Korisnički alati

Site alati


hr:learning_paradigms:humanism

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_paradigms:humanism [2013/12/19 17:17]
ptomac [Kritike]
hr:learning_paradigms:humanism [2015/06/24 12:42] (trenutno)
ivahtaric
Redak 3: Redak 3:
 ===== O humanizmu ===== ===== O humanizmu =====
  
-Humanizam se kao pristup podučavanju i kao [[hr:​learning_paradigms|paradigma učenja]] razvio **1960-ih** kao opreka [[hr:​learning_paradigms:​kognitivizmu]] i [[hr:​learning_paradigms:​biheviorizmu]] te pogledu na ljude kao na objekte u znanstvenom ispitivanju. Humanizam polazi od vjerovanja da su **ljudi po prirodi dobri** te se suprotstavlja pristupu [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Sigmund_Freud|Sigmunda Freuda]] i biološkim pristupima, koji smatraju da su ljudsko ponašanje i kognicija (spoznaja) determinirane iskustvom i prošlim događajima. Najvažniji predstavnici humanizma koji su oblikovali ovu teoriju su [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers]] i [[http://​www.abraham-maslow.com/​amIndex.asp|Abraham Maslow]] čiji je rad većim dijelom bio usmjeren ​ka razumijevanju ​ličnosti.+Humanizam se kao pristup podučavanju i kao [[:hr:​learning_paradigms|paradigma učenja]] razvio **1960-ih** kao opreka [[:hr:​learning_paradigms:​cognitivism|kognitivizmu]] i [[:hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorizmu]]te pogledu na ljude kao na objekte u znanstvenom ispitivanju. Humanizam polazi od vjerovanja da su **ljudi po prirodi dobri** te se suprotstavlja pristupu [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Sigmund_Freud|Sigmunda Freuda]] i biološkim pristupima, koji smatraju da su ljudsko ponašanje i kognicija (spoznaja) determinirane iskustvom i prošlim događajima. Najvažniji predstavnici humanizma koji su oblikovali ovu teoriju su [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers]] i [[http://​www.abraham-maslow.com/​amIndex.asp|Abraham Maslow]] čiji je rad većim dijelom bio usmjeren ​na razumijevanje ​ličnosti.
  
 Humanisti naglašavaju:​ Humanisti naglašavaju:​
  
-  * važnost **odgovornosti** za vlastite postupke ​ i **sadašnjeg trenutka**,+  * važnost **odgovornosti** ​ za vlastite postupke i **sadašnjeg trenutka**,
   * **vrijednost svakog pojedinca**,​ i,   * **vrijednost svakog pojedinca**,​ i,
-  * kao krajnji životni cilj, **zadovoljstvo kroz samoostvarenje**. +  * **zadovoljstvo kroz samoostvarenje** ​ kao krajnji životni cilj.
 Humanistički pogled na učenje sugerira: Humanistički pogled na učenje sugerira:
  
-  * učenje je **prirodna želja**, sredstvo **samoaktualizacije** ​(eng. **self-actualization**) ​i razvoja **osobnih potencijala** +  * učenje je **prirodna želja**, sredstvo **samoaktualizacije** ​ i razvoja **osobnih potencijala** 
-  * važnost ​se učenja nalazi u samom **procesu**,​ ne ishodu  +  * važnost učenja nalazi ​se u samom **procesu**,​ ne ishodu 
-  * učenici bi trebali imati **veću kontrolu** nad procesom učenja, koji bi se trebao temeljiti na **opažanju** i **istraživanju** +  * učenici bi trebali imati **veću kontrolu** ​ nad procesom učenja, koji bi se trebao temeljiti na **opažanju** ​ i **istraživanju** 
-  * učitelj bi trebao biti **uzorni model** koji će poticati učenika i osiguravati mu dovoljno razloga i motivacije za svaki novi dio procesa učenja+  * učitelj bi trebao biti **uzorni model** ​ koji će poticati učenika i osiguravati mu dovoljno razloga i motivacije za svaki novi dio procesa učenja.
- +
-Maslowljeva [[http://​www.abraham-maslow.com/​maslow_Images/​Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhija potreba]] (eng. hierarchy of needs) kao pokušaj formulacije **ustrojstva ljudske motivacije**,​ jedan je od njegovih doprinosa koji je postao široko prihvaćen i izvan okvira humanizma. Hijerarhija potreba pristupa ljudskoj motivaciji u terminima različitih potreba od kojih potrebe niže razine moraju biti zadovoljene prije nego se prijeđe na potrebe više razine. Te razine uključuju **fiziološke** (physiological) ​ **potrebe**,​ **potrebe za sigurnošću** (safety), **potrebe za pripadanjem i ljubavlju** (society), **potrebe za poštovanjem** (esteem) i **potrebe za samoaktualizacijom** te moraju biti **zadovoljene spomenutim redoslijedom**.+
  
