). Ovakvu vrstu znanja je teško prenijeti drugima. ​+  * **eksperimentalno učenje** (**experimantal learning**) iz svakodnevnog života, koje ima značenje i osobnu važnost. Ono je rezultat prirodne znatiželje i prepoznate važnosti naučenih materijala često stečenih ​tijekom obavljanja neke aktivnost ​ili barem facilitirane tijekom učenikove aktivne participacije u procesu učenja te je često ​samoinicirana. Ovakvu vrstu znanja je teško prenijeti drugima. ​
  
-Rogersova teorija vidi učitelje kao ključne u procesu učenja, ali ne kao hodajuće udžbenike koji reproduciraju svoj sadržaj, već kako facilitatore učenja (**facilitator of learning**). Facilitiranje se odvija kroz učiteljev stav tijekom privatnog odnosa sa učenicima. Rogers navodi tri kvalitete stava neophodne za vršenje facilitacije (u savjetovanju i edukaciji). Takozvane //temeljne uvjete//(**core conditions**)(([[http://​www.mona.uwi.edu/​idu/​TrashLater/​InterpersonalRelationships.rtf|Rogers,​ Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association,​ Association for Supervision and Curriculum Development,​ p1-18. 1967.]])):+Rogersova teorija vidi učitelje kao ključne u procesu učenja, ali ne kao hodajuće udžbenike koji reproduciraju svoj sadržaj, već kako facilitatore učenja (**facilitator of learning**). Facilitiranje se odvija kroz učiteljev stav tijekom privatnog odnosa sa učenicima. Rogers navodi tri kvalitete stava neophodne za vršenje facilitacije (u savjetovanju i edukaciji). Takozvane //temeljne uvjete//​(([[http://​www.mona.uwi.edu/​idu/​TrashLater/​InterpersonalRelationships.rtf|Rogers,​ Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association,​ Association for Supervision and Curriculum Development,​ p1-18. 1967.]])):
  
-  * **Realnost**. "//To znači da je on [učitelj] **svoj**, a ne da negira sebe.//"​(([[http://​www.mona.uwi.edu/​idu/​TrashLater/​InterpersonalRelationships.rtf|Rogers,​ Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association,​ Association for Supervision and Curriculum Development,​ p1-18. 1967.]])) Učitelj mora biti osoba **svijesna ​svojih osjećaja** te prenijeti ​ih na odgovarajući način. Ne bi smio biti samo jedan od likova u predstavi koja se zove proces obrazovanja,​ ""//​bezlično utjelovljenje nastavnih zahtjeva ili sterilna cijev kroz koju se znanje prenosi ​sa generacije na generaciju.//"​(([[http://​www.mona.uwi.edu/​idu/​TrashLater/​InterpersonalRelationships.rtf|Rogers,​ Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association,​ Association for Supervision and Curriculum Development,​ p1-18. 1967.]]))  +  * **Realnost**. "//To znači da je on [učitelj] **svoj**, a ne da negira sebe.//"​(([[http://​www.mona.uwi.edu/​idu/​TrashLater/​InterpersonalRelationships.rtf|Rogers,​ Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association,​ Association for Supervision and Curriculum Development,​ p1-18. 1967.]])) Učitelj mora biti osoba **svjesna ​svojih osjećaja** te ih prenijeti ​na odgovarajući način. Ne bi smio biti samo jedan od likova u predstavi koja se zove proces obrazovanja,​ ""//​bezlično utjelovljenje nastavnih zahtjeva ili sterilna cijev kroz koju se znanje prenosi ​generacije na generaciju.//"​(([[http://​www.mona.uwi.edu/​idu/​TrashLater/​InterpersonalRelationships.rtf|Rogers,​ Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association,​ Association for Supervision and Curriculum Development,​ p1-18. 1967.]]))  
-  * **Cijenjen, prihvatljiv,​ povjerljiv**. Ovo se odnosi na učiteljevu **brigu za studente** i njegovo prihvaćanje studentskih osjećaja (onih koji daju potporu učenju, ​ali i onih koji ometaju učenje). Povjerenje i cijenjenost te sposobnosti kao ljudskog bića. ​+  * **Cijenjen, prihvatljiv,​ povjerljiv**. Ovo se odnosi na učiteljevu **brigu za studente** i njegovo prihvaćanje studentskih osjećaja (onih koji daju potporu učenju, ​kao i onih koji ometaju učenje). Povjerenje i cijenjenost ​sposobnosti ​te sposobnosti kao ljudskog bića. ​
   * **Empatija**. Empija znači biti u mogućnosti //staviti se u tuđu kožu//. To znači da učitelj može razumijeti učenikovo gledište procesa učenja i njegovih reakcija. Naglasak je stavljen na //​razumijevanje//,​ a ne na //​osuđivanje//​ ili //​procjenjivanje//​.   * **Empatija**. Empija znači biti u mogućnosti //staviti se u tuđu kožu//. To znači da učitelj može razumijeti učenikovo gledište procesa učenja i njegovih reakcija. Naglasak je stavljen na //​razumijevanje//,​ a ne na //​osuđivanje//​ ili //​procjenjivanje//​.
  
