Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:learning_theories:assimilation_theory [2013/12/19 19:21]
sdaic [Što je teorija asimilacije ?]
+++ hr:learning_theories:assimilation_theory [2014/01/26 21:14]
amaricic
@@ Redak 4: / Redak 4: @@
-Teorija asimilacije (nazvana i submisivnom teorijom ili teorijom naprednog organiziranja) jedna je  od[[learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], razvijena 60-ih godina prošlog stoljeća od strane američkog psihologa [[http://www.davidausubel.org/|Davida  Ausubela]]. Ausbel je kognitivni psiholog (([[http://books.google.hr/books?id=nNcoAO5Za9YC|Leonard, David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=hQD2p7DvpqAC|Royer, James M. The cognitive revolution in educational psychology. IAP, 2005.]])) inspiriran radom [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piageta]] (vidi: [[Kognitivna teorija razvoja]]) i smatrao je neadekvatnom (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/constructivism/ausubel.html|Cooper, S. Theories of Learning in Educational Psychology: David Ausubel. Meaningful Verbal Learning & Subsumption Theory.]])), jako utjecajnu (tada u to vrijeme) [[learning_paradigms:behaviorism&#behaviorist_learning_theories|neo-bihejvioralnu teoriju]]. Ausubel se bavio razvojem teorije verbalnog učenja i sličnim metodama (učenja) koje se primjenjuju u školskim razredu(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])).
+Teorija asimilacije (nazvana i //teorijom obuhvaćanja//, eng. //subsumption theory// ili //teorijom naprednog organiziranja//, eng. //theory of advance organizers//) jedna je  od [[learning_paradigms:cognitivism#learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], razvijena 60-ih godina prošlog stoljeća od strane američkog psihologa [[http://www.davidausubel.org/|Davida  Ausubela]]. Ausbel je kognitivst (([[http://books.google.hr/books?id=nNcoAO5Za9YC|Leonard, David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))(([[http://books.google.hr/books?id=hQD2p7DvpqAC|Royer, James M. The cognitive revolution in educational psychology. IAP, 2005.]])) inspiriran radom [[http://www.piaget.org/aboutPiaget.html|Jeana Piageta]] (vidi: [[Teorija kognitivnog razvoja]]) i smatrao je neadekvatnom (([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/constructivism/ausubel.html|Cooper, S. Theories of Learning in Educational Psychology: David Ausubel. Meaningful Verbal Learning & Subsumption Theory.]])), tada utjecajnu [[learning_paradigms:behaviorism&#behaviorist_learning_theories|neo-bihevioralnu teoriju]]. Ausubel se bavio razvojem teorije učenja verbalnog razumijevanja, te metodama koje u skladu s njom olakšavaju učenje u razredu(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])).
@@ Redak 10: / Redak 10: @@
-Prema Ausubelovoj teoriji, učenje se javlja **razvijanjem** **novih kognitivnih struktura** koje pohranjuju novostečene informacije. Kognitivna struktura je centralni termin ove teorije, a definira se kao:
+Prema Ausubelovoj teoriji, učenje se javlja **razvijanjem** **novih kognitivnih struktura** koje pohranjuju novostečene informacije. Kognitivna struktura je središnji pojam ove teorije, a definira se kao:
-  * "//pojedinčeva organizacija, stabilnost i jasnoća znanja u pojedinom području koju možemo dohvatiti u bilo kojem trenutku//"(([[http://rer.sagepub.com/content/31/5/500.extract|Ausubel, David P., and Donald Fitzgerald. Chapter V: Meaningful Learning and Retention: Intrapersonal Cognitive Variables. Review of Educational Research 31, no. 5: p500 -510. December 1, 1961.]])) koja je "//hijerarhijski organizirana u terminima **vrlo uključujućih kocepata** (highly inclusive concepts) unutar kojih su podvedeni **manje uključujući podkoncepti** (subsumed less inclusive subconcepts) i ostale pripadne informacije//".(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022066307633558|Ausubel, Robbins, & Blake. Retroactive inhibition and facilitation in the learning of school materials. Journal of Educational Psychology, 48, p267, 1957.]]))