-Budući da su humanisti više zainteresirani za osobni razvoj ​koji se može postići učenjem, negoli za rezultate stjecanja znanja, tjelesne i psihičke procese u osnovi toga, humanizam ​se ne smatra uvijek paradigmom učenjaIpak, upravo su mu te karakteristike omogućile da izbjegne neke kritike koje su uobičajene svim ostalim paradigmama učenja. Sve ostale paradigmekada se proučavaju u okviru prakse podučavanja,​ pokušavaju kvantificirati ​učenje i znanje rastavljajući ih na **mjerljiveali često besmislene dijelove** koji su često izvan ikojeg konteksta. One povezuju učenje sa učionicom ​brojem satirazreda, predavanja, udžbenika ​literature ​te konačno testovima i ocjenama, no vrlo malo iskustava iz stvarnog života zapravo odgovara tom konceptu, posebice zato što nisu mjerljiva ocjenamaTakođer, to upućuje da netko zna(([[http://​books.google.com/​books?​id=-UMqvLEcH0wC&​pg=PA41&​lpg=PA41&​dq=Daniel+Greenberg+A+New+Look+at+Learning+The+Sudbury+Valley+School+Experience&​source=bl&​ots=V0mMuj1zE0&​sig=L-O9UKKRoqz3W0uh-ekJj3pXorA&​hl=en&​ei=G-S0S-eAA6TqmwOA2_U5&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=2&​ved=0CAwQ6AEwAQ#​v=onepage&​q&​f=false|Greenberg,​ G. A New Look at Learning. In Sudbury Valley School. The Sudbury Valley School Experience. The Sudbury Valley School, 1992.]])):+Maslowljeva [[http://​www.abraham-maslow.com/​maslow_Images/​Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhija potreba]] kao pokušaj formulacije **ustrojstva ljudske motivacije**,​ jedan je od njegovih doprinosa ​koji je postao široko prihvaćen izvan okvira humanizma. Hijerarhija potreba pristupa ljudskoj motivaciji ​terminima različitih potreba od kojih potrebe niže razine moraju biti zadovoljene prije nego se prijeđe na potrebe više razineTe razine uključuju **fiziološke potrebe****potrebe za sigurnošću**, **potrebe za pripadanjem ​ljubavlju****potrebe za poštovanjem**  ​**potrebe za samoaktualizacijom**  ​te moraju biti **zadovoljene spomenutim redoslijedom**.
  
