Korisnički alati

Site alati


hr:knowledge_assessment:learning_outcomes

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:knowledge_assessment:learning_outcomes [2015/07/03 17:27]
ivahtaric
hr:knowledge_assessment:learning_outcomes [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 5: Redak 5:
 Ishodi učenja Ishodi učenja
  
-  * <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font>​ …su izjave o tome što učenik mora znati, razumjeti i/ili biti u stanju učiniti na kraju razdoblja učenja.<​font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>"​ <sup> 1) </​sup></​font>​+  * <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font> ​   …su izjave o tome što učenik mora znati, razumjeti i/ili biti u stanju učiniti na kraju razdoblja učenja.<​font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>" ​ <sup> 1)  </​sup></​font>​
  
 Najpoželjniji ishod učenja je naravno, [[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|znanje]]. Ipak, ako se koristi preciznija [[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|definicija]],​ treba biti svjestan da to nije jedini niti nužan ishod učenja. Primjerice, ishod učenja može podrazumijevati usvajanje već poznatih znanja, može biti dezinformacija ili neiskoristivo vjerovanje kojem nedostaje sigurnosti. Najpoželjniji ishod učenja je naravno, [[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|znanje]]. Ipak, ako se koristi preciznija [[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|definicija]],​ treba biti svjestan da to nije jedini niti nužan ishod učenja. Primjerice, ishod učenja može podrazumijevati usvajanje već poznatih znanja, može biti dezinformacija ili neiskoristivo vjerovanje kojem nedostaje sigurnosti.
Redak 13: Redak 13:
 ===== Bloomova taksonomija ishoda učenja ===== ===== Bloomova taksonomija ishoda učenja =====
  
-Bloomova taksonomija ishoda učenja je bila jedna od prvih i najupečatljivijih pokušaja da se stvori okvir unutar kojeg se nalaze očekivanja od studenata što trebaju naučiti kao rezultat nastavnog procesa. Također se namjeravalo omogućiti stvaranje baze podataka o stavkama koje procjenjuju isti ishod učenja, što bi se čak moglo razmijeniti između sveučilišta i skratiti vrijeme rada potrebnog za pripreme ispita.<​sup>​2)</​sup> ​ Bloomova originalna taksonomija je predstavljena 1956<​sup>​3)</​sup> ​ i isticala je tri domene znanja (kognitivne - mentalne vještine, afektivne - osjećaji i stavovi i psihomotorne – fizičke vještine), ali je detaljno razvila samo kognitivnu domenu:+Bloomova taksonomija ishoda učenja je bila jedna od prvih i najupečatljivijih pokušaja da se stvori okvir unutar kojeg se nalaze očekivanja od studenata što trebaju naučiti kao rezultat nastavnog procesa. Također se namjeravalo omogućiti stvaranje baze podataka o stavkama koje procjenjuju isti ishod učenja, što bi se čak moglo razmijeniti između sveučilišta i skratiti vrijeme rada potrebnog za pripreme ispita.<​sup>​2)</​sup> ​  ​Bloomova originalna taksonomija je predstavljena 1956<​sup>​3)</​sup> ​  ​i isticala je tri domene znanja (kognitivne - mentalne vještine, afektivne - osjećaji i stavovi i psihomotorne – fizičke vještine), ali je detaljno razvila samo kognitivnu domenu:
  
 ^  ^ \\  **Tip** ​  ​^ ​  ​\\ ​ **Definicija** ||  | ^  ^ \\  **Tip** ​  ​^ ​  ​\\ ​ **Definicija** ||  |
Redak 27: Redak 27:
 ===== Revidirana Bloomova taksonomija ===== ===== Revidirana Bloomova taksonomija =====
  
-Bloomovu taksonomiju učenja su drugi istraživači preradili mnogo puta, a najviše pažnje je zadobila revizija iz 2002.<​sup>​5)</​sup> ​ godine koja je predložila neka poboljšanja originalne taksonomije,​ osobito u konceptu najjednostavnijeg ishoda učenja – znanja. Temeljeno na najnovijim spoznajama u području kognitivne psihologije,​ znanje je prema revidiranoj taksonomiji podijeljeno u četiri tipa:<​sup>​6)</​sup>​+Bloomovu taksonomiju učenja su drugi istraživači preradili mnogo puta, a najviše pažnje je zadobila revizija iz 2002.<​sup>​5)</​sup> ​  ​godine koja je predložila neka poboljšanja originalne taksonomije,​ osobito u konceptu najjednostavnijeg ishoda učenja – znanja. Temeljeno na najnovijim spoznajama u području kognitivne psihologije,​ znanje je prema revidiranoj taksonomiji podijeljeno u četiri tipa:<​sup>​6)</​sup>​
  
