Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:connectionism

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_theories:connectionism [2015/05/19 21:15]
ivahtaric
hr:learning_theories:connectionism [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 3: Redak 3:
 ===== Općenito ===== ===== Općenito =====
  
-Konekcionizam,​ pristup koji se danas definira kroz područja umjetne inteligencije,​ kognitivne psihologije,​ kognitivne znanosti i filozofije uma, koji modeliraju mentalne ili ponašajne fenomene s mrežama jednostavnih jedinica(([[http://​www.wordiq.com/​definition/​Connectionism|wordiQ:​ Connectionism - Definition]])) ​   <​font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​   ​nije teorija ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​u</​font> ​   ​okvirima ​[[:​hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorizma]]<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​   ​ali <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​je</​font> ​   ​**prethodila** ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​i</​font> ​   ​utjecala na biheviorističku školu mišljenju<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​.</​font> ​   ​Konekcionizam predstavlja prvu opsežnu psihologijsku teoriju ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​učenja</​font> ​   ​(([[http://​www.scribd.com/​doc/​41760294/​Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Mayer,​ Richard E. E. L. Thorndike'​s Enduring Contribution to Eductional Psychology. In Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]])) ​) ) ) ) <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​.</​font> ​   ​Teoriju su predstavili [[http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Herbert_Spencer|Herbert Spencer]]<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​   ​[[http://​www.istrazime.com/​velikani-psihologije/​william-james-pionir-americke-filozofije-i-psihologije/​|William James]] ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​i</​font> ​   ​njegov ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​student</​font> ​   ​[[http://​www.enciklopedija.hr/​Natuknica.aspx?​ID=61207|Edward Thorndike]] na samom **početku 20. stoljeća** ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​   ​iako njezini korijeni ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​sežu</​font> ​   ​daleko ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​u</​font> ​   <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​prošlost.</​font>​ +Konekcionizam,​ pristup koji se danas definira kroz područja umjetne inteligencije,​ kognitivne psihologije,​ kognitivne znanosti i filozofije uma, koji modeliraju mentalne ili ponašajne fenomene s mrežama jednostavnih jedinica(([[http://​www.wordiq.com/​definition/​Connectionism|wordiQ:​ Connectionism - Definition]])),​ nije teorija u okvirima [:​hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorizma],​ ali je **prethodila** i utjecala na biheviorističku školu mišljenju. Konekcionizam predstavlja prvu opsežnu psihologijsku teoriju učenja (([[http://​www.scribd.com/​doc/​41760294/​Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Mayer,​ Richard E. E. L. Thorndike'​s Enduring Contribution to Eductional Psychology. In Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]])). Teoriju su predstavili [[http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Herbert_Spencer|Herbert Spencer]], [[http://​www.istrazime.com/​velikani-psihologije/​william-james-pionir-americke-filozofije-i-psihologije/​|William James]] i njegov student [[http://​www.enciklopedija.hr/​Natuknica.aspx?​ID=61207|Edward Thorndike]] na samom **početku 20. stoljeća**,​ iako njezini korijeni sežu daleko u prošlost.
 ===== Što je konekcionizam?​ ===== ===== Što je konekcionizam?​ =====
  
Redak 12: Redak 11:
  
 ^  Zakoni učenja **(Laws of learning)** ​ || ^  Zakoni učenja **(Laws of learning)** ​ ||
- 1. Zakon vježbe **(Law of exercise)** ​   |(Također: //zakon korištenja // ili //zakon pojavnosti//​) Veza podražaj - odgovor (S-R) ojačana je **ponavljanjem** ili oslabljena zbog nedostatka ponavljanja. ​ | +^1. Zakon vježbe **(Law of exercise)** ​   |(Također: //zakon korištenja // ili //zakon pojavnosti//​) Veza //podražaj-odgovor// (S-R) ojačana je **ponavljanjem** ili oslabljena zbog nedostatka ponavljanja. ​ | 
- 2. Zakon efekta **(Law of effect)** ​   |Posljedica ili **ishod (outcome)** događaja podražaj - odgovor **može ojačati ili oslabiti** ** vezu** između podražaja i odgovora. Ako je neki događaj praćen pozitivnim poticajem jačanju odgovora, veza će biti ojačana i obrnuto. ​ | +^2. Zakon efekta **(Law of effect)** ​   |Posljedica ili **ishod (outcome)** događaja podražaj - odgovor **može ojačati ili oslabiti** ** vezu** između podražaja i odgovora. Ako je neki događaj praćen pozitivnim poticajem jačanju odgovora, veza će biti ojačana i obrnuto. ​ | 
- 3. Zakon spremnosti **(Law of readiness)** ​   |Učenje je olakšano spremnošću onoga tko uči (emocionalnom i motivacijskom) za učenje. Ovaj potencijal za učenje dovodi do frustracije ako nije zadovoljen. |+^3. Zakon spremnosti **(Law of readiness)** ​   |Učenje je olakšano spremnošću onoga tko uči (emocionalnom i motivacijskom) za učenje. Ovaj potencijal za učenje dovodi do frustracije ako nije zadovoljen. |
  
-Ovi zakoni su postavili osnovne principe biheviorističkog ​**učenja podražaj-odgovor**, što je prema Thorndike-u, ​ključan oblik učenja.+Ovi zakoni su postavili osnovne principe biheviorističkog učenja ​(podražaj-odgovor), što je prema Thorndikeu ​ključan oblik učenja.
  
