Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:assimilation_theory

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_theories:assimilation_theory [2013/12/19 19:21]
sdaic [Što je teorija asimilacije ?]
hr:learning_theories:assimilation_theory [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 4: Redak 4:
  
  
-Teorija asimilacije (nazvana i submisivnom ​teorijom ili teorijom naprednog organiziranja) jedna je  od[[learning_paradigms:​cognitivism#​learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], razvijena 60-ih godina prošlog stoljeća od strane američkog psihologa [[http://​www.davidausubel.org/​|Davida ​ Ausubela]]. Ausbel je kognitivni psiholog ​(([[http://​books.google.hr/​books?​id=nNcoAO5Za9YC|Leonard,​ David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))(([[http://​books.google.hr/​books?​id=hQD2p7DvpqAC|Royer,​ James M. The cognitive revolution in educational psychology. IAP, 2005.]])) inspiriran radom [[http://​www.piaget.org/​aboutPiaget.html|Jeana Piageta]] (vidi: [[Kognitivna teorija ​razvoja]]) i smatrao je neadekvatnom (([[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​constructivism/​ausubel.html|Cooper,​ S. Theories of Learning in Educational Psychology: David Ausubel. Meaningful Verbal Learning & Subsumption Theory.]])), ​jako utjecajnu ​(tada u to vrijeme) ​[[learning_paradigms:​behaviorism&#​behaviorist_learning_theories|neo-bihejvioralnu ​teoriju]]. Ausubel se bavio razvojem teorije ​verbalnog ​učenja ​i sličnim ​metodama ​(enja) koje se primjenjuju ​školskim ​razredu(([[http://​ir.lib.sfu.ca/​bitstream/​1892/​5643/​1/​b12748419.pdf|Rossner,​ Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])).+Teorija asimilacije (nazvana i //teorijom ​obuhvaćanja//,​ eng. //​subsumption theory// ​ili //teorijom naprednog organiziranja//, eng. //theory of advance organizers//​) jedna je  od [[learning_paradigms:​cognitivism#​learning_theories|kognitivnih teorija učenja]], razvijena 60-ih godina prošlog stoljeća od strane američkog psihologa [[http://​www.davidausubel.org/​|Davida ​ Ausubela]]. Ausbel je kognitivst ​(([[http://​books.google.hr/​books?​id=nNcoAO5Za9YC|Leonard,​ David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))(([[http://​books.google.hr/​books?​id=hQD2p7DvpqAC|Royer,​ James M. The cognitive revolution in educational psychology. IAP, 2005.]])) inspiriran radom [[http://​www.piaget.org/​aboutPiaget.html|Jeana Piageta]] (vidi: [[Teorija kognitivnog ​razvoja]]) i smatrao je neadekvatnom (([[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​constructivism/​ausubel.html|Cooper,​ S. Theories of Learning in Educational Psychology: David Ausubel. Meaningful Verbal Learning & Subsumption Theory.]])), ​tada utjecajnu [[learning_paradigms:​behaviorism&#​behaviorist_learning_theories|neo-bihevioralnu ​teoriju]]. Ausubel se bavio razvojem teorije učenja ​verbalnog razumijevanja,​ te metodama ​koje u skladu s njom olakšavaju ​enje u razredu(([[http://​ir.lib.sfu.ca/​bitstream/​1892/​5643/​1/​b12748419.pdf|Rossner,​ Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])).
  
  
Redak 10: Redak 10:
  
  
-Prema Ausubelovoj teoriji, učenje se javlja **razvijanjem** **novih kognitivnih struktura** koje pohranjuju novostečene informacije. Kognitivna struktura je centralni termin ​ove teorije, a definira se kao:+Prema Ausubelovoj teoriji, učenje se javlja **razvijanjem** **novih kognitivnih struktura** koje pohranjuju novostečene informacije. Kognitivna struktura je središnji pojam ove teorije, a definira se kao:
  