 ^  ^   ​\\ ​ **Tip** ||  ^ \\  **Definicija** ​  ^ \\  **Primjeri** ​  | ^  ^   ​\\ ​ **Tip** ||  ^ \\  **Definicija** ​  ^ \\  **Primjeri** ​  |
-| \\  **1.** ​  ​| ​  ​\\ ​ **Deklarativno znanje** ​   | \\  **Činjenično znanje** ​  ​| ​ | \\  <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​Znanje</​font> ​   **činjenica ili osnovnih elemenata** <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​koje učenik mora znati kako bi bio upoznat s nekom disciplinom ili kako bi riješio neke probleme unutar nje.</​font> ​ | \\  <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​Znanje o tome da je tipkovnica računalni uređaj, da kemijski simbol</​font> ​   //Au// <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​predstavlja zlato,</​font>​ <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>,​ da je</​font> ​ //7 // <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​simbol za broj 7, znanje imena tri drveća koja najbrže rastu, znanje definicije kvadratne formule, znanje da je glavni grad Azerbajdžana Baku, znanje da je SAD 1776 postao nezavisnost.</​font> ​ +| \\  **1.** ​  ​| ​  ​\\ ​ **Deklarativno znanje** ​   | \\  **Činjenično znanje** ​  ​| ​ | \\  <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​Znanje</​font> ​   **činjenica ili osnovnih elemenata** <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​koje učenik mora znati kako bi bio upoznat s nekom disciplinom ili kako bi riješio neke probleme unutar nje.</​font> ​    ​| \\  <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​Znanje o tome da je tipkovnica računalni uređaj, da kemijski simbol</​font> ​   //Au// <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​predstavlja zlato, ​da se</​font> ​   ​[[:​hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|ova boja]] <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​zove zelena</​font> ​   ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>,​ da je</​font> ​   //7 // <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​simbol za broj 7, znanje imena tri drveća koja najbrže rastu, znanje definicije kvadratne formule, znanje da je glavni grad Azerbajdžana Baku, znanje da je SAD 1776 postao nezavisnost.</​font> ​    ​
-| \\  **2.** ​  |::: |    \\  **Konceptualno znanje** ​   |  | \\  <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​Konceptualno znanje se odnosi na</​font> ​   **obrasce i međuodnose** <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​između osnovnih elemenata unutar veće strukture koja im omogućuje da zajedno funkcioniraju.</​font> ​ |<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​Znanje o kategorijama (konceptima) kao što su auti, psi ili rock glazba. Znanje o sličnostima i obrascima u činjeničnim elementima znanja, primjerice o oblicima poslovnog vlasništva.</​font> ​ |+| \\  **2.** ​  |::: |    \\  **Konceptualno znanje** ​   |  | \\  <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​Konceptualno znanje se odnosi na</​font> ​   **obrasce i međuodnose** <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​između osnovnih elemenata unutar veće strukture koja im omogućuje da zajedno funkcioniraju.</​font> ​    ​|<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​Znanje o kategorijama (konceptima) kao što su auti, psi ili rock glazba. Znanje o sličnostima i obrascima u činjeničnim elementima znanja, primjerice o oblicima poslovnog vlasništva.</​font> ​    ​|
 | \\  **3.** ​  ​| ​  ​\\ ​ **Proceduralno znanje** ||  | \\ Kako nešto učiniti, metode istraživanja i kriteriji za korištenje vještina, algoritama, tehnika i metoda. | \\  [[http://​mason.gmu.edu/​~mmankus/​whole/​base10/​asmdb10.htm|Algoritam podjele cijelog broja]], [[https://​en.wikipedia.org/​wiki/​Greedy_algorithm|pohlepni algoritam (greedy algorithm)]],​ [[https://​jurnalinternasional.files.wordpress.com/​2011/​01/​dpsequencing.pdf|Held – Karp algoritam]],​ [[http://​www.fredonia.edu/​humanresources/​pdf/​Career Mobility Office - Interviewing Tips and Techniques.pdf|tehnike intervjuiranja]],​ [[http://​www1.i2r.a-star.edu.sg/​~lins/​math1b/​finformula.pdf|tehnike diferencijalne jednadžbe rješavanja]],​ [[https://​en.wikipedia.org/​wiki/​Gaze_heuristic|heuristika pogleda]], [[https://​en.wikipedia.org/​wiki/​Similarity_heuristic|heuristika sličnosti]]. | | \\  **3.** ​  ​| ​  ​\\ ​ **Proceduralno znanje** ||  | \\ Kako nešto učiniti, metode istraživanja i kriteriji za korištenje vještina, algoritama, tehnika i metoda. | \\  [[http://​mason.gmu.edu/​~mmankus/​whole/​base10/​asmdb10.htm|Algoritam podjele cijelog broja]], [[https://​en.wikipedia.org/​wiki/​Greedy_algorithm|pohlepni algoritam (greedy algorithm)]],​ [[https://​jurnalinternasional.files.wordpress.com/​2011/​01/​dpsequencing.pdf|Held – Karp algoritam]],​ [[http://​www.fredonia.edu/​humanresources/​pdf/​Career Mobility Office - Interviewing Tips and Techniques.pdf|tehnike intervjuiranja]],​ [[http://​www1.i2r.a-star.edu.sg/​~lins/​math1b/​finformula.pdf|tehnike diferencijalne jednadžbe rješavanja]],​ [[https://​en.wikipedia.org/​wiki/​Gaze_heuristic|heuristika pogleda]], [[https://​en.wikipedia.org/​wiki/​Similarity_heuristic|heuristika sličnosti]]. |
-| \\  **4.** ​  ​| ​  ​\\ ​ **Metakognitivno znanje** ||  | \\ Znanje o spoznaji općenito, kao i svjesnost i znanje o vlastitoj spoznaji.<​sup>​7)</​sup> ​   | \\ Znanje ocrtavanja kao sredstva za svladavanje strukture nastavne jedinice u udžbeniku, znanje o uporabi heuristika, znanje o vrstama testova koje pojedini nastavnici koriste, znanje o kognitivim ​zahtjevima različitih zadataka. |+| \\  **4.** ​  ​| ​  ​\\ ​ **Metakognitivno znanje** ||  | \\ Znanje o spoznaji općenito, kao i svjesnost i znanje o vlastitoj spoznaji.<​sup>​7)</​sup> ​   | \\ Znanje ocrtavanja kao sredstva za svladavanje strukture nastavne jedinice u udžbeniku, znanje o uporabi heuristika, znanje o vrstama testova koje pojedini nastavnici koriste, znanje o kognitivnim ​zahtjevima različitih zadataka. |
  
