Prijevodi ove stranice:

Korisnički alati

Site alati


hr:learning_paradigms:connectivism

Ovo je stara izmjena dokumenta!


Konektivizam

Općenito

Konektivizam1) (connectivism) je nova paradigma učenja ili teorija učenja nastala 2004 čiji je autor George Siemens2). Ova teorija pristupa učenju i znanju u kontekstu tehnološkog napretka koji se odvija posljednjih nekoliko desetljeća pošto je nemoguće zanemariti utjecaj tehnoloških postignuća na učenje i znanje.

Siemensov konektivizam obuhvaća ideje iz:

  • Teorije kaosa - Prepoznavanje složenih uzoraka i visoka osjetljivost na male promjene u početnim stanjima važna su svojstva učenja i donošenja odluka te ključni aspekti teorije kaosa.
  • Samoorganizacije - Ovaj se izraz uobičajeno odnosi na “spontano stvaranje dobro organiziranih struktura, uzoraka ili ponašanja iz nasumičnih početnih stanja.3) Prema Siemensu samoorganizacija je obilježje znanja na osobnoj, ali i na institucionalnoj, odnosno korporativnoj razini.
  • Mreža - Mrežni modeli su korišteni zbog njihove primjenjivosti i jednostavnosti. Mreže su skupovi odnosa među elementima koji te elemente povezuju u cjelinu.

Razlog za upoznavanje s konektivizmom proizlazi iz toga što predodžbe teorija učenja u okviru biheviorizma, kognitivizma, konstruktivizma i humanizma potiču shvaćanje da se učenje odvija unutar pojedinca. Prema Siemensu,

  • Ove teorije ne obuhvaćaju učenje koje se odvija izvan pojedinca (tj. učenje koje je pohranjeno i upravljano tehnologijom). One također ne opisuju kako se učenje odvija unutar organizacija… Kao pojedinci više ne možemo osobno doživjeti i steći znanje koje trebamo iskazati, već izvodimo naše sposobnosti iz stvaranja mreža.4)

Siemens definira učenje kao akcijsko znanje (actionable knowledge) koje može počivati u pojedincu, ali i izvan njega, primjerice u bazi podataka ili organizaciji. Proces učenja nije usmjeren na stjecanje novog znanja za ili iz takvih izvora informacija, nego na njihovo povezivanje i održavanje tih mreža. Stvaranje mreža je važno jer se sadržaj znanja danas ubrzano mijenja mijenja i uobičajeni pristup strukturiranog kolegija u kojem se znanje “zapakirano” prenosi studentima više nije djelotvoran. On služi institucijama, ali ne i studentima.

Mreže se stvaraju između čvorova, ali i između već postojećih mreža. Čvorovi mogu predstavljati bilo što, kao skupine ili pojedinačno, te što je mreža snažnija, brži je prijenos informacija između čvorova. Skupovi čvorova stvaraju mrežu, ali sama mreža može imati ograničeni utjecaj na čvorove. Prema Siemensu5), dijelovi i obilježja mreža uključuju:

  • Sadržaj (podatak ili informaciju)
  • Interakciju (uvjetno formiranje mreža)
  • Statične čvorove (stabilne strukture znanja)
  • Dinamične čvorove (stalno se mijenjaju ovisno o novim podacima, jer se znanje može mijenjati tijekom vremena te se i mijenja)
  • Čvorove koji se sami obnavljaju (čvorovi čvrsto povezani s originalnim izvorom informacija)
  • Emocionalne elemente (emocije koje utječu na vjerojatnost mreža)

Mreže između čvorova mogu ovisiti o brojnim faktorima koji ih čine jačima ili slabijima6): motivaciji (utječe na odlučnost pojedinca za stvaranjem dubljih veza), emocijama (utječu na našu procjenu čvorova i dopuštaju postojanje proturječnih gledišta), izloženosti (čvorovi rastu i razvijaju se putem stvaranja mreža s drugim čvorovima), uzorkovanju (prepoznavanje naravi različitih izvora informacija), logici i iskustvu.

Za praktičan primjer učenja iz perspektive konektivizma vidi ovaj primjer.

Ključne riječi i najvažnija imena:

Kritike

Jedna od kritika konektivizma jest da je on više pedagoški pristup i model nego teorija učenja, pošto zapravo ne pokušava objasniti procese putem kojih ljudi uče.7) Također opisuje učenje kao znanje podložno sudu naglašavajući samo rezultati, ali ne i proces učenja.

Nedostatak referenci na prijašnje radove povezane s ovom temom otežavaju identificiranje utjecaja konektivizma. Neki su autori zamijetili kako su brojne konektivističke ideje već prisutne u ranijim teorijama.8)

  • Moguće je da se događa promjena obrazaca učenja i da se stvaraju nove spoznaje, ali se ne čini da je utjecaj konektivizma toliki da ga se tretira kao posebnu teoriju učenja s vlastitim pravilima.9)

Literatura

Pročitaj više

hr/learning_paradigms/connectivism.1386779874.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)