-  * "//pojedinčeva ​organizacija,​ stabilnost i jasnoća znanja u pojedinom području ​koju možemo dohvatiti ​u bilo kojem trenutku//"​(([[http://​rer.sagepub.com/​content/​31/​5/​500.extract|Ausubel,​ David P., and Donald Fitzgerald. Chapter V: Meaningful Learning and Retention: Intrapersonal Cognitive Variables. Review of Educational Research 31, no. 5: p500 -510. December 1, 1961.]])) ​koja je "//​hijerarhijski organizirana u terminima **vrlo uključujućih kocepata** (highly inclusive concepts) unutar kojih su podvedeni **manje uključujući ​podkoncepti** (subsumed ​less inclusive subconcepts) i ostale ​pripadne ​informacije//"​.(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0022066307633558|Ausubel,​ Robbins, & Blake. Retroactive inhibition and facilitation in the learning of school materials. Journal of Educational Psychology, 48, p267, 1957.]]))+  * "// organizacija,​ stabilnost i jasnoća ​pojedinčeva ​znanja u pojedinom području u bilo kojem zadanom ​trenutku//"​(([[http://​rer.sagepub.com/​content/​31/​5/​500.extract|Ausubel,​ David P., and Donald Fitzgerald. Chapter V: Meaningful Learning and Retention: Intrapersonal Cognitive Variables. Review of Educational Research 31, no. 5: p500 -510. December 1, 1961.]])). Ona je "//​hijerarhijski organizirana u terminima **izrazito ​uključenih koncepata** (highly inclusive concepts) unutar kojih su podvedeni **manje uključeni podkoncepti** (less inclusive subconcepts) i ostale informacije//"​.(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S0022066307633558|Ausubel,​ Robbins, & Blake. Retroactive inhibition and facilitation in the learning of school materials. Journal of Educational Psychology, 48, p267, 1957.]]))
  
-Kao što je spomenuto, **znanje** je u teoriji asimilacije hijerarhijski organizirano u obliku piramide gdje se općenitije ideje i koncepti pojavljuju na vrhu piramide, a što idemo niže na toj piramidi, ​možemo naći sve specifičinije ideje i koncepte. Novo znanje je **asimilirano** ​(assimilated) ​u hijerarhiju **usidrenjem** (anchoring) u već postojeće općenitije koncepte ​nazvanim ​//​usidreni ​koncepti//). +Kao što je spomenuto, **znanje** je u teoriji asimilacije hijerarhijski organizirano u obliku piramidegdje se općenitije ideje i koncepti pojavljuju na vrhu piramide, a na njezinom dnu možemo naći sve specifičinije ideje i koncepte. Što je koncept bliže vrhu piramide to je općenitiji i njegov životni vijek je dulji. Novo znanje je **asimilirano** u hijerarhiju **usidrenjem** (anchoring) u već postojeće općenitije koncepte ​zvane //​usidreni ​koncept// (anchoring concept) ili //mjesto sidrenja//​(anchoring site)). //Usidreni koncept// je karakterističan po dostupnosti, ​jasnoći, stabilnosti u kognitivnoj strukturite po važnosti i razlikovanju od koncepata ​koji se tek trebaju naučiti.(([[http://​ir.lib.sfu.ca/​bitstream/​1892/​5643/​1/​b12748419.pdf|Rossner,​ Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])) Karakteristike postojećih koncepata (potencijalna mjesta ​sidrenja) definiraju ​sveukupne ​karakteristike ​nečije ​kognitivne strukture: ako su dobro organizirane, omogućuje brže učenje, odnosno dodavanje ​novih ideja i struktura, te se zato to smatra ključnim aspektom ​učenja. Ako je kognitivna struktura neorganizirana ili loše povezana, ​stjecanje ​novih informacija biti će znatno teže.
-//Usidreni koncept// je karakterističan po dostupnosti, ​čistoći, stabilnosti ​i važnosti ​u kognitivnoj strukturi te može diskriminirati koncepte ​koji se tek trebaju naučiti.(([[http://​ir.lib.sfu.ca/​bitstream/​1892/​5643/​1/​b12748419.pdf|Rossner,​ Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])) Karakteristike postojećih koncepata (potencijalna mjesta ​za usidrenje) definiraju ​općenite ​karakteristike ​jedne kognitivne strukture: ako je dobro organizirano, omogućuje brže učenje ​u smislu dodavanja ​novih ideja i struktura ​zato se to smatra ključem uspjeha ​učenja. Ako je kognitivna struktura neorganizirana ili loše povezana, ​učenje ​novih informacija biti će znatno teže.+
  