-Ostali učiteljevi zadaci uključuju uspostavljanje ugodne atmosfere u učionici. Samim time dolazi do facilitiranja učenja i stjecanja novih ideja reduciranjem mogućih negativnih efekata vanjskih faktora. ​Facilitirani ​itelji ​trebao bi biti otvoren za nove ideje, slušati učenike, obraćati pozornost na odnos koji ima sa učenicima kao i na sadržaj materijala koji predaje, ohrabrivati učenike da preuzmu odgovornost za svoje učenje i akcije te da samoocjenjivanje bude najviši oblik ocjenjivanja. Također bi trebao koristiti *povratnu informaciju od učenika* za daljnja poboljšanja. ​+Ostali učiteljevi zadaci uključuju uspostavljanje ugodne atmosfere u učionici. Samim time dolazi do facilitiranja učenja i stjecanja novih ideja reduciranjem mogućih negativnih efekata vanjskih faktora. ​Facilitirajući ​itelj trebao bi biti otvoren za nove ideje, slušati učenike, obraćati pozornost na odnos koji ima sa učenicima kao i na sadržaj materijala koji predaje, ohrabrivati učenike da preuzmu odgovornost za svoje učenje i akcije te da samoocjenjivanje bude najviši oblik ocjenjivanja. Također bi trebao koristiti ​**povratnu informaciju od učenika** za daljnja poboljšanja. ​
  
-Ipak, učitelj ne može cijeli proces edukacije obaviti sam. Učinkovitost procesa edukacije ovisi i o učenicima. Kako bi doprinjeli ​svom vlastitom učenju oni bi trebali biti: +Ipak, učitelj ne može cijeli proces edukacije obaviti sam. Učinkovitost procesa edukacije ovisi i o učenicima. Kako bi doprinijeli ​svom vlastitom učenju oni bi trebali biti: 
  
  
-  * **svijesni ​o uvjetima facilitacije** provedenih u njihovu korist, +  * **svjesni ​o uvjetima facilitacije** provedenih u njihovu korist, 
-  * **svijesni ​da problem** koji će naučiti ​bude stvaran, relevantan i značajan +  * **svjesni ​da je problem** koji će naučiti stvaran, relevantan i značajan 
-  * **motivirani**,​ jer je motivacija, prema Rogersu, tendencija prema samoaktualizaciji prisutna kod svih zdravih ​pojedinacaa ​+  * **motivirani**,​ jer je motivacija, prema Rogersu, tendencija prema samoaktualizaciji ​koja je prisutna kod svih zdravih ​pojedinaca.
  
