Korisnički alati

Site alati


hr:learning_paradigms:humanism

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_paradigms:humanism [2013/12/13 00:47]
ptomac [O humanizmu]
hr:learning_paradigms:humanism [2015/06/24 12:42]
ivahtaric
Redak 3: Redak 3:
 ===== O humanizmu ===== ===== O humanizmu =====
  
-Humanizam se kao pristup podučavanju i kao [[hr:​learning_paradigms|paradigma učenja]] razvio **1960-ih** kao opreka [[hr:​learning_paradigms:​kognitivizmu]] i [[hr:​learning_paradigms:​biheviorizmu]] te pogledu na ljude kao na objekte u znanstvenom ispitivanju. Humanizam polazi od vjerovanja da su **ljudi po prirodi dobri** te se suprotstavlja pristupu [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Sigmund_Freud|Sigmunda Freuda]] i biološkim pristupima, koji smatraju da su ljudsko ponašanje i kognicija (spoznaja) determinirane iskustvom i prošlim događajima. Najvažniji predstavnici humanizma koji su oblikovali ovu teoriju su [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers]] i [[http://​www.abraham-maslow.com/​amIndex.asp|Abraham Maslow]] čiji je rad većim dijelom bio usmjeren ​razumijevanju ​ličnosti.+Humanizam se kao pristup podučavanju i kao [[:hr:​learning_paradigms|paradigma učenja]] razvio **1960-ih** kao opreka [[:hr:​learning_paradigms:​cognitivism|kognitivizmu]] i [[:hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorizmu]]te pogledu na ljude kao na objekte u znanstvenom ispitivanju. Humanizam polazi od vjerovanja da su **ljudi po prirodi dobri** te se suprotstavlja pristupu [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Sigmund_Freud|Sigmunda Freuda]] i biološkim pristupima, koji smatraju da su ljudsko ponašanje i kognicija (spoznaja) determinirane iskustvom i prošlim događajima. Najvažniji predstavnici humanizma koji su oblikovali ovu teoriju su [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers]] i [[http://​www.abraham-maslow.com/​amIndex.asp|Abraham Maslow]] čiji je rad većim dijelom bio usmjeren ​na razumijevanje ​ličnosti.
  
 Humanisti naglašavaju:​ Humanisti naglašavaju:​
  
-  * važnost **odgovornosti** za vlastite postupke ​ i **sadašnjeg trenutka**,​ +  * važnost **odgovornosti** ​ za vlastite postupke i **sadašnjeg trenutka**,​ 
-  * **vrijednost svakog pojedinca**,​ i +  * **vrijednost svakog pojedinca**,​ i, 
-  * **zadovoljstvo kroz samoostvarenje** kao krajnji životni cilj.+  * **zadovoljstvo kroz samoostvarenje** ​ kao krajnji životni cilj. 
 +Humanistički pogled na učenje sugerira:
  
-Humanistički pogled ​na učenje sugerira da:+  * učenje je **prirodna želja**, sredstvo **samoaktualizacije** ​ i razvoja **osobnih potencijala** 
 +  * važnost učenja nalazi se u samom **procesu**,​ ne ishodu 
 +  * učenici bi trebali imati **veću kontrolu** ​ nad procesom učenja, koji bi se trebao temeljiti ​na **opažanju** ​ i **istraživanju** 
 +  * itelj bi trebao biti **uzorni model** ​ koji će poticati učenika i osiguravati mu dovoljno razloga i motivacije za svaki novi dio procesa učenja.
  
-  ​je učenje ​**prirodna želja**, sredstvo **samoaktualizacije** ​razvoja **osobnih potencijala** +Maslowljeva [[http://​www.abraham-maslow.com/​maslow_Images/​Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhija potreba]] kao pokušaj formulacije ​**ustrojstva ljudske motivacije**, jedan je od njegovih doprinosa koji je postao široko prihvaćen ​izvan okvira humanizma. Hijerarhija potreba pristupa ljudskoj motivaciji ​terminima različitih potreba od kojih potrebe niže razine moraju biti zadovoljene prije nego se prijeđe na potrebe više razine. Te razine uključuju ​**fiziološke potrebe**, **potrebe za sigurnošću**, **potrebe za pripadanjem i ljubavlju**, **potrebe za poštovanjem**  ​i **potrebe za samoaktualizacijom**  ​te moraju ​biti **zadovoljene spomenutim redoslijedom**.
-  * se važnost ​enja nalazi u samom **procesu**, ne ishodu  +
-  ​bi učenici trebali imati **veću kontrolu** nad procesom učenjakoja bi se trebala temeljiti na **opažanju** i **istraživanju** +
-  * bi učitelj trebao ​biti **uzorni model** koji će poticati učenika i osiguravati mu dovoljno razloga i motivacije za svaki novi dio procesa učenja.+
  