 [[  http://​cmapspublic2.ihmc.us/​rid=1094487285248_442176581_5443/​Ausubel%27s%20theory.cmap|{{ ​ images:​ausubel.png| ​ A visual representation of Ausubels theory. Image borrowed from: http://​cmapspublic2.ihmc.us/​... Click on the picture to follow the link. }}]] [[  http://​cmapspublic2.ihmc.us/​rid=1094487285248_442176581_5443/​Ausubel%27s%20theory.cmap|{{ ​ images:​ausubel.png| ​ A visual representation of Ausubels theory. Image borrowed from: http://​cmapspublic2.ihmc.us/​... Click on the picture to follow the link. }}]]
Redak 21: Redak 20:
 Ausubel razlikuje //smisleno učenje// i //učenje napamet//. Ausubel razlikuje //smisleno učenje// i //učenje napamet//.
  
-  * **Smisleno učenje** (meaningful learning) je učenje koje je jako **usidreno** i **integrirano** u kognitivnu strukturu. Pojavljuje se kada učenik može pronaći smisao u prezentiranoj informaciji. Smisleno učenje se neće pojaviti ako nove informacije nisu jasno prezentirane što bi im omogućavalo povezivanje s drugim informacijama, ​osim ako učenik već ne posjeduje informacije kojima može povezati nove ideje/​informacije ​ili ako ih učenik **namjerno** i **svjesno** pokuša povezati.  +  * **Smisleno učenje** (meaningful learning) je učenje koje je dobro **usidreno** i **integrirano** u kognitivnu strukturu. Pojavljuje se kada osoba koja može pronaći smisao u prezentiranoj informaciji. Smisleno učenje se neće pojaviti ako nove informacije nisu jasno prezentirane što bi im omogućilo povezivanje s drugim informacijama, ​također ​ako osoba koja ne posjeduje informacije ​kojima može povezati nove ideje ili ako ih  svjesno ​ne pokuša povezati.  
-  * **Učenje napamet** (rote learning) je učenje koje je **neusidreno** i **nepovezano** s postojećim konceptima i zato se lako zaborave.+  * **Učenje napamet** (rote learning) je učenje koje je neusidreno i **nepovezano** s postojećim konceptima i zato se lako zaboravi.
  
-Kao rezultati ​smislenog učenja, nove ideje/​informacije ostati ​će usidrene ​i nazivaju se **nepotrošnim** (subsomer) ​(//usidreno ​mjesto// ideja). Naravno, to ne podrazumijeva ​da se naučene ideje/​informacije ​ne mogu zaboraviti: ovaj proces, nazvan //obliterantna subsumcija//, događa se kada specifične ideje postaju sve manje i manje prepoznatljive ​od svojih **subsomer** dok nisu konačno zaboravljene.+Kao rezultat ​smislenog učenja, nove ideje ostat će usidrene ​u takozvani ​**subsumer**  (//​mjesto ​sidrenja// ideja). Naravno, to ne znači ​da se naučene ideje ne mogu zaboraviti: ovaj proces, nazvan //obliterantno podvođenje// (obliterative subsumption), događa se kada specifične ideje postaju sve manje i manje različite ​od svojih **subsumer**, sve dok nisu konačno zaboravljene.
  