 Ako su zadovoljeni svi uvjeti, Ako su zadovoljeni svi uvjeti,
Redak 42: Redak 42:
 ===== Koje je praktično značanje teorije facilitacije?​ ===== ===== Koje je praktično značanje teorije facilitacije?​ =====
  
-Rogersovo ​teorija, kako je i navela, ima jasne ciljeve koje nije uvijek lagano uvesti u učionicu. ​Oni su uspostavljanje bliskog kontakta sa učenicima, upoznavanje ​ih i pružanje ​im empatije i podrške ​koje zahtijeva veliku količinu truda od strane učitelja. Učitelji većinom ignoriraju ovaj dio edukacijskog procesa i orijentirani su samo na znanje koje bi trebali prenijeti učenicima.  ​+Rogersova ​teorija, kako je navedeno, ima jasne ciljeve koje nije uvijek lagano uvesti u učionicu. ​To su uspostavljanje bliskog kontakta sa učenicima, upoznavanje ​te pružanje empatije i podrške ​što zahtijeva veliku količinu truda od strane učitelja. Učitelji većinom ignoriraju ovaj dio edukacijskog procesa i orijentirani su samo na znanje koje bi trebali prenijeti učenicima.  ​
  
-Neki od Rogersovih savjeta koji su primjenjeni ​u //temeljnim uvjetima// su(([[http://​www.mona.uwi.edu/​idu/​TrashLater/​InterpersonalRelationships.rtf|Rogers,​ Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association,​ Association for Supervision and Curriculum Development,​ p1-18. 1967.]])):+Neki od Rogersovih savjeta koji su primijenjeni ​u //temeljnim uvjetima// su(([[http://​www.mona.uwi.edu/​idu/​TrashLater/​InterpersonalRelationships.rtf|Rogers,​ Carl R. The Interpersonal Relationship in the Facilitation of Learning. In Humanizing Education: The Person in the Process. Ed. T. Leeper. National Education Association,​ Association for Supervision and Curriculum Development,​ p1-18. 1967.]])):
  
-  * Realnost. Biti realan ne znači iskazivati frustracije i gnjev na učenicima. Takvoj vrsti podučavanja nije mjesto u učionici. "​**//​Stav izražen u segmentu realnosti se odnosi na stav poštovanja,​ topline, brige, sviđanja i razumijevanja.//​**"​ Učitelj se ne smije pretvarati da je sveznajući i savršen jer studenti ​to ionako znaju da nije moguće. +  * Realnost. Biti realan ne znači iskazivati frustracije i gnjev na učenicima. Takvoj vrsti podučavanja nije mjesto u učionici. "​**//​Stav izražen u segmentu realnosti se odnosi na stav poštovanja,​ topline, brige, sviđanja i razumijevanja.//​**"​ Učitelj se ne smije pretvarati da je sveznajući i savršen jer studenti ionako znaju da to nije moguće. 
-  * Prihvaćanje. Učitelji bi trebali **prihvatiti sve studente** ne zbog njihovih dobrih/​negativnih karakteristika već zato što su svi oni dragocjena ljudska bića. To prihvaćanje se može manifestirati kao slušanje studenata što govore, ne u cilju ocjenjivanja onoga šta su rekli, već **slušanja** kako bi naučili njihove **ideje**, **misli** i **osjećaje**. Učenici se moraju osjećati slobodnima u objašnjavanju svojih ideja. Prihvaćanje se također može manifestirati u vidu odgovoranja ​na ono što je rekao učenik. +  * Prihvaćanje. Učitelji bi trebali **prihvatiti sve studente** ne zbog njihovih dobrih/​negativnih karakteristikaveć zato što su svi oni dragocjena ljudska bića. To prihvaćanje se može manifestirati kao slušanje studenata što govore, ne u cilju ocjenjivanja onoga šta su rekli, već **slušanja** kako bi naučili njihove **ideje**, **misli** i **osjećaje**. Učenici se moraju osjećati slobodnima u objašnjavanju svojih ideja. Prihvaćanje se također može manifestirati u vidu odgovaranja ​na ono što je rekao učenik. 
-  * Empatija. Empatija omogućava učiteljima da shvate razloge koji su doveli studente do određenih ponašanja ili odgovora, ali i za razumijevanje ​njegovih ​emocionalnih situacija koje se moraju razriješiti kako bi se omogućilo značajno učenje. ​+  * Empatija. Empatija omogućava učiteljima da shvate razloge koji su doveli studente do određenih ponašanja ili odgovora, ali i za razumijevanje ​njihovih ​emocionalnih situacija koje se moraju razriješiti kako bi se omogućilo značajno učenje. ​
  