-Maslowljeva [[http://​www.abraham-maslow.com/​maslow_Images/​Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhija potreba]] (eng. hierarchy of needs) kao pokušaj formulacije **ustrojstva ljudske motivacije**,​ jedan je od njegovih doprinosa koji je postao široko prihvaćen i izvan okvira humanizma. Hijerarhija potreba pristupa motivaciji u terminima različitih potreba od kojih potrebe niže razine moraju biti zadovoljene prije nego se prijeđe na potrebe više razine. Te razine uključuju **fiziološke potrebe**, **potrebe za sigurnošću**,​ **potrebe za pripadanjem i ljubavlju**,​ **potrebe za poštovanjem** i **potrebe za samoaktualizacijom** te moraju biti **zadovoljene spomenutim redoslijedom**. +Budući da su humanisti ​više zainteresirani za osobni razvoj ​koji se može postići ​učenjemnegoli ​za rezultate ​stjecanja znanja, tjelesne ​i psihičke procese ​u osnovi toga, humanizam se ne smatra uvijek paradigmom učenja. Ipak, upravo su mu te karakteristike omogućile da izbjegne neke kritike ​koje su uobičajene svim ostalim paradigmama učenja. Sve ostale paradigme, kada se proučavaju u okviru prakse podučavanja,​ pokušavaju kvantificirati učenje i znanje rastavljajući ih na **mjerljiveali često besmislene dijelove** ​ koji su često izvan ikojeg konteksta. One povezuju učenje sa učionicom i brojem sati, razreda, predavanja, udžbenika i literaturete konačno testovima i ocjenama, no vrlo malo iskustava iz stvarnog života zapravo odgovara tom konceptu, posebice zato što nisu mjerljiva ocjenama. ​Također, to upućuje da netko zna(([[http://​books.google.com/​books?​id=-UMqvLEcH0wC&​pg=PA41&​lpg=PA41&​dq=Daniel+Greenberg+A+New+Look+at+Learning+The+Sudbury+Valley+School+Experience&​source=bl&​ots=V0mMuj1zE0&​sig=L-O9UKKRoqz3W0uh-ekJj3pXorA&​hl=en&​ei=G-S0S-eAA6TqmwOA2_U5&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=2&​ved=0CAwQ6AEwAQ#​v=onepage&​q&​f=false|Greenberg,​ G. A New Look at Learning. In Sudbury Valley School. The Sudbury Valley School Experience. The Sudbury Valley School, 1992.]])) ​  ​:
- +
-Budući da se humanizam ​više bavio osobnim razvojem ​koji se može njegovati ​učenjem negoli ​rezultatima ​stjecanja znanja ​i tjelesnim ​i psihičkim procesima ​u osnovi toga, ne smatra ​se uvijek paradigmom učenja. Ipak, upravo su mu te karakteristike omogućile da izbjegne neke kritike uobičajene svim ostalim paradigmama učenja. Sve ostale paradigme, kada se proučavaju u okviru prakse podučavanja,​ pokušavaju kvantificirati učenje i znanje rastavljajući ih na **mjerljive ali često besmislene dijelove** koji su često izvan ikojeg konteksta. One povezuju učenje sa učionicom i brojem sati, razreda, predavanja, udžbenika i literature te konačno testovima i ocjenama, no vrlo malo iskustava iz stvarnog života zapravo odgovara tom konceptu, posebice zato što nisu mjerljiva ocjenama. ​To također upućuje da netko zna(([[http://​books.google.com/​books?​id=-UMqvLEcH0wC&​pg=PA41&​lpg=PA41&​dq=Daniel+Greenberg+A+New+Look+at+Learning+The+Sudbury+Valley+School+Experience&​source=bl&​ots=V0mMuj1zE0&​sig=L-O9UKKRoqz3W0uh-ekJj3pXorA&​hl=en&​ei=G-S0S-eAA6TqmwOA2_U5&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=2&​ved=0CAwQ6AEwAQ#​v=onepage&​q&​f=false|Greenberg,​ G. A New Look at Learning. In Sudbury Valley School. The Sudbury Valley School Experience. The Sudbury Valley School, 1992.]])): +
- +
-   * **što** ljudi trebaju učiti (što je potpuno određeno vremenom, mjestom i kulturom),​ +
-   * **kada** to treba učiti (što je određeno programima podučavanja a nemogućnost njihova slijeđenja rezultira dijagnosticiranjem teškoća u učenju, +
-   * **kako** se to treba podučavati (kao da postoji najbolji način podučavanja nečega bez obzira na učenika, i +
-   * **tko** bi to trebao podučavati. +
- +
-S druge strane, humanizam učenje povezuje sa osobnim potrebama kako bi se ostvarila samoaktualizacija.+
  