+  * "// organizacija, stabilnost i jasnoća pojedinčeva znanja u pojedinom području u bilo kojem zadanom trenutku//"(([[http://rer.sagepub.com/content/31/5/500.extract|Ausubel, David P., and Donald Fitzgerald. Chapter V: Meaningful Learning and Retention: Intrapersonal Cognitive Variables. Review of Educational Research 31, no. 5: p500 -510. December 1, 1961.]]). Ona je "//hijerarhijski organizirana u terminima **izrazito uključenih koncepata** (highly inclusive concepts) unutar kojih su podvedeni **manje uključeni podkoncepti** (less inclusive subconcepts) i ostale informacije//".(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022066307633558|Ausubel, Robbins, & Blake. Retroactive inhibition and facilitation in the learning of school materials. Journal of Educational Psychology, 48, p267, 1957.]]))
-Kao što je spomenuto, **znanje** je u teoriji asimilacije hijerarhijski organizirano u obliku piramide gdje se općenitije ideje i koncepti pojavljuju na vrhu piramide, a što idemo niže na toj piramidi, možemo naći sve specifičinije ideje i koncepte. Novo znanje je **asimilirano** (assimilated) u hijerarhiju **usidrenjem** (anchoring) u već postojeće općenitije koncepte nazvanim //usidreni koncepti//).
+Kao što je spomenuto, **znanje** je u teoriji asimilacije hijerarhijski organizirano u obliku piramide, gdje se općenitije ideje i koncepti pojavljuju na vrhu piramide, a na njezinom dnu možemo naći sve specifičinije ideje i koncepte. Što je koncept bliže vrhu piramide to je općenitiji i njegov životni vijek je dulji. Novo znanje je **asimilirano** u hijerarhiju **usidrenjem** (anchoring) u već postojeće općenitije koncepte zvane //usidreni koncept// (anchoring concept) ili //mjesto sidrenja//(anchoring site)). //Usidreni koncept// je karakterističan po dostupnosti, jasnoći, stabilnosti u kognitivnoj strukturi, te po važnosti i razlikovanju od koncepata koji se tek trebaju naučiti.(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])) Karakteristike postojećih koncepata (potencijalna mjesta sidrenja) definiraju sveukupne karakteristike nečije kognitivne strukture: ako su dobro organizirane, omogućuje brže učenje, odnosno dodavanje novih ideja i struktura, te se zato to smatra ključnim aspektom učenja. Ako je kognitivna struktura neorganizirana ili loše povezana, stjecanje novih informacija biti će znatno teže.
-//Usidreni koncept// je karakterističan po dostupnosti, čistoći, stabilnosti i važnosti u kognitivnoj strukturi te može diskriminirati koncepte koji se tek trebaju naučiti.(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])) Karakteristike postojećih koncepata (potencijalna mjesta za usidrenje) definiraju općenite karakteristike jedne kognitivne strukture: ako je dobro organizirano, omogućuje brže učenje u smislu dodavanja novih ideja i struktura i zato se to smatra ključem uspjeha učenja. Ako je kognitivna struktura neorganizirana ili loše povezana, učenje novih informacija biti će znatno teže.
 [[  http://cmapspublic2.ihmc.us/rid=1094487285248_442176581_5443/Ausubel%27s%20theory.cmap|{{  images:ausubel.png|  A visual representation of Ausubels theory. Image borrowed from: http://cmapspublic2.ihmc.us/... Click on the picture to follow the link. }}]]
@@ Redak 21: / Redak 20: @@
 Ausubel razlikuje //smisleno učenje// i //učenje napamet//.
-  * **Smisleno učenje** (meaningful learning) je učenje koje je jako **usidreno** i **integrirano** u kognitivnu strukturu. Pojavljuje se kada učenik može pronaći smisao u prezentiranoj informaciji. Smisleno učenje se neće pojaviti ako nove informacije nisu jasno prezentirane što bi im omogućavalo povezivanje s drugim informacijama, osim ako učenik već ne posjeduje informacije kojima može povezati nove ideje/informacije ili ako ih učenik **namjerno** i **svjesno** pokuša povezati.