-Definirani koncept smislenog učenja vodi do sljedećeg važnog ​aspekta ​Ausubelove teorije: **staro znanje** (prior knowledge). Kako je povezivanje starog s novim krucijalno ​za smisleno učenje, staro znanje ili postojeće ideje/​informacije ​su ključ ​za povezivanje ​ili nepovezivanja novih znanja.  +Definirani koncept smislenog učenja vodi do sljedećeg važnog ​dijela ​Ausubelove teorije: **predznanja** (prior knowledge). Kako je povezivanje starog ​znanja ​s novim presudno ​za smisleno učenje, staro znanje ili postojeće ideje su ključ ​omogućavanja ​ili pak ograničavanja onoga što se može sljedeće naučiti.  
-  * "//Da trebam reducirati cijelu psihologiju obrazovanja na samo jedan princip, rekao bih sljedeće: Najvažniji faktor koji utječe na učenje jest koliko ​znanje ​učenik ​već imaProvjerite ​to i učite u skladu s tim..//"​(([[http://​books.google.com/​books?​id=17cdAAAAMAAJ|Ausubel,​ David P. Educational Psychology: A cognitive view. London: Holt, Reinhart, & Winston, 1968. p. 18.]]))+  * "//Da trebam reducirati cijelu psihologiju obrazovanja na samo jedan princip, rekao bih sljedeće: Najvažniji ​pojedinačni ​faktor koji utječe na učenje jest znanje ​koje osoba već posjedujeUtvrdite ​to i poučavajte ga u skladu s tim.//"​(([[http://​books.google.com/​books?​id=17cdAAAAMAAJ|Ausubel,​ David P. Educational Psychology: A cognitive view. London: Holt, Reinhart, & Winston, 1968. p. 18.]]))
  
-Sljedeći važan, ali i kontroverzan dio Ausubelove teorije jest **//napredni organizatori//** (advence organizers): ​Uvodni ​materijal koji je prezentiran prije materijala za učenje, ali je "//na višoj razini ​od apstrakcije,​ općenitosti i uključivosti//"​(([[http://​www.ncbi.nlm.nih.gov/​pmc/​articles/​PMC1515323/​|Ausubel,​ D. The Psychology of Meaningful Verbal Learning. New York: Grune & Stratton. 1963.]])) od materijala za učenje. Svrha naprednih organizatora ​jest pomoći ​zamijeniti concepte ​koji nedostaju i premostiti ​novi materijal ​do učenikove uspostavljene kognitivne strukture.(([[http://​books.google.hr/​books?​id=jHNmQgAACAAJ|Joyce,​ Bruce R., Marsha Weil, and Emily Calhoun. Models of teaching. Allyn and Bacon, 2000.]])) ​Oni pomažshvatiti ​učeniku ​gdje se može novi materijal ​spremiti i povezati s starim znanjem ​i ne bi se trebao ​pomiješati ​sa sažecima i pregledima koji obično ​prezentiraju ​ključne ideje/​informacije ​materijala.+Sljedeći važan i prilično ​kontroverzan dio Ausubelove teorije jest **//napredno organiziranje//** (advence organizers): ​uvodni ​materijal koji je prezentiran prije materijala za učenje "//na višoj razini apstrakcije,​ općenitosti i uključivosti//"​(([[http://​www.ncbi.nlm.nih.gov/​pmc/​articles/​PMC1515323/​|Ausubel,​ D. The Psychology of Meaningful Verbal Learning. New York: Grune & Stratton. 1963.]])) od materijala za učenje. Svrha naprednog organiziranja ​jest pomoći ​nadomjestiti koncepte ​koji nedostaju i povezati ​novi materijal ​s postojećom kognitivnom strukturom(([[http://​books.google.hr/​books?​id=jHNmQgAACAAJ|Joyce,​ Bruce R., Marsha Weil, and Emily Calhoun. Models of teaching. Allyn and Bacon, 2000.]])). Ono pomaže osobi shvatiti ​ gdje smjestiti ​novi materijal ​u odnosu na postojeće znanje o tom materijalu ​i ne bi se trebao ​brkati ​sa sažecima i pregledima koji obično ​predstavljaju ​ključne ideje unutar ​materijala.
  