 Primijetite da postoje i [[:​hr:​knowledge_assessment:​types_if_knowledge|druge sugestije o vrstama znanja]]. Primijetite da postoje i [[:​hr:​knowledge_assessment:​types_if_knowledge|druge sugestije o vrstama znanja]].
Redak 43: Redak 43:
 | \\  **2.** ​  | \\  **Razumjeti** ​  | \\ Odrediti značenje nastavnih poruka, uključujući usmenu, pismenu i grafičku komunikaciju,​ | \\ Interpretacija,​ dokazati primjerom, klasificirati,​ sažeti, usporediti, objasniti. | | \\  **2.** ​  | \\  **Razumjeti** ​  | \\ Odrediti značenje nastavnih poruka, uključujući usmenu, pismenu i grafičku komunikaciju,​ | \\ Interpretacija,​ dokazati primjerom, klasificirati,​ sažeti, usporediti, objasniti. |
 | \\  **3.** ​  | \\  **Primijeniti** ​  | \\ Izvesti ili upotrijebiti postupak u danoj situaciji. | \\ Izvršiti, provesti. | | \\  **3.** ​  | \\  **Primijeniti** ​  | \\ Izvesti ili upotrijebiti postupak u danoj situaciji. | \\ Izvršiti, provesti. |
-| \\  **4.** ​  | \\  **Analizirati** ​  | \\ Rastaviti građu na njene sastavne dijelove i otkriti kako su sastavnice povezane jedna s drugom i sa ukupnom ​strukutrom iili namjenom. | \\ Razllikovati, organizirati,​ atribuirati. |+| \\  **4.** ​  | \\  **Analizirati** ​  | \\ Rastaviti građu na njene sastavne dijelove i otkriti kako su sastavnice povezane jedna s drugom i ukupnom ​strukturom ili namjenom. | \\ Razlikovati, organizirati,​ atribuirati. |
 | \\  **5.** ​  | \\  **Evaluirati** ​  | \\ Donositi odluke temeljene na kriterijima i standardima | \\ Provjeriti, kritizirati | | \\  **5.** ​  | \\  **Evaluirati** ​  | \\ Donositi odluke temeljene na kriterijima i standardima | \\ Provjeriti, kritizirati |
 |   ​\\ ​ **6.** ​   |   ​\\ ​ **Stvoriti** ​   |   \\ Staviti elemente zajedno kako bi oblikovali novu, smislenu cjelinu ili da bi stvorili originalan proizvod, |   \\ Generirati, planirati, proizvesti. | |   ​\\ ​ **6.** ​   |   ​\\ ​ **Stvoriti** ​   |   \\ Staviti elemente zajedno kako bi oblikovali novu, smislenu cjelinu ili da bi stvorili originalan proizvod, |   \\ Generirati, planirati, proizvesti. |
Redak 49: Redak 49:
 ---- ----
  