+  * **Smisleno učenje** (meaningful learning) je učenje koje je dobro **usidreno** i **integrirano** u kognitivnu strukturu. Pojavljuje se kada osoba koja uči može pronaći smisao u prezentiranoj informaciji. Smisleno učenje se neće pojaviti ako nove informacije nisu jasno prezentirane što bi im omogućilo povezivanje s drugim informacijama, također ako osoba koja uči ne posjeduje informacije s kojima može povezati nove ideje ili ako ih  svjesno ne pokuša povezati.
-  * **Učenje napamet** (rote learning) je učenje koje je **neusidreno** i **nepovezano** s postojećim konceptima i zato se lako zaborave.
+  * **Učenje napamet** (rote learning) je učenje koje je neusidreno i **nepovezano** s postojećim konceptima i zato se lako zaboravi.
-Kao rezultati smislenog učenja, nove ideje/informacije ostati će usidrene i nazivaju se **nepotrošnim** (subsomer) (//usidreno mjesto// ideja). Naravno, to ne podrazumijeva da se naučene ideje/informacije ne mogu zaboraviti: ovaj proces, nazvan //obliterantna subsumcija//, događa se kada specifične ideje postaju sve manje i manje prepoznatljive od svojih **subsomer** dok nisu konačno zaboravljene.
+Kao rezultat smislenog učenja, nove ideje ostat će usidrene u takozvani **subsumer**  (//mjesto sidrenja// ideja). Naravno, to ne znači da se naučene ideje ne mogu zaboraviti: ovaj proces, nazvan //obliterantno podvođenje// (obliterative subsumption), događa se kada specifične ideje postaju sve manje i manje različite od svojih **subsumer**, sve dok nisu konačno zaboravljene.
-Definirani koncept smislenog učenja vodi do sljedećeg važnog aspekta Ausubelove teorije: **staro znanje** (prior knowledge). Kako je povezivanje starog s novim krucijalno za smisleno učenje, staro znanje ili postojeće ideje/informacije su ključ za povezivanje ili nepovezivanja novih znanja.
+Definirani koncept smislenog učenja vodi do sljedećeg važnog dijela Ausubelove teorije: **predznanja** (prior knowledge). Kako je povezivanje starog znanja s novim presudno za smisleno učenje, staro znanje ili postojeće ideje su ključ omogućavanja ili pak ograničavanja onoga što se može sljedeće naučiti.
-  * "//Da trebam reducirati cijelu psihologiju obrazovanja na samo jedan princip, rekao bih sljedeće: Najvažniji faktor koji utječe na učenje jest koliko znanje učenik već ima. Provjerite to i učite u skladu s tim..//"(([[http://books.google.com/books?id=17cdAAAAMAAJ|Ausubel, David P. Educational Psychology: A cognitive view. London: Holt, Reinhart, & Winston, 1968. p. 18.]]))
+  * "//Da trebam reducirati cijelu psihologiju obrazovanja na samo jedan princip, rekao bih sljedeće: Najvažniji pojedinačni faktor koji utječe na učenje jest znanje koje osoba već posjeduje. Utvrdite to i poučavajte ga u skladu s tim.//"(([[http://books.google.com/books?id=17cdAAAAMAAJ|Ausubel, David P. Educational Psychology: A cognitive view. London: Holt, Reinhart, & Winston, 1968. p. 18.]]))
-Sljedeći važan, ali i kontroverzan dio Ausubelove teorije jest **//napredni organizatori//** (advence organizers): Uvodni materijal koji je prezentiran prije materijala za učenje, ali je "//na višoj razini od apstrakcije, općenitosti i uključivosti//"(([[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1515323/|Ausubel, D. The Psychology of Meaningful Verbal Learning. New York: Grune & Stratton. 1963.]])) od materijala za učenje. Svrha naprednih organizatora jest pomoći zamijeniti concepte koji nedostaju i premostiti novi materijal do učenikove uspostavljene kognitivne strukture.(([[http://books.google.hr/books?id=jHNmQgAACAAJ|Joyce, Bruce R., Marsha Weil, and Emily Calhoun. Models of teaching. Allyn and Bacon, 2000.]])) Oni pomažu shvatiti učeniku gdje se može novi materijal spremiti i povezati s starim znanjem i ne bi se trebao pomiješati sa sažecima i pregledima koji obično prezentiraju ključne ideje/informacije materijala.
