Korisnički alati

Site alati


hr:learning_paradigms:humanism

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_paradigms:humanism [2015/06/24 12:40]
ivahtaric
hr:learning_paradigms:humanism [2015/06/24 12:42]
ivahtaric
Redak 3: Redak 3:
 ===== O humanizmu ===== ===== O humanizmu =====
  
-Humanizam se kao pristup podučavanju i kao [[:​hr:​learning_paradigms|paradigma učenja]] razvio **1960-ih** kao opreka [[:​hr:​learning_paradigms:​kognitivizmu|kognitivizmu]] i [[:​hr:​learning_paradigms:​biheviorizmu|biheviorizmu]],​ te pogledu na ljude kao na objekte u znanstvenom ispitivanju. Humanizam polazi od vjerovanja da su **ljudi po prirodi dobri** te se suprotstavlja pristupu [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Sigmund_Freud|Sigmunda Freuda]] i biološkim pristupima, koji smatraju da su ljudsko ponašanje i kognicija (spoznaja) determinirane iskustvom i prošlim događajima. Najvažniji predstavnici humanizma koji su oblikovali ovu teoriju su [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers]] i [[http://​www.abraham-maslow.com/​amIndex.asp|Abraham Maslow]] čiji je rad većim dijelom bio usmjeren na razumijevanje ličnosti.+Humanizam se kao pristup podučavanju i kao [[:​hr:​learning_paradigms|paradigma učenja]] razvio **1960-ih** kao opreka [[:​hr:​learning_paradigms:​cognitivism|kognitivizmu]] i [[:​hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorizmu]],​ te pogledu na ljude kao na objekte u znanstvenom ispitivanju. Humanizam polazi od vjerovanja da su **ljudi po prirodi dobri** te se suprotstavlja pristupu [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Sigmund_Freud|Sigmunda Freuda]] i biološkim pristupima, koji smatraju da su ljudsko ponašanje i kognicija (spoznaja) determinirane iskustvom i prošlim događajima. Najvažniji predstavnici humanizma koji su oblikovali ovu teoriju su [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers]] i [[http://​www.abraham-maslow.com/​amIndex.asp|Abraham Maslow]] čiji je rad većim dijelom bio usmjeren na razumijevanje ličnosti.
  
 Humanisti naglašavaju:​ Humanisti naglašavaju:​
Redak 19: Redak 19:
 Maslowljeva [[http://​www.abraham-maslow.com/​maslow_Images/​Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhija potreba]] kao pokušaj formulacije **ustrojstva ljudske motivacije**,​ jedan je od njegovih doprinosa koji je postao široko prihvaćen i izvan okvira humanizma. Hijerarhija potreba pristupa ljudskoj motivaciji u terminima različitih potreba od kojih potrebe niže razine moraju biti zadovoljene prije nego se prijeđe na potrebe više razine. Te razine uključuju **fiziološke potrebe**, **potrebe za sigurnošću**,​ **potrebe za pripadanjem i ljubavlju**,​ **potrebe za poštovanjem** ​ i **potrebe za samoaktualizacijom** ​ te moraju biti **zadovoljene spomenutim redoslijedom**. Maslowljeva [[http://​www.abraham-maslow.com/​maslow_Images/​Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhija potreba]] kao pokušaj formulacije **ustrojstva ljudske motivacije**,​ jedan je od njegovih doprinosa koji je postao široko prihvaćen i izvan okvira humanizma. Hijerarhija potreba pristupa ljudskoj motivaciji u terminima različitih potreba od kojih potrebe niže razine moraju biti zadovoljene prije nego se prijeđe na potrebe više razine. Te razine uključuju **fiziološke potrebe**, **potrebe za sigurnošću**,​ **potrebe za pripadanjem i ljubavlju**,​ **potrebe za poštovanjem** ​ i **potrebe za samoaktualizacijom** ​ te moraju biti **zadovoljene spomenutim redoslijedom**.
  