-Napredni organizatori bi trebali biti od velike pomoći ​studentima ​koji imaju lošiju organizaciju kognitivnih struktura, jer organizirane kognitivne strukture već imaju razvijene usidrene idejeOrganizatori mogu biti najproduktivniji ​kod bliskih pojmova ​ili unitarnih tema kada ih treba naučiti ​kada se učenikovo staro znanje može procijeniti. ​Napredni organizatori mogu uključiti različite ​tipove ​materijala kao što su slike, ​verbalne opise, tehnike ​prethodnog ​ispitivanja i kulturalnu pozadinu znanja(([[http://​www.jstor.org/​pss/​329009|Herron,​ C. An investigation of the  effectiveness of using an advance organizer to introduce video in the foreign language classroom. Modern language Journal, 78, 190-197. 1994.]])). Za sada nisu pronađene značajne razlike u efektima ​tipova organizatora(([[http://​www.informaworld.com/​smpp/​content~content=a713757529~db=all|Togo,​ Dennis F. Topical sequencing ​ of questions and advance organizers impacting students examination performance. ​ Accounting Education, 11(3), 203-216. 2002.]])).+Napredni organizatori bi trebali biti od velike pomoći ​učenicima ​koji imaju lošiju organizaciju kognitivnih struktura, jer organizirane kognitivne strukture već imaju razvijena mjesta sidrenjaOrganiziranje može biti najučinkovitije ​kod vrlo povezanih tema ili unitarnih tema koje treba naučiti, te kada se učenikovo staro znanje može procijeniti. ​Napredno organiziranje može uključivati različite ​vrste materijala kao što su slike, ​verbalni opisi, tehnike ispitivanja ​unaprijed ​znanje o kulturalnoj pozadini ​(([[http://​www.jstor.org/​pss/​329009|Herron,​ C. An investigation of the  effectiveness of using an advance organizer to introduce video in the foreign language classroom. Modern language Journal, 78, 190-197. 1994.]])). Za sada nisu pronađene značajne razlike u efektima ​ovih vrsta organiziranja(([[http://​www.informaworld.com/​smpp/​content~content=a713757529~db=all|Togo,​ Dennis F. Topical sequencing ​ of questions and advance organizers impacting students examination performance. ​ Accounting Education, 11(3), 203-216. 2002.]])).
  
-Ausubelove ideje o ljudskim kognitivnim strukturama su također poslužile kao motivacija za uvođenje [[instructional_design:​koncepta ​mapiranja]] i slične nastavne materijale.(([[http://​books.google.hr/​books?​id=nNcoAO5Za9YC&​printsec=frontcover&​dq=Learning+theories,​+A+to+Z&​hl=hr&​ei=g1jBTYLrHInpOYGHxJ0I&​sa=X&​oi=book_result&​ct=book-preview-link&​resnum=1&​ved=0CCsQuwUwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Leonard,​ David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))+Ausubelove ideje o ljudskim kognitivnim strukturama su također poslužile kao motivacija za uvođenje [[instructional_design:​mapiranja ​koncepata]] i sličnih nastavnih materijala.(([[http://​books.google.hr/​books?​id=nNcoAO5Za9YC&​printsec=frontcover&​dq=Learning+theories,​+A+to+Z&​hl=hr&​ei=g1jBTYLrHInpOYGHxJ0I&​sa=X&​oi=book_result&​ct=book-preview-link&​resnum=1&​ved=0CCsQuwUwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Leonard,​ David C. Learning theories, A to Z. Greenwood Publishing Group, 2002.]]))
  
  
  
-===== Koje je praktično ​znanje ​teorije asimilacije ? =====+===== Koje je praktično ​značenje ​teorije asimilacije ? =====
  
-Smisleno učenje ​Ausubelove teorija ​asimilacije predstavlja vrijedan koncept ​za edukacijski proces ​u kojemu ​prevladava ​enje napamet. Učenje stranih jezika često zahtijeva učenje napamet ​brojih ​iznimaka ​u jeziku ​gramatičkih struktura (poput njemačkih ​jakih glagola). Ovo učenje napamet bi bilo lakše i kraće ​kada bi se mogli novi materijal povezivati sa starim materijalom ​jezičnih koncepata.+Smisleno učenje, predloženo u Ausubelovoj teoriji ​asimilacijepredstavlja vrijedan koncept ​u  nastavnom procesu ​u kojemu ​se na primjere ​enja napamet ​danas sve češće nailazi. Učenje stranih jezika često zahtijeva učenje napamet ​brojnih ​iznimaka ​ili gramatičkih struktura (poput njemačkih ​nepravilnih ​glagola). Ovo učenje napamet bi bilo lakše i dugotrajnije ​kada bi se novi materijali povezivali s ranije naučenim ​jezičnim konceptima.
  