 +  * **što** ​ ljudi trebaju učiti (što je potpuno određeno vremenom, mjestom i kulturom),
 +  * **kada** ​ to treba učiti (što je određeno programima podučavanja,​ a nemogućnost njihova slijeđenja rezultira dijagnosticiranjem teškoća u učenju),
 +  * **kako** ​ se to treba podučavati (kao da postoji najbolji način podučavanja nečega bez obzira na učenika), i
 +  * **tko** ​ bi to trebao podučavati.
 +S druge strane, humanizam povezuje učenje sa osobnim potrebama kako bi se ostvarila samoaktualizacija.
  
 ===== Teorije učenja: ===== ===== Teorije učenja: =====
  
-    ​* [[hr:​learning_theories:​Iskustvena teorija učenja (eng. Experiential Learning Theory)]] - [[http://​infed.org/​mobi/​david-a-kolb-on-experiential-learning/​|David Kolb (1939 - )]] +  ​* [[:hr:​learning_theories:​experiential_learning|Iskustvena teorija učenja (eng. Experiential Learning Theory)]] - [[http://​infed.org/​mobi/​david-a-kolb-on-experiential-learning/​|David Kolb (1939 - )]] 
-    * [[learning_theories:​Transformacijska teorija učenja (eng. Transformative Learning Theory)]] - [[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​humanist/​mezirow.html|Jack Mezirow ]]+  * [[:hr:learning_theories:​transformatve_learning_theory|Transformacijska teorija učenja (eng. Transformative Learning Theory)]] - [[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​humanist/​mezirow.html|Jack Mezirow ]]
  
-===== Teorije ​instrukcijskih ​dizajna i modeli učenja: =====+===== Teorije dizajna ​poučavanja ​i modeli učenja: =====
  
-    ​* [[instructional_design:​Teorija facilitacije (eng. Facilitation Theory)]] - [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers (1902 - 1987)]] +  ​* [[:hr:instructional_design:​facilitation_theory|Teorija facilitacije (eng. Facilitation Theory)]] - [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers (1902 - 1987)]] 
-    * [[instructional_design:​Pozivajuće učenje (eng. Invitational learning)]] - William Purkey (1929 - )+  * [[:hr:instructional_design:​invitational_learning|Pozivajuće učenje (eng. Invitational learning)]] - William Purkey (1929 - )
  
 ===== Druga važna imena: ===== ===== Druga važna imena: =====
  
   * [[http://​www.holtgws.com/​johnholtpage.html|John Holt]], [[http://​nlu.nl.edu/​academics/​cas/​ace/​resources/​malcolmknowles.cfm|Malcolm Knowles]], [[http://​www.infed.org/​thinkers/​et-freir.htm|Paulo Freire]]   * [[http://​www.holtgws.com/​johnholtpage.html|John Holt]], [[http://​nlu.nl.edu/​academics/​cas/​ace/​resources/​malcolmknowles.cfm|Malcolm Knowles]], [[http://​www.infed.org/​thinkers/​et-freir.htm|Paulo Freire]]
- 
  
 ===== Kritike ===== ===== Kritike =====
  
-Uobičajene kritike ​humanizma sugeriraju:+Uobičajene kritike ​upućene humanizmu često navode:
  
-  * da humanistički pristup ima **smanjenu mogućnost ​eksperimentalnih ​istraživanja**,​ +  * humanistički pristup ima **smanjenu mogućnost ​za eksperimentalna ​istraživanja**,​ 
-  * nedostatak metoda tretiranja različitih psihičkih problema, i +  * nedostatak metoda tretiranja različitih psihičkih problema, i
   * **neslaganje sa osnovnom humanističkom pretpostavkom da su ljudi po svojoj prirodi dobri**.   * **neslaganje sa osnovnom humanističkom pretpostavkom da su ljudi po svojoj prirodi dobri**.
- 
 ===== Literatura ===== ===== Literatura =====
  
Redak 66: Redak 61:
  
 ===== Pročitaj više ===== ===== Pročitaj više =====
 +
 +[[http://​web.ebscohost.com/​ehost/​pdfviewer/​pdfviewer?​vid=13&​sid=f93f5371-41ee-4519-ab68-307f0e8412a3@sessionmgr115&​hid=126|Forbes,​ S. H. Holistic education: Its nature and intellectual precedents: Holistic Education, Inc. 2003.]]
  
 [[http://​books.google.hr/​books?​id=xfFXFD414ioC&​printsec=frontcover&​dq=The+Pedagogy+of+the+Oppressed&​hl=hr&​ei=j0eMTYuDC8Xx4gaM0dzPCw&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=1&​ved=0CCgQ6AEwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Freire,​ P. The Pedagogy of the Oppressed. Harmondsworth:​ Penguin. 1972.]] [[http://​books.google.hr/​books?​id=xfFXFD414ioC&​printsec=frontcover&​dq=The+Pedagogy+of+the+Oppressed&​hl=hr&​ei=j0eMTYuDC8Xx4gaM0dzPCw&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=1&​ved=0CCgQ6AEwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Freire,​ P. The Pedagogy of the Oppressed. Harmondsworth:​ Penguin. 1972.]]
  
 [[http://​www.amazon.com/​Children-Fail-Classics-Child-Development/​dp/​0201484021#​reader_0201484021|Holt,​ J. How Children Fail Harmondsworth:​ Penguin. 1970.]] [[http://​www.amazon.com/​Children-Fail-Classics-Child-Development/​dp/​0201484021#​reader_0201484021|Holt,​ J. How Children Fail Harmondsworth:​ Penguin. 1970.]]
 +
 +[[http://​www.google.hr/​books?​hl=hr&​lr=&​id=mTFiCcjqKr8C&​oi=fnd&​pg=PR1&​dq=malcom+knowels&​ots=xJxZnb9BDO&​sig=dEOAtACtJGp9benm8F8Cbho2l50&​redir_esc=y#​v=onepage&​q&​f=false|Knowles,​ M. S., Holton III, E. F. i Swanson, R. A. The adult learner: Routledge. 2012.]]
  
 [[http://​www.amazon.co.uk/​Freedom-Learn-80s-Carl-Rogers/​dp/​0675200121|Rogers,​ C. R. Freedom to learn for the 80s. New York: Free Press. 1980.]] [[http://​www.amazon.co.uk/​Freedom-Learn-80s-Carl-Rogers/​dp/​0675200121|Rogers,​ C. R. Freedom to learn for the 80s. New York: Free Press. 1980.]]
  
 [[http://​www.amazon.com/​Motivation-Personality-Abraham-Harold-Maslow/​dp/​0060419873|Maslow,​ A. Motivation and Personality (Treće izdanje) New York: Harper and Row. 1987.]] [[http://​www.amazon.com/​Motivation-Personality-Abraham-Harold-Maslow/​dp/​0060419873|Maslow,​ A. Motivation and Personality (Treće izdanje) New York: Harper and Row. 1987.]]
- 
  
 ==== Recentna literatura ==== ==== Recentna literatura ====
 +
hr/learning_paradigms/humanism.txt · Zadnja izmjena: 2015/06/24 12:42 od ivahtaric