-<​sup>​[[:​knowledge_assessment:​learning_outcomes#fnt_1|1)]]</​sup>​ Bologna Website cited by [[http://​www.enqa.eu/​files/​NOQA report_occasional papers 15.pdf|Learning outcomes: Common framework – different approaches to evaluation learning outcomes in the Nordic countries. Nordic Quality Assurance Network for Higher Education, 2008.]]+<​sup>​[[:hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|1)]]</​sup> ​ Bologna Website cited by [[http://​www.enqa.eu/​files/​NOQA report_occasional papers 15.pdf|Learning outcomes: Common framework – different approaches to evaluation learning outcomes in the Nordic countries. Nordic Quality Assurance Network for Higher Education, 2008.]]
  
-<​sup>​[[:​knowledge_assessment:​learning_outcomes#fnt_2|2)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​knowledge_assessment:​learning_outcomes#fnt_4|4)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​knowledge_assessment:​learning_outcomes#fnt_6|6)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​knowledge_assessment:​learning_outcomes#fnt_8|8)]]</​sup> ​ [[http://​findarticles.com/​p/​articles/​mi_m0NQM/​is_4_41/​ai_94872707/​|Krathwohl,​ David R. A Revision of Bloom’s Taxonomy: An Overview. Theory into practice 41, no. 4, Autumn 2002.]]+<​sup>​[[:hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|2)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|4)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|6)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|8)]]</​sup> ​ [[http://​findarticles.com/​p/​articles/​mi_m0NQM/​is_4_41/​ai_94872707/​|Krathwohl,​ David R. A Revision of Bloom’s Taxonomy: An Overview. Theory into practice 41, no. 4, Autumn 2002.]]
  
-<​sup>​[[:​knowledge_assessment:​learning_outcomes#fnt_3|3)]]</​sup> ​ [[http://​books.google.hr/​books?​id=Zh8iAQAAIAAJ|Bloom,​ Benjamin Samuel. Taxonomy of educational objectives: the classification of educational goals. Longmans, Green, 1956.]]+<​sup>​[[:hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|3)]]</​sup> ​ [[http://​books.google.hr/​books?​id=Zh8iAQAAIAAJ|Bloom,​ Benjamin Samuel. Taxonomy of educational objectives: the classification of educational goals. Longmans, Green, 1956.]]
  
-<​sup>​[[:​knowledge_assessment:​learning_outcomes#fnt_5|5)]]</​sup> ​ [[http://​books.google.hr/​books?​id=JPkXAQAAMAAJ|Anderson,​ Lorin W., David R. Krathwohl, and Benjamin Samuel Bloom. A taxonomy for learning, teaching, and assessing: a revision of Bloom’s taxonomy of educational objectives. Longman, 2001.]]+<​sup>​[[:hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|5)]]</​sup> ​ [[http://​books.google.hr/​books?​id=JPkXAQAAMAAJ|Anderson,​ Lorin W., David R. Krathwohl, and Benjamin Samuel Bloom. A taxonomy for learning, teaching, and assessing: a revision of Bloom’s taxonomy of educational objectives. Longman, 2001.]]
  
-<​sup>​[[:​knowledge_assessment:​learning_outcomes#fnt_7|7)]]</​sup> ​ [[http://​www.jstor.org/​stable/​1477406|Pintrich,​ Paul R. The Role of Metacognitive Knowledge in Learning, Teaching, and Assessing. Theory into Practice 41, no. 4: 219-225, October 2002.]]+<​sup>​[[:hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|7)]]</​sup> ​ [[http://​www.jstor.org/​stable/​1477406|Pintrich,​ Paul R. The Role of Metacognitive Knowledge in Learning, Teaching, and Assessing. Theory into Practice 41, no. 4: 219-225, October 2002.]]
  
-<​sup>​[[:​knowledge_assessment:​learning_outcomes#fnt_9|9)]]</​sup> ​ [[http://​books.google.hr/​books?​id=JPkXAQAAMAAJ|L. W. Anderson, D. R. Krathwohl, and B. S. Bloom, A taxonomy for learning, teaching, and assessing: a revision of Bloom’s taxonomy of educational objectives. Longman, 2001.]]+<​sup>​[[:hr:​knowledge_assessment:​learning_outcomes|9)]]</​sup> ​ [[http://​books.google.hr/​books?​id=JPkXAQAAMAAJ|L. W. Anderson, D. R. Krathwohl, and B. S. Bloom, A taxonomy for learning, teaching, and assessing: a revision of Bloom’s taxonomy of educational objectives. Longman, 2001.]]
  
 \\ \\
  
hr/knowledge_assessment/learning_outcomes.1435937237.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)