 Thorndike je također proveo niz [[:​chunks:​thorndikes_experiment|eksperimenata na životinjama]] te zaključio da je učenje **inkrementalno** i **ne ** djeluje kao [[:​glossary#​insightful_learning|učenje uvidom]] **(****insightful learning)**. Uspostavljene S-R veze ili znanja, prema Thorndikeu, utječu na inteligenciju i određuju je. Thorndike je također proveo niz [[:​chunks:​thorndikes_experiment|eksperimenata na životinjama]] te zaključio da je učenje **inkrementalno** i **ne ** djeluje kao [[:​glossary#​insightful_learning|učenje uvidom]] **(****insightful learning)**. Uspostavljene S-R veze ili znanja, prema Thorndikeu, utječu na inteligenciju i određuju je.
  
-Thorndike je kasnije promijenio neke od svojih prijašnjih stavova priznavši kako je bio u krivu te da negativno potkrepljenje **(negative reinforcement)** (kazna) ne olakšava učenje niti dovodi do učenja . To je ostvarilo velik utjecaj na obrazovni proces jer je doprinjelo ​ukidanju običaja kažnjavanja učenika za davanje netočnih odgovora.(([[http://​www.scribd.com/​doc/​41760294/​Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Mayer,​ Richard E. E. L. Thorndike’s Enduring Contributions to Educational Psychology. In Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]]))+Thorndike je kasnije promijenio neke od svojih prijašnjih stavova priznavši kako je bio u krivu te da negativno potkrepljenje **(negative reinforcement)** (kazna) ne olakšava učenje niti dovodi do učenja . To je ostvarilo velik utjecaj na obrazovni proces jer je doprinijelo ​ukidanju običaja kažnjavanja učenika za davanje netočnih odgovora.(([[http://​www.scribd.com/​doc/​41760294/​Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Mayer,​ Richard E. E. L. Thorndike’s Enduring Contributions to Educational Psychology. In Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]]))
  
 Drugo područje Thorndikeova interesa u prva dva desetljeća 20. stoljeća bilo je **[[:​glossary#​transfer|prijenos prakse]]**, kasnije često nazivano //​prijenosom učenja//. Ideja o prijenosu prakse je generalizirati znanja ili vještine te ih primijeniti na neki drugi problem. Thorndike je provodio eksperimentalne studije koje pokazuju kako se prijenos učenja neće pojaviti osim ako naučeni problem ili određen dani problem nemaju puno zajedničkih karakteristika.(([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Thorndike/​Transfer/​transfer1.htm|Thorndike,​ E. L., and R. S. Woodworth. The influence of improvement in one mental function upon the efficiency of other functions (I). Psychological Review, no. 8: 247-261, 1901.]])) ​ (([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Thorndike/​Transfer/​transfer2.htm|Thorndike,​ Edward L., and R. S. Woodworth. The influence of improvement in one mental function upon the efficiency of other functions (II). Psychological Review, no. 8: 384-395, 1901.]])) ​ Ta tvrdnja je bila suprotna onome što uglavnom predlažu školski sustavi: da neki školski predmeti, poput latinskog jezika i matematike, mogu poboljšati učenikovo mišljenje (//doctrine of formal discipline//​). Drugo područje Thorndikeova interesa u prva dva desetljeća 20. stoljeća bilo je **[[:​glossary#​transfer|prijenos prakse]]**, kasnije često nazivano //​prijenosom učenja//. Ideja o prijenosu prakse je generalizirati znanja ili vještine te ih primijeniti na neki drugi problem. Thorndike je provodio eksperimentalne studije koje pokazuju kako se prijenos učenja neće pojaviti osim ako naučeni problem ili određen dani problem nemaju puno zajedničkih karakteristika.(([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Thorndike/​Transfer/​transfer1.htm|Thorndike,​ E. L., and R. S. Woodworth. The influence of improvement in one mental function upon the efficiency of other functions (I). Psychological Review, no. 8: 247-261, 1901.]])) ​ (([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Thorndike/​Transfer/​transfer2.htm|Thorndike,​ Edward L., and R. S. Woodworth. The influence of improvement in one mental function upon the efficiency of other functions (II). Psychological Review, no. 8: 384-395, 1901.]])) ​ Ta tvrdnja je bila suprotna onome što uglavnom predlažu školski sustavi: da neki školski predmeti, poput latinskog jezika i matematike, mogu poboljšati učenikovo mišljenje (//doctrine of formal discipline//​).
  