-   * **što** ljudi trebaju ​iti (što je potpuno određeno vremenommjestom ​kulturom), +Budući da su humanisti više zainteresirani za osobni razvoj koji se može postići ​enjemnegoli za rezultate stjecanja znanja, tjelesne ​psihičke procese u osnovi togahumanizam se ne smatra uvijek paradigmom ​enja. Ipakupravo su mu te karakteristike omogućile da izbjegne neke kritike koje su uobičajene svim ostalim paradigmama ​enja. Sve ostale paradigmekada se proučavaju u okviru prakse ​podučavanja, pokušavaju kvantificirati ​enje znanje rastavljajući ih na **mjerljive, ali često besmislene dijelove**  koji su često izvan ikojeg kontekstaOne povezuju učenje sa učionicom i brojem sati, razreda, predavanja, udžbenika i literature, te konačno testovima i ocjenama, no vrlo malo iskustava iz stvarnog života zapravo odgovara tom konceptu, posebice zato što nisu mjerljiva ocjenama. Također, to upućuje da netko zna(([[http://​books.google.com/​books?​id=-UMqvLEcH0wC&​pg=PA41&​lpg=PA41&​dq=Daniel+Greenberg+A+New+Look+at+Learning+The+Sudbury+Valley+School+Experience&​source=bl&​ots=V0mMuj1zE0&​sig=L-O9UKKRoqz3W0uh-ekJj3pXorA&​hl=en&​ei=G-S0S-eAA6TqmwOA2_U5&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=2&​ved=0CAwQ6AEwAQ#​v=onepage&​q&​f=false|Greenberg,​ G. A New Look at Learning. In Sudbury Valley School. The Sudbury Valley School Experience. The Sudbury Valley School, 1992.]])) ​  :
-   * **kada** to treba iti (što je određeno programima podučavanjaa nemogućnost njihova slijeđenja rezultira dijagnosticiranjem ​teškoća u enju), +
-   * **kako** ​se to treba podučavati (kao da postoji najbolji način ​podučavanja ​nečega bez obzira na enika), ​i +
-   * **tko** bi to trebao podučavati.+
  
 +  * **što** ​ ljudi trebaju učiti (što je potpuno određeno vremenom, mjestom i kulturom),
 +  * **kada** ​ to treba učiti (što je određeno programima podučavanja,​ a nemogućnost njihova slijeđenja rezultira dijagnosticiranjem teškoća u učenju),
 +  * **kako** ​ se to treba podučavati (kao da postoji najbolji način podučavanja nečega bez obzira na učenika), i
 +  * **tko** ​ bi to trebao podučavati.
 S druge strane, humanizam povezuje učenje sa osobnim potrebama kako bi se ostvarila samoaktualizacija. S druge strane, humanizam povezuje učenje sa osobnim potrebama kako bi se ostvarila samoaktualizacija.
- 
  
 ===== Teorije učenja: ===== ===== Teorije učenja: =====
  
-    ​* [[hr:​learning_theories:​Iskustvena teorija učenja (eng. Experiential Learning Theory)]] - [[http://​infed.org/​mobi/​david-a-kolb-on-experiential-learning/​|David Kolb (1939 - )]] +  ​* [[:hr:​learning_theories:​experiential_learning|Iskustvena teorija učenja (eng. Experiential Learning Theory)]] - [[http://​infed.org/​mobi/​david-a-kolb-on-experiential-learning/​|David Kolb (1939 - )]] 
-    * [[learning_theories:​Transformacijska teorija učenja (eng. Transformative Learning Theory)]] - [[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​humanist/​mezirow.html|Jack Mezirow ]]+  * [[:hr:learning_theories:​transformatve_learning_theory|Transformacijska teorija učenja (eng. Transformative Learning Theory)]] - [[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​humanist/​mezirow.html|Jack Mezirow ]]
  
-===== Teorije ​instrukcijskih ​dizajna i modeli učenja: =====+===== Teorije dizajna ​poučavanja ​i modeli učenja: =====
  
-    ​* [[instructional_design:​Teorija facilitacije (eng. Facilitation Theory)]] - [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers (1902 - 1987)]] +  ​* [[:hr:instructional_design:​facilitation_theory|Teorija facilitacije (eng. Facilitation Theory)]] - [[http://​www.nrogers.com/​carlrogersbio.html|Carl Rogers (1902 - 1987)]] 
-    * [[instructional_design:​Pozivajuće učenje (eng. Invitational learning)]] - William Purkey (1929 - )+  * [[:hr:instructional_design:​invitational_learning|Pozivajuće učenje (eng. Invitational learning)]] - William Purkey (1929 - )
  