-  ​*Uspješni nastavni proces **ovisi i o učitelju i o učeniku**. Ausubel ​smatra ​proces poučavanja kao //nastavu za objašnjavanje// (učiteljev jezgroviti pristup, učitelj predstavlja koncepte i ideje koje bi trebao ​učenik ​učiti) i učenje kao //​učenje ​prijemom// (učitelj "​stavlja"​ nove ideje/​informacije u kontekst učenikove kognitivne strukture), ​ali napominje kako će učenja doćisamo ako se učenik ​sam **aktivno ​potrudi** povezati novi materijal ​sa već znanim ​starim ​materijalom. +Koncept smislenog učenja u kontekstu Ausbelove teorije ima nekoliko važnih implikacija unutar nastavnog procesa:  
-  * **Staro znanje** je ključ za daljnje učenje. Kako bi upotpunio sve potrebno za smisleno ​enje učenik ​treba imati krucijalne visoke ​koncepte (staro znanjekoje će poslužiti kao **usidreno ​mjesto** (anchoring sites) za novo znanje ili treba biti opremljen ​odgovarajućim ​organizatorima+ 
-  * Nakon što je učitelj siguran u učenikovo staro znanje, učitelj treba **prezentirati ​materijal učenja u organizirani i strukturirani način** (počinjati od generalnih pojmova ​te ići prema sve specifičnijima), ​prećreference starih i novih ideja koristeći različita nastavna pomagala ​ili prikaza te truditi se nastaviti ​ili uvoditi veliku ​količinu prakse ​kod naučenenog ​materijala u svrhu olakšavanja ​asimilacije+  ​*Uspješni nastavni proces **ovisi i o učitelju i o učeniku**. Ausubel ​vidi proces poučavanja kao //poučavanje tumačenjem// (expository teaching)(pristup usmjeren na itelja, učitelj predstavlja koncepte i ideje koje bi  učenik ​trebao naučiti) i  //​učenje ​kroz opažanje// (reception learning)(učitelj "​stavlja"​ nove ideje/​informacije u kontekst učenikove kognitivne strukture), ​te napominje kako će do učenja doći samo ako učenik **aktivno ​nastoji** povezati novi materijal ​već znanim materijalom. 
-  * **Napredni organizatori**. Za primjer ​i savjet kako napraviti grafički organizator vidi Baxedellov [[http://​www.mde.k12.ms.us/​acad1/​ToolKit/​Articles/​Differentiation/​Baxendell.pdf|The 3 C's of Graphic Organizers]]. Istraživanja pokazuju pozitivne ​efekte naprednih organizatora.(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S1877042810007871|Mohammadi,​ M., M. Moenikia, and A. Zahed-Babelan. “The role of advance organizer on English language learning as a second language.” Procedia-Social and Behavioral Sciences 2, no. 2: 4667–4671. 2010.]]))(([[http://​www.informaworld.com/​10.1080/​00220973.1997.9943789|Kiewra,​ Kenneth A., Richard E. Mayer, Nelson F. Dubois, Maribeth Christensen,​ Sung-Il Kim, and Nancy Risch. Effects of Advance Organizers and Repeated Presentations on Students’ Learning. The Journal of Experimental Education 65, no. 2, 1997.]]))(([[http://​www.springerlink.com/​content/​k8633w8567412210/​|Mayer,​ Richard E. Twenty years of research on advance organizers: Assimilation theory is still the best predictor of results. Instructional Science 8, no. 2: 133-167. April 1979.]]))(([[http://​www.ejmste.com/​v5n4/​EURASIA_v5n4_Shihusa_Keraro.pdf|Shihusa,​ H., and F. N Keraro. Using Advance Organizers to Enhance Students’ Motivation in Learning Biology. Eurasia Journal of Mathematics,​ Science & Technology Education 5, no. 4: 413–420. 2009.]]))+  * **Predznanje** je ključ za ono što ćemo naučiti sljedeće. Kako bi ispunila zahtjeve smislenog ​enja, osoba treba imati ključne ​koncepte ​više razine ​(predznanjekoji će poslužiti kao **mjesto ​sidrenja** (subsumer) za novo znanjeili treba biti opremljena ​odgovarajućim ​organizacijama
 +  * Nakon što je utvrđeno da enik posjeduje potrebno predznanje, učitelj treba **prezentirati ​nastavni sadržaj na organizirani i strukturirani način** (započeti s općenitim pojmovima ​te ići prema sve specifičnijima), ​povezivati stare nove ideje koristeći različita nastavna pomagala ​i grafičke ​prikazate nastaviti ​s dovoljnom ​količinom prakse ​koja će omogućiti primjenu ​naučenoga materijala u svrhu olakšavanja ​njegovog usvajanja
 +  * **Napredno organiziranje**. Za primjere ​i savjet kako napraviti grafički organizator vidi Baxedellov [[http://​www.mde.k12.ms.us/​acad1/​ToolKit/​Articles/​Differentiation/​Baxendell.pdf|The 3 C's of Graphic Organizers]]. Istraživanja ​o efektima naprednih organizacija su u tijeku i velik broj njih pokazuju ​njihove ​pozitivne ​utjecaje.(([[http://​www.sciencedirect.com/​science/​article/​pii/​S1877042810007871|Mohammadi,​ M., M. Moenikia, and A. Zahed-Babelan. “The role of advance organizer on English language learning as a second language.” Procedia-Social and Behavioral Sciences 2, no. 2: 4667–4671. 2010.]]))(([[http://​www.informaworld.com/​10.1080/​00220973.1997.9943789|Kiewra,​ Kenneth A., Richard E. Mayer, Nelson F. Dubois, Maribeth Christensen,​ Sung-Il Kim, and Nancy Risch. Effects of Advance Organizers and Repeated Presentations on Students’ Learning. The Journal of Experimental Education 65, no. 2, 1997.]]))(([[http://​www.springerlink.com/​content/​k8633w8567412210/​|Mayer,​ Richard E. Twenty years of research on advance organizers: Assimilation theory is still the best predictor of results. Instructional Science 8, no. 2: 133-167. April 1979.]]))(([[http://​www.ejmste.com/​v5n4/​EURASIA_v5n4_Shihusa_Keraro.pdf|Shihusa,​ H., and F. N Keraro. Using Advance Organizers to Enhance Students’ Motivation in Learning Biology. Eurasia Journal of Mathematics,​ Science & Technology Education 5, no. 4: 413–420. 2009.]]))
    
