Korisnički alati

Site alati


hr:learning_paradigms:connectivism

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_paradigms:connectivism [2015/06/24 12:57]
ivahtaric
hr:learning_paradigms:connectivism [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 10: Redak 10:
   * **Samoorganizacije** ​ - Ovaj se izraz uobičajeno odnosi na "//​spontano stvaranje dobro organiziranih struktura, uzoraka ili ponašanja iz nasumičnih početnih stanja.//"​(([[http://​informatics.indiana.edu/​rocha/​ps/​ises.pdf|Rocha,​ L. M. Selected self-organization and the semiotics of evolutionary systems. Kluwer Academic Publishers, 1998.]])) ​ Prema Siemensu, samoorganizacija je obilježje znanja na osobnoj, ali i na institucionalnoj,​ odnosno korporativnoj razini.   * **Samoorganizacije** ​ - Ovaj se izraz uobičajeno odnosi na "//​spontano stvaranje dobro organiziranih struktura, uzoraka ili ponašanja iz nasumičnih početnih stanja.//"​(([[http://​informatics.indiana.edu/​rocha/​ps/​ises.pdf|Rocha,​ L. M. Selected self-organization and the semiotics of evolutionary systems. Kluwer Academic Publishers, 1998.]])) ​ Prema Siemensu, samoorganizacija je obilježje znanja na osobnoj, ali i na institucionalnoj,​ odnosno korporativnoj razini.
   * **Mreža** ​ (**Network**) - Mrežni modeli su korišteni zbog njihove primjenjivosti i jednostavnosti. Mreže su skupovi odnosa među elementima koji te elemente povezuju u cjelinu.   * **Mreža** ​ (**Network**) - Mrežni modeli su korišteni zbog njihove primjenjivosti i jednostavnosti. Mreže su skupovi odnosa među elementima koji te elemente povezuju u cjelinu.
-Razlog za uvođenje konektivizma proizlazi iz toga što predodžbe teorija učenja u okviru [[:​hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorizma]],​ [[:​hr:​learning_paradigms:​cognitivism|kognitivizma]],​ [[:​hr:​learning_paradigms:​constructivism|konstruktivizma]] i [[:​learning_paradigms:​humanizma|humanizma]] potiču shvaćanje da se učenje odvija unutar pojedinca. Prema Siemensu,+Razlog za uvođenje konektivizma proizlazi iz toga što predodžbe teorija učenja u okviru [[:​hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorizma]],​ [[:​hr:​learning_paradigms:​cognitivism|kognitivizma]],​ [[:​hr:​learning_paradigms:​constructivism|konstruktivizma]] i [[:hr:​learning_paradigms:​humanism|humanizma]] potiču shvaćanje da se učenje odvija unutar pojedinca. Prema Siemensu,
  