 ===== Druga važna imena: ===== ===== Druga važna imena: =====
  
   * [[http://​www.holtgws.com/​johnholtpage.html|John Holt]], [[http://​nlu.nl.edu/​academics/​cas/​ace/​resources/​malcolmknowles.cfm|Malcolm Knowles]], [[http://​www.infed.org/​thinkers/​et-freir.htm|Paulo Freire]]   * [[http://​www.holtgws.com/​johnholtpage.html|John Holt]], [[http://​nlu.nl.edu/​academics/​cas/​ace/​resources/​malcolmknowles.cfm|Malcolm Knowles]], [[http://​www.infed.org/​thinkers/​et-freir.htm|Paulo Freire]]
- 
  
 ===== Kritike ===== ===== Kritike =====
Redak 50: Redak 46:
  
   * humanistički pristup ima **smanjenu mogućnost za eksperimentalna istraživanja**,​   * humanistički pristup ima **smanjenu mogućnost za eksperimentalna istraživanja**,​
-  * nedostatak metoda tretiranja različitih psihičkih problema, i +  * nedostatak metoda tretiranja različitih psihičkih problema, i
   * **neslaganje sa osnovnom humanističkom pretpostavkom da su ljudi po svojoj prirodi dobri**.   * **neslaganje sa osnovnom humanističkom pretpostavkom da su ljudi po svojoj prirodi dobri**.
- 
 ===== Literatura ===== ===== Literatura =====
  
Redak 67: Redak 62:
 ===== Pročitaj više ===== ===== Pročitaj više =====
  
-[[http://​web.ebscohost.com/​ehost/​pdfviewer/​pdfviewer?​vid=13&​sid=f93f5371-41ee-4519-ab68-307f0e8412a3%40sessionmgr115&​hid=126|Forbes,​ S. H. Holistic education: Its nature and intellectual precedents: Holistic Education, Inc. 2003.]]+[[http://​web.ebscohost.com/​ehost/​pdfviewer/​pdfviewer?​vid=13&​sid=f93f5371-41ee-4519-ab68-307f0e8412a3@sessionmgr115&​hid=126|Forbes,​ S. H. Holistic education: Its nature and intellectual precedents: Holistic Education, Inc. 2003.]]
  
 [[http://​books.google.hr/​books?​id=xfFXFD414ioC&​printsec=frontcover&​dq=The+Pedagogy+of+the+Oppressed&​hl=hr&​ei=j0eMTYuDC8Xx4gaM0dzPCw&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=1&​ved=0CCgQ6AEwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Freire,​ P. The Pedagogy of the Oppressed. Harmondsworth:​ Penguin. 1972.]] [[http://​books.google.hr/​books?​id=xfFXFD414ioC&​printsec=frontcover&​dq=The+Pedagogy+of+the+Oppressed&​hl=hr&​ei=j0eMTYuDC8Xx4gaM0dzPCw&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=1&​ved=0CCgQ6AEwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Freire,​ P. The Pedagogy of the Oppressed. Harmondsworth:​ Penguin. 1972.]]
Redak 79: Redak 74:
 [[http://​www.amazon.com/​Motivation-Personality-Abraham-Harold-Maslow/​dp/​0060419873|Maslow,​ A. Motivation and Personality (Treće izdanje) New York: Harper and Row. 1987.]] [[http://​www.amazon.com/​Motivation-Personality-Abraham-Harold-Maslow/​dp/​0060419873|Maslow,​ A. Motivation and Personality (Treće izdanje) New York: Harper and Row. 1987.]]
  
 +==== Recentna literatura ====
  
- 
- 
-==== Recentna literatura ==== 
hr/learning_paradigms/humanism.1387469863.txt.gz · Zadnja izmjena: 2013/12/19 17:17 (vanjsko uređivanje)