  
 ===== Kritike ===== ===== Kritike =====
  
-Kritike Ausubelove teorije često se referiraju ​na činjenicu da nije različito ​opisao izgradnju organizatora tako da različita istraživanja govore o različitim rezultatima njihove ​efikasnosti(([[http://​ir.lib.sfu.ca/​bitstream/​1892/​5643/​1/​b12748419.pdf|Rossner,​ Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])). Ausubelova teorija je također ​po svojim navodima drugačija ​od [[http://​www.psych.nyu.edu/​bruner/​|Jerome Brunerove]] teorije [[instructional_design:​učenje otkrivanjem]].+Kritike Ausubelove teorije često se odnose ​na činjenicu da nije opisao izgradnju organizatora tako da različita istraživanja govore o različitim rezultatima njihove ​djelotvornosti(([[http://​ir.lib.sfu.ca/​bitstream/​1892/​5643/​1/​b12748419.pdf|Rossner,​ Vivian F. A description and critique of David P. Ausubel’s model of learning. Thesis (M.A. (Ed.)), Simon Fraser University, 1982.]])). Ausubelova teorija je također ​u većini svojih postavki suprotna ​od [[http://​www.psych.nyu.edu/​bruner/​|Jerome Brunerove]] teorije [[instructional_design:​učenje otkrivanjem ​(discovery learning)]].
  
  
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
  
-* **Teorija ​učenja asocijacijama**, **kognitivna struktura**,​ **koncepti**,​ **subkoncepti**, **hijerarhija**,​ **usidriti**, **oblitarna subsumcija**, **smisleno učenje**, **učenje napamet**, **subsumcija**, **organizator**+* **Teorija ​asimilacije**, **kognitivna struktura**,​ **koncepti**,​ **podkoncepti**, **hijerarhija**,​ **usidrenje**, **obliterantno podvođenje**, **smisleno učenje**, **učenje napamet**, **subsumer**, **organizator**
  
  
hr/learning_theories/assimilation_theory.1387477278.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)