+Sljedeći važan i prilično kontroverzan dio Ausubelove teorije jest **//napredno organiziranje//** (advence organizers): uvodni materijal koji je prezentiran prije materijala za učenje "//na višoj razini apstrakcije, općenitosti i uključivosti//"(([[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1515323/|Ausubel, D. The Psychology of Meaningful Verbal Learning. New York: Grune & Stratton. 1963.]])) od materijala za učenje. Svrha naprednog organiziranja jest pomoći nadomjestiti koncepte koji nedostaju i povezati novi materijal s postojećom kognitivnom strukturom(([[http://books.google.hr/books?id=jHNmQgAACAAJ|Joyce, Bruce R., Marsha Weil, and Emily Calhoun. Models of teaching. Allyn and Bacon, 2000.]])). Ono pomaže osobi shvatiti  gdje smjestiti novi materijal u odnosu na postojeće znanje o tom materijalu i ne bi se trebao brkati sa sažecima i pregledima koji obično predstavljaju ključne ideje unutar materijala.
-Napredni organizatori bi trebali biti od velike pomoći studentima koji imaju lošiju organizaciju kognitivnih struktura, jer organizirane kognitivne strukture već imaju razvijene usidrene ideje. Organizatori mogu biti najproduktivniji kod bliskih pojmova ili unitarnih tema kada ih treba naučiti i kada se učenikovo staro znanje može procijeniti. Napredni organizatori mogu uključiti različite tipove materijala kao što su slike, verbalne opise, tehnike prethodnog ispitivanja i kulturalnu pozadinu znanja(([[http://www.jstor.org/pss/329009|Herron, C. An investigation of the  effectiveness of using an advance organizer to introduce video in the foreign language classroom. Modern language Journal, 78, 190-197. 1994.]])). Za sada nisu pronađene značajne razlike u efektima tipova organizatora(([[http://www.informaworld.com/smpp/content~content=a713757529~db=all|Togo, Dennis F. Topical sequencing  of questions and advance organizers impacting students examination performance.  Accounting Education, 11(3), 203-216. 2002.]])).
+Napredni organizatori bi trebali biti od velike pomoći učenicima koji imaju lošiju organizaciju kognitivnih struktura, jer organizirane kognitivne strukture već imaju razvijena mjesta sidrenja. Organiziranje može biti najučinkovitije kod vrlo povezanih tema ili unitarnih tema koje treba naučiti, te kada se učenikovo staro znanje može procijeniti. Napredno organiziranje može uključivati različite vrste materijala kao što su slike, verbalni opisi, tehnike ispitivanja unaprijed i znanje o kulturalnoj pozadini (([[http://www.jstor.org/pss/329009|Herron, C. An investigation of the  effectiveness of using an advance organizer to introduce video in the foreign language classroom. Modern language Journal, 78, 190-197. 1994.]])). Za sada nisu pronađene značajne razlike u efektima ovih vrsta organiziranja(([[http://www.informaworld.com/smpp/content~content=a713757529~db=all|Togo, Dennis F. Topical sequencing  of questions and advance organizers impacting students examination performance.  Accounting Education, 11(3), 203-216. 2002.]])).
-Ausubelove ideje o ljudskim kognitivnim strukturama su također poslužile kao motivacija za uvođenje [[instructional_design:koncepta mapiranja]] i slične nastavne materijale.(([[http://books.google.hr/books?id=nNcoAO5Za9YC&printsec=frontcover&dq=Learning+theories,+A+to+Z&hl=hr&ei=g1jBTYLrHInpOYGHxJ0I&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=1&ved=0CCsQuwUwAA#v=onepage&q&f=false|Leonard, David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))
+Ausubelove ideje o ljudskim kognitivnim strukturama su također poslužile kao motivacija za uvođenje [[instructional_design:mapiranja koncepata]] i sličnih nastavnih materijala.(([[http://books.google.hr/books?id=nNcoAO5Za9YC&printsec=frontcover&dq=Learning+theories,+A+to+Z&hl=hr&ei=g1jBTYLrHInpOYGHxJ0I&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=1&ved=0CCsQuwUwAA#v=onepage&q&f=false|Leonard, David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))
-===== Koje je praktično znanje teorije asimilacije ? =====
+===== Koje je praktično značenje teorije asimilacije ? =====
-Smisleno učenje Ausubelove teorija asimilacije predstavlja vrijedan koncept za edukacijski proces u kojemu prevladava učenje napamet. Učenje stranih jezika često zahtijeva učenje napamet brojih iznimaka u jeziku gramatičkih struktura (poput njemačkih jakih glagola). Ovo učenje napamet bi bilo lakše i kraće kada bi se mogli novi materijal povezivati sa starim materijalom jezičnih koncepata.