   * "//Ove teorije ne obuhvaćaju **učenje koje se odvija izvan pojedinca** ​ (tj. učenje koje je pohranjeno i upravljano tehnologijom). One također ne opisuju kako se učenje odvija unutar organizacija… Kao pojedinci više ne možemo osobno doživjeti i steći znanje koje trebamo iskazati, već izvodimo naše sposobnosti iz **stvaranja mreža** ​ (**forming connections**).//​ (([[http://​devrijeruimte.org/​content/​artikelen/​Connectivism.pdf|Siemens,​ G. Connectivism:​ A Learning Theory for the Digital Age. 2005.]])) "   * "//Ove teorije ne obuhvaćaju **učenje koje se odvija izvan pojedinca** ​ (tj. učenje koje je pohranjeno i upravljano tehnologijom). One također ne opisuju kako se učenje odvija unutar organizacija… Kao pojedinci više ne možemo osobno doživjeti i steći znanje koje trebamo iskazati, već izvodimo naše sposobnosti iz **stvaranja mreža** ​ (**forming connections**).//​ (([[http://​devrijeruimte.org/​content/​artikelen/​Connectivism.pdf|Siemens,​ G. Connectivism:​ A Learning Theory for the Digital Age. 2005.]])) "
Redak 16: Redak 16:
 Siemens definira učenje kao **akcijsko znanje** ​ (**actionable knowledge**) koje može počivati u pojedincu, ali i izvan njega, primjerice u bazi podataka ili organizaciji. Proces učenja nije usmjeren na stjecanje novog znanja za takve izvore informacija ili pak iz njih, nego na njihovo **povezivanje i održavanje tih mreža**. Stvaranje mreža je važno jer se **sadržaj znanja danas ubrzano mijenja **  i uobičajeni pristup strukturiranog kolegija, u kojem se znanje “zapakirano” prenosi studentima, više nije djelotvoran. On služi institucijama,​ ali ne i studentima. Konektivizam podrazumijeva učenje kroz stalnu izgradnju društvenih veza, pri čemu je kapacitet za učenje važniji od trenutnog znanja; početna točka učenja nije sadržaj već kontakt sa osobama, grupama i čvorovima za učenje, te znanje posjeduje grupa, a ne pojedinac.(([[http://​www.e-drustvo.org/​proceedings/​yuinfo2010/​html/​pdf/​079.pdf|Šćepanović,​ S. Kreiranje i primjena okruženja za elektronsko učenje 2.0. Fakultet za informacione tehnologije u Podgorici, 2010.]])) Siemens definira učenje kao **akcijsko znanje** ​ (**actionable knowledge**) koje može počivati u pojedincu, ali i izvan njega, primjerice u bazi podataka ili organizaciji. Proces učenja nije usmjeren na stjecanje novog znanja za takve izvore informacija ili pak iz njih, nego na njihovo **povezivanje i održavanje tih mreža**. Stvaranje mreža je važno jer se **sadržaj znanja danas ubrzano mijenja **  i uobičajeni pristup strukturiranog kolegija, u kojem se znanje “zapakirano” prenosi studentima, više nije djelotvoran. On služi institucijama,​ ali ne i studentima. Konektivizam podrazumijeva učenje kroz stalnu izgradnju društvenih veza, pri čemu je kapacitet za učenje važniji od trenutnog znanja; početna točka učenja nije sadržaj već kontakt sa osobama, grupama i čvorovima za učenje, te znanje posjeduje grupa, a ne pojedinac.(([[http://​www.e-drustvo.org/​proceedings/​yuinfo2010/​html/​pdf/​079.pdf|Šćepanović,​ S. Kreiranje i primjena okruženja za elektronsko učenje 2.0. Fakultet za informacione tehnologije u Podgorici, 2010.]]))
  
-Mreže se stvaraju između čvorova (**nodes**),​ ali i između već postojećih mreža. Čvorovi mogu predstavljati bilo što, kao skupine ili pojedinačno,​ te što je mreža snažnija, brži je prijenos informacija između čvorova. Skupovi čvorova stvaraju mrežu, ali sama mreža može imati ograničeni utjecaj na čvorove. Prema Siemensu((6))) , dijelovi i obilježja mreža uključuju:+Mreže se stvaraju između čvorova (**nodes**),​ ali i između već postojećih mreža. Čvorovi mogu predstavljati bilo što, kao skupine ili pojedinačno,​ te što je mreža snažnija, brži je prijenos informacija između čvorova. Skupovi čvorova stvaraju mrežu, ali sama mreža može imati ograničeni utjecaj na čvorove. Prema Siemensu((6)) ) , dijelovi i obilježja mreža uključuju:
  
   * Sadržaj (podatak ili informaciju)   * Sadržaj (podatak ili informaciju)
Redak 25: Redak 25:
   * Emocionalne elemente (emocije koje utječu na vjerojatnost mreža)   * Emocionalne elemente (emocije koje utječu na vjerojatnost mreža)
  
-Mreže između čvorova mogu ovisiti o brojnim faktorima koji ih čine jačima ili slabijima(([[http://​www.astd.org/​LC/​2005/​1105_seimens.htm|Siemens,​ G. Connectivism:​ Learning as Network-Creation - ASTD. 2005.]])) ​  ​: motivaciji (utječe na odlučnost pojedinca za stvaranjem dubljih veza), emocijama (utječu na našu procjenu čvorova i dopuštaju postojanje proturječnih gledišta), izloženosti (čvorovi rastu i razvijaju se putem stvaranja mreža s drugim čvorovima),​ uzorkovanju (prepoznavanje naravi različitih izvora informacija),​ logici i iskustvu.+Mreže između čvorova mogu ovisiti o brojnim faktorima koji ih čine jačima ili slabijima(([[http://​www.astd.org/​LC/​2005/​1105_seimens.htm|Siemens,​ G. Connectivism:​ Learning as Network-Creation - ASTD. 2005.]])) : motivaciji (utječe na odlučnost pojedinca za stvaranjem dubljih veza), emocijama (utječu na našu procjenu čvorova i dopuštaju postojanje proturječnih gledišta), izloženosti (čvorovi rastu i razvijaju se putem stvaranja mreža s drugim čvorovima),​ uzorkovanju (prepoznavanje naravi različitih izvora informacija),​ logici i iskustvu.
  
 Konektivizam,​ kao teorija života, učenja, rada i ponašanja u virtualnim društvenim zajednicama,​ podrazumijeva međusobno poštovanje i etiku, otvorenost za različitosti,​ toleranciju drugog i drugačijeg te obzirnost prema drugima, bez obzira na to da li ih osobno poznajemo ili ne.(([[http://​www.uskolavrsac.edu.rs/​Novi sajt 2010/​Dokumenta/​Izdanja/​17 Okrugli sto/17 Bulatovici, Arsenijevic.pdf|Bulatović,​ Lj. Lj., Bulatović, G. i Arsenijević,​ O. Etičke implikacije naprednog učenja putem digitalnih medija. Fakultet za menadžment Novi Sad, 2012.]])) Konektivizam,​ kao teorija života, učenja, rada i ponašanja u virtualnim društvenim zajednicama,​ podrazumijeva međusobno poštovanje i etiku, otvorenost za različitosti,​ toleranciju drugog i drugačijeg te obzirnost prema drugima, bez obzira na to da li ih osobno poznajemo ili ne.(([[http://​www.uskolavrsac.edu.rs/​Novi sajt 2010/​Dokumenta/​Izdanja/​17 Okrugli sto/17 Bulatovici, Arsenijevic.pdf|Bulatović,​ Lj. Lj., Bulatović, G. i Arsenijević,​ O. Etičke implikacije naprednog učenja putem digitalnih medija. Fakultet za menadžment Novi Sad, 2012.]]))
Redak 40: Redak 40:
 Jedna od kritika konektivizma jest da je on više **pedagoški pristup** ​ i model nego teorija učenja, pošto zapravo ne pokušava objasniti procese putem kojih ljudi uče.(([[http://​www.surfspace.nl/​nl/​Redactieomgeving/​Publicaties/​Documents/​Connectivism a new theory.pdf|van Pløn Verhagen, Bijdrage. Connectivism:​ a new learning theory?” University of Twente, November 11, 2006.]])) ​ Također opisuje učenje kao //akcijsko znanje// ​ naglašavajući samo rezultate, ali ne i proces učenja. Jedna od kritika konektivizma jest da je on više **pedagoški pristup** ​ i model nego teorija učenja, pošto zapravo ne pokušava objasniti procese putem kojih ljudi uče.(([[http://​www.surfspace.nl/​nl/​Redactieomgeving/​Publicaties/​Documents/​Connectivism a new theory.pdf|van Pløn Verhagen, Bijdrage. Connectivism:​ a new learning theory?” University of Twente, November 11, 2006.]])) ​ Također opisuje učenje kao //akcijsko znanje// ​ naglašavajući samo rezultate, ali ne i proces učenja.
  
-Nedostatak referenci na prijašnje radove povezane s ovom temom otežava identificiranje utjecaja konektivizma. Neki su autori zamijetili kako su brojne konektivističke ideje već prisutne u ranijim teorijama.((10) )) +Nedostatak referenci na prijašnje radove povezane s ovom temom otežava identificiranje utjecaja konektivizma. Neki su autori zamijetili kako su brojne konektivističke ideje već prisutne u ranijim teorijama.((10)  ​10) )) 
-  * "//​Svakako jest promjena paradigme, koja se možda javlja u teoriji obrazovanja,​ a možda se pojavljuje i nova epistemologija,​ ali se ne čini da je doprinos konektivizma dovoljan da ga se tretira kao posebnu teoriju učenja s vlastitim pravilima.//"​((11) ​ [[http://​www.eric.ed.gov/​PDFS/​EJ815759.pdf|Kop,​ Rita, and Adrian Hill. Connectivism:​ Learning Theory of the Future or Vestige of the Past? International Review of Research in Open and Distance Learning 9, no. 3: 1-13. October 2008.]]))+  * "//​Svakako jest promjena paradigme, koja se možda javlja u teoriji obrazovanja,​ a možda se pojavljuje i nova epistemologija,​ ali se ne čini da je doprinos konektivizma dovoljan da ga se tretira kao posebnu teoriju učenja s vlastitim pravilima.//"​((11)  ​11)  [[http://​www.eric.ed.gov/​PDFS/​EJ815759.pdf|Kop,​ Rita, and Adrian Hill. Connectivism:​ Learning Theory of the Future or Vestige of the Past? International Review of Research in Open and Distance Learning 9, no. 3: 1-13. October 2008.]]))
  
 ===== Literatura ===== ===== Literatura =====
hr/learning_paradigms/connectivism.1435143455.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)