-Budući da su humanisti više zainteresirani za osobni razvoj koji se može postići učenjem, negoli za rezultate stjecanja znanja, tjelesne i psihičke procese u osnovi toga, humanizam se ne smatra uvijek paradigmom učenja. Ipak, upravo su mu te karakteristike omogućile da izbjegne neke kritike koje su uobičajene svim ostalim paradigmama učenja. Sve ostale paradigme, kada se proučavaju u okviru prakse podučavanja,​ pokušavaju kvantificirati učenje i znanje rastavljajući ih na **mjerljive,​ ali često besmislene dijelove** ​ koji su često izvan ikojeg konteksta. One povezuju učenje sa učionicom i brojem sati, razreda, predavanja, udžbenika i literature, te konačno testovima i ocjenama, no vrlo malo iskustava iz stvarnog života zapravo odgovara tom konceptu, posebice zato što nisu mjerljiva ocjenama. Također, to upućuje da netko zna(([[http://​books.google.com/​books?​id=-UMqvLEcH0wC&​pg=PA41&​lpg=PA41&​dq=Daniel+Greenberg+A+New+Look+at+Learning+The+Sudbury+Valley+School+Experience&​source=bl&​ots=V0mMuj1zE0&​sig=L-O9UKKRoqz3W0uh-ekJj3pXorA&​hl=en&​ei=G-S0S-eAA6TqmwOA2_U5&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=2&​ved=0CAwQ6AEwAQ#​v=onepage&​q&​f=false|Greenberg,​ G. A New Look at Learning. In Sudbury Valley School. The Sudbury Valley School Experience. The Sudbury Valley School, 1992.]])) :+Budući da su humanisti više zainteresirani za osobni razvoj koji se može postići učenjem, negoli za rezultate stjecanja znanja, tjelesne i psihičke procese u osnovi toga, humanizam se ne smatra uvijek paradigmom učenja. Ipak, upravo su mu te karakteristike omogućile da izbjegne neke kritike koje su uobičajene svim ostalim paradigmama učenja. Sve ostale paradigme, kada se proučavaju u okviru prakse podučavanja,​ pokušavaju kvantificirati učenje i znanje rastavljajući ih na **mjerljive,​ ali često besmislene dijelove** ​ koji su često izvan ikojeg konteksta. One povezuju učenje sa učionicom i brojem sati, razreda, predavanja, udžbenika i literature, te konačno testovima i ocjenama, no vrlo malo iskustava iz stvarnog života zapravo odgovara tom konceptu, posebice zato što nisu mjerljiva ocjenama. Također, to upućuje da netko zna(([[http://​books.google.com/​books?​id=-UMqvLEcH0wC&​pg=PA41&​lpg=PA41&​dq=Daniel+Greenberg+A+New+Look+at+Learning+The+Sudbury+Valley+School+Experience&​source=bl&​ots=V0mMuj1zE0&​sig=L-O9UKKRoqz3W0uh-ekJj3pXorA&​hl=en&​ei=G-S0S-eAA6TqmwOA2_U5&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=2&​ved=0CAwQ6AEwAQ#​v=onepage&​q&​f=false|Greenberg,​ G. A New Look at Learning. In Sudbury Valley School. The Sudbury Valley School Experience. The Sudbury Valley School, 1992.]])) ​  ​:
  
   * **što** ​ ljudi trebaju učiti (što je potpuno određeno vremenom, mjestom i kulturom),   * **što** ​ ljudi trebaju učiti (što je potpuno određeno vremenom, mjestom i kulturom),
Redak 34: Redak 34:
 ===== Teorije dizajna poučavanja i modeli učenja: ===== ===== Teorije dizajna poučavanja i modeli učenja: =====
  
-  * [[:​instructional_design:​teorija_facilitacije_eng._facilitation_theory|Teorija facilitacije (eng. Facilitation Theory)]] - [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers (1902 - 1987)]] +  * [[:hr:​instructional_design:​facilitation_theory|Teorija facilitacije (eng. Facilitation Theory)]] - [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers (1902 - 1987)]] 
-  * [[:​instructional_design:​pozivajuce_ucenje_eng._invitational_learning|Pozivajuće učenje (eng. Invitational learning)]] - William Purkey (1929 - )+  * [[:hr:​instructional_design:​invitational_learning|Pozivajuće učenje (eng. Invitational learning)]] - William Purkey (1929 - )
  
 ===== Druga važna imena: ===== ===== Druga važna imena: =====
hr/learning_paradigms/humanism.txt · Zadnja izmjena: 2015/06/24 12:42 od ivahtaric