+Smisleno učenje, predloženo u Ausubelovoj teoriji asimilacije, predstavlja vrijedan koncept u  nastavnom procesu u kojemu se na primjere učenja napamet danas sve češće nailazi. Učenje stranih jezika često zahtijeva učenje napamet brojnih iznimaka ili gramatičkih struktura (poput njemačkih nepravilnih glagola). Ovo učenje napamet bi bilo lakše i dugotrajnije kada bi se novi materijali povezivali s ranije naučenim jezičnim konceptima.
-  *Uspješni nastavni proces **ovisi i o učitelju i o učeniku**. Ausubel smatra proces poučavanja kao //nastavu za objašnjavanje// (učiteljev jezgroviti pristup, učitelj predstavlja koncepte i ideje koje bi trebao učenik učiti) i učenje kao //učenje prijemom// (učitelj "stavlja" nove ideje/informacije u kontekst učenikove kognitivne strukture), ali napominje kako će učenja doći, samo ako se učenik sam **aktivno potrudi** povezati novi materijal sa već znanim starim materijalom.
+Koncept smislenog učenja u kontekstu Ausbelove teorije ima nekoliko važnih implikacija unutar nastavnog procesa:
-  * **Staro znanje** je ključ za daljnje učenje. Kako bi upotpunio sve potrebno za smisleno učenje učenik treba imati krucijalne visoke koncepte (staro znanje) koje će poslužiti kao **usidreno mjesto** (anchoring sites) za novo znanje ili treba biti opremljen odgovarajućim organizatorima.
-  * Nakon što je učitelj siguran u učenikovo staro znanje, učitelj treba **prezentirati materijal učenja u organizirani i strukturirani način** (počinjati od generalnih pojmova te ići prema sve specifičnijima), preći reference starih i novih ideja koristeći različita nastavna pomagala ili prikaza te truditi se nastaviti ili uvoditi veliku količinu prakse kod naučenenog materijala u svrhu olakšavanja asimilacije.
+  *Uspješni nastavni proces **ovisi i o učitelju i o učeniku**. Ausubel vidi proces poučavanja kao //poučavanje tumačenjem// (expository teaching)(pristup usmjeren na učitelja, učitelj predstavlja koncepte i ideje koje bi  učenik trebao naučiti) i učenje kao //(reception learning)// (učitelj "stavlja" nove ideje/informacije u kontekst učenikove kognitivne strukture), te napominje kako će do učenja doći samo ako učenik **aktivno nastoji** povezati novi materijal s već znanim materijalom.
-  * **Napredni organizatori**. Za primjer i savjet kako napraviti grafički organizator vidi Baxedellov [[http://www.mde.k12.ms.us/acad1/ToolKit/Articles/Differentiation/Baxendell.pdf|The 3 C's of Graphic Organizers]]. Istraživanja pokazuju pozitivne efekte naprednih organizatora.(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042810007871|Mohammadi, M., M. Moenikia, and A. Zahed-Babelan. “The role of advance organizer on English language learning as a second language.” Procedia-Social and Behavioral Sciences 2, no. 2: 4667–4671. 2010.]]))(([[http://www.informaworld.com/10.1080/00220973.1997.9943789|Kiewra, Kenneth A., Richard E. Mayer, Nelson F. Dubois, Maribeth Christensen, Sung-Il Kim, and Nancy Risch. Effects of Advance Organizers and Repeated Presentations on Students’ Learning. The Journal of Experimental Education 65, no. 2, 1997.]]))(([[http://www.springerlink.com/content/k8633w8567412210/|Mayer, Richard E. Twenty years of research on advance organizers: Assimilation theory is still the best predictor of results. Instructional Science 8, no. 2: 133-167. April 1979.]]))(([[http://www.ejmste.com/v5n4/EURASIA_v5n4_Shihusa_Keraro.pdf|Shihusa, H., and F. N Keraro. Using Advance Organizers to Enhance Students’ Motivation in Learning Biology. Eurasia Journal of Mathematics, Science & Technology Education 5, no. 4: 413–420. 2009.]]))