-Pronađeni pozitivni rezultati ​Rogerove ​teorije u praksi uključuju: manje disciplinskih problema u učionicama,​ bolje znanje i veći rezultati na IQ testovima, korištenje viših procesa mišljenja, manje vandalizma, pozitivni samoobzir, povećanje kreativnosti i drugih.([[http://​psycnet.apa.org/​psycinfo/​1989-27479-001|Aspy,​ D., Roebuck, F. Our research and our findings. ​ In:  Rogers, C. R.  Freedom to learn: a view of what education might become, p. 199-217. Columbus, OH, Charles E. Merrill, 1969.]] Cited by [[http://​www.ibe.unesco.org/​publications/​ThinkersPdf/​rogerse.PDF|Zimring,​ Fred. Carl Rogers. Prospects: the quarterly review of comparative education 24, no. 3/4: 411-422, 1994.]]))+Pronađeni pozitivni rezultati ​Rogersove ​teorije u praksi uključuju: manje disciplinskih problema u učionicama,​ bolje znanje i veći rezultati na IQ testovima, korištenje viših procesa mišljenja, manje vandalizma, pozitivni samoobzir, povećanje kreativnosti i drugih.(([[http://​psycnet.apa.org/​psycinfo/​1989-27479-001|Aspy,​ D., Roebuck, F. Our research and our findings. ​ In:  Rogers, C. R.  Freedom to learn: a view of what education might become, p. 199-217. Columbus, OH, Charles E. Merrill, 1969.]] Cited by [[http://​www.ibe.unesco.org/​publications/​ThinkersPdf/​rogerse.PDF|Zimring,​ Fred. Carl Rogers. Prospects: the quarterly review of comparative education 24, no. 3/4: 411-422, 1994.]]))
  
  
Redak 69: Redak 69:
 [[http://​www.sageofasheville.com/​pub_downloads/​CARL_ROGERS_AND_HUMANISTIC_EDUCATION.pdf|Patterson,​ C. H. Carl Rogers and Humanistic Education. In Foundations for a Theory of Instruction and Educational Psychology, Chapter 5. Harper & Row, 1977.]] [[http://​www.sageofasheville.com/​pub_downloads/​CARL_ROGERS_AND_HUMANISTIC_EDUCATION.pdf|Patterson,​ C. H. Carl Rogers and Humanistic Education. In Foundations for a Theory of Instruction and Educational Psychology, Chapter 5. Harper & Row, 1977.]]
  
-[[http://​www.brookes.ac.uk/​services/​ocsld/​resources/​theories.html#​holistic|Theories of learning: Holistic learning theory. Oxford Brookes University.]] ​Retrieved March 222011.+[[http://​www.brookes.ac.uk/​services/​ocsld/​resources/​theories.html#​holistic|Theories of learning: Holistic learning theory. Oxford Brookes University.]] ​Preuzeto ​22. ožujka ​2011.
  
 ===== Pročitaj više ===== ===== Pročitaj više =====
Redak 77: Redak 77:
 [[http://​www.infed.org/​thinkers/​et-rogers.htm|Smith,​ M. K. Carl Rogers and informal education, the encyclopaedia of informal education. 1997 - 2004.]] [[http://​www.infed.org/​thinkers/​et-rogers.htm|Smith,​ M. K. Carl Rogers and informal education, the encyclopaedia of informal education. 1997 - 2004.]]
  
-[[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/​humanist/​rogers.html]]+[[http://search.ebscohost.com/login.aspx?​direct=true&​db=mnh&​AN=20377399&​site=ehost-live|Freeman S, Wright A, Lindqvist S. Facilitator training for educators involved in interprofessional learning. Journal Of Interprofessional Care, 24(4), 375-3852010 ]]
  
-[[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/references.html]]+[[http://search.ebscohost.com/login.aspx?​direct=true&​db=rzh&​AN=2011692271&​site=ehost-live|Khan M, Epperson M, El-Bassel N, et al. The Promise of Multimedia Technology for STI/HIV Prevention: Frameworks for Understanding Improved Facilitator Delivery and Participant Learning. AIDS & Behavior, 16(7), 1949-1960. 2012.]]
hr/instructional_design/facilitation_theory.1386891898.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)