-Vođen načelom "//sve što// //uopće postoji, postoji u nekoj količini //"​((Thorndike,​ Edward L. Individual differences. Psychological bulletin. 1918.)) ​ Thorndike je uveo niz testova znanja i inteligencije. Njegov test //CAVD// (Completion,​ Arithmetic, Vocabulary and Directions) postavio je glavna načela i principe modernih testova inteligencije.+Vođen načelom "//sve što// //uopće postoji, postoji u nekoj količini //"​((Thorndike,​ Edward L. Individual differences. Psychological bulletin. 1918.)) Thorndike je uveo niz testova znanja i inteligencije. Njegov test //CAVD// (Completion,​ Arithmetic, Vocabulary and Directions) postavio je glavna načela i principe modernih testova inteligencije.
 ===== Koje je praktično značenje konekcionizma?​ ===== ===== Koje je praktično značenje konekcionizma?​ =====
  
Redak 33: Redak 32:
   * potencijal za učenje treba biti zadovoljen.   * potencijal za učenje treba biti zadovoljen.
  
-U svojoj knjizi o učenju matematike((Thorndike,​ E. The Psychology of Arithmetic. New York: Macmillan. 1992.)) ) , Thorndike je predložio da problemi za koje se očekuje da će djeca riješiti i iz kojih će učiti, trebaju biti realistični. Na primjer, učenje množenja s brojem tri trebalo bi se odvijati u kontekstu pretvaranja stopa u jarde. On također naglašava važnost **ponavljanja** ​ i inzistira na praksi ponavljanja osnova računskih operacija. Neka od načela u ovoj knjizi se čine nedosljednim s njegovim pogledima na učenje: on ovdje učenje smatra smislenim i može se učiti uvidom. Dobro naučene osnovne vještine omogućavaju učenje vještina višeg reda.+U svojoj knjizi o učenju matematike((Thorndike,​ E. The Psychology of Arithmetic. New York: Macmillan. 1992.)) ​  ​) , Thorndike je predložio da problemi za koje se očekuje da će djeca riješiti i iz kojih će učiti, trebaju biti realistični. Na primjer, učenje množenja s brojem tri trebalo bi se odvijati u kontekstu pretvaranja stopa u jarde. On također naglašava važnost **ponavljanja** ​ i inzistira na praksi ponavljanja osnova računskih operacija. Neka od načela u ovoj knjizi se čine nedosljednim s njegovim pogledima na učenje: on ovdje učenje smatra smislenim i može se učiti uvidom. Dobro naučene osnovne vještine omogućavaju učenje vještina višeg reda.
  
-Thorndike je pokušao to primijeniti na učenje **matematike** ​ ((10)  Thorndike, E. The Psychology of Arithmetic. New York: Macmillan. 1922.)) , **pravopisa i čitanja **  ((11)  ​11) 11) 11) 11) 11) 11) 11) 11) Thorndike, E. The Teacher'​s Word Book. New York: Teachers College. 1921.)) , u mjerenju **inteligencije** ​ ((12)  ​12) 12) 12) 12) 12) 12) 12) 12) Thorndike, E. at al. The Measurement of Intelligence. New York: Teachers College Press. 1927.)) ​ i obrazovanju odraslih((13) ​ 13) Thorndike, E. et al. Adult Learning. New York: Macmillan. 1928.)) ​ većinom kroz svoje zakone učenja. On je bio jedan od začetnika **aktivnog učenja** ​ **(active learning)**,​ predlažući kako djeca trebaju učiti samostalno umjesto da ih drugi poučavaju.+Thorndike je pokušao to primijeniti na učenje **matematike** ​ ((10)  ​10) Thorndike, E. The Psychology of Arithmetic. New York: Macmillan. 1922.)) , **pravopisa i čitanja **  ((11)  11) Thorndike, E. The Teacher'​s Word Book. New York: Teachers College. 1921.)) , u mjerenju **inteligencije** ​ ((12)  12) Thorndike, E. at al. The Measurement of Intelligence. New York: Teachers College Press. 1927.)) ​ i obrazovanju odraslih((13) ​ 13) Thorndike, E. et al. Adult Learning. New York: Macmillan. 1928.)) ​ većinom kroz svoje zakone učenja. On je bio jedan od začetnika **aktivnog učenja** ​ **(active learning)**,​ predlažući kako djeca trebaju učiti samostalno umjesto da ih drugi poučavaju.
  
 ===== Kritike ===== ===== Kritike =====
hr/learning_theories/connectionism.1432062948.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)