+  * **Predznanje** je ključ za ono što ćemo naučiti sljedeće. Kako bi ispunila zahtjeve smislenog učenja, osoba treba imati ključne koncepte više razine (predznanje) koji će poslužiti kao **mjesto sidrenja** (subsumer) za novo znanje, ili treba biti opremljena odgovarajućim organizacijama.
+  * Nakon što je utvrđeno da učenik posjeduje potrebno predznanje, učitelj treba **prezentirati nastavni sadržaj na organizirani i strukturirani način** (započeti s općenitim pojmovima te ići prema sve specifičnijima), povezivati stare i nove ideje koristeći različita nastavna pomagala i grafičke prikaza, te nastaviti s dovoljnom količinom prakse koja će omogućiti primjenu naučenoga materijala u svrhu olakšavanja njegovog usvajanja.
+  * **Napredno organiziranje**. Za primjere i savjet kako napraviti grafički organizator vidi Baxedellov [[http://www.mde.k12.ms.us/acad1/ToolKit/Articles/Differentiation/Baxendell.pdf|The 3 C's of Graphic Organizers]]. Istraživanja o efektima naprednih organizacija su u tijeku i velik broj njih pokazuju njihove pozitivne utjecaje.(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877042810007871|Mohammadi, M., M. Moenikia, and A. Zahed-Babelan. “The role of advance organizer on English language learning as a second language.” Procedia-Social and Behavioral Sciences 2, no. 2: 4667–4671. 2010.]]))(([[http://www.informaworld.com/10.1080/00220973.1997.9943789|Kiewra, Kenneth A., Richard E. Mayer, Nelson F. Dubois, Maribeth Christensen, Sung-Il Kim, and Nancy Risch. Effects of Advance Organizers and Repeated Presentations on Students’ Learning. The Journal of Experimental Education 65, no. 2, 1997.]]))(([[http://www.springerlink.com/content/k8633w8567412210/|Mayer, Richard E. Twenty years of research on advance organizers: Assimilation theory is still the best predictor of results. Instructional Science 8, no. 2: 133-167. April 1979.]]))(([[http://www.ejmste.com/v5n4/EURASIA_v5n4_Shihusa_Keraro.pdf|Shihusa, H., and F. N Keraro. Using Advance Organizers to Enhance Students’ Motivation in Learning Biology. Eurasia Journal of Mathematics, Science & Technology Education 5, no. 4: 413–420. 2009.]]))
 ===== Kritike =====
-Kritike Ausubelove teorije često se referiraju na činjenicu da nije različito opisao izgradnju organizatora tako da različita istraživanja govore o različitim rezultatima njihove efikasnosti(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])). Ausubelova teorija je također po svojim navodima drugačija od [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jerome Brunerove]] teorije [[instructional_design:učenje otkrivanjem]].
+Kritike Ausubelove teorije često se odnose na činjenicu da nije opisao izgradnju organizatora tako da različita istraživanja govore o različitim rezultatima njihove djelotvornosti(([[http://ir.lib.sfu.ca/bitstream/1892/5643/1/b12748419.pdf|Rossner, Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])). Ausubelova teorija je također u većini svojih postavki suprotna od [[http://www.psych.nyu.edu/bruner/|Jerome Brunerove]] teorije [[instructional_design:učenje otkrivanjem (discovery learning)]].
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
-* **Teorija učenja asocijacijama**, **kognitivna struktura**, **koncepti**, **subkoncepti**, **hijerarhija**, **usidriti**, **oblitarna subsumcija**, **smisleno učenje**, **učenje napamet**, **subsumcija**, **organizator**
+* **Teorija asimilacije**, **kognitivna struktura**, **koncepti**, **podkoncepti**, **hijerarhija**, **usidrenje**, **obliterantno podvođenje**, **smisleno učenje**, **učenje napamet**, **subsumer**, **organizator**

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati