Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:connectionism

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_theories:connectionism [2015/06/02 16:50]
jpetrovic [Općenito]
hr:learning_theories:connectionism [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 3: Redak 3:
 ===== Općenito ===== ===== Općenito =====
  
-Konekcionizam,​ pristup koji se danas definira kroz područja umjetne inteligencije,​ kognitivne psihologije,​ kognitivne znanosti i filozofije uma, koji modeliraju mentalne ili ponašajne fenomene s mrežama jednostavnih jedinica(([[http://​www.wordiq.com/​definition/​Connectionism|wordiQ:​ Connectionism - Definition]])) ​ <​font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​   ​nije teorija ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​u</​font> ​   ​okvirima ​[[:​hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorizma]]<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​   ​ali <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​je</​font> ​   ​**prethodila** ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​i</​font> ​   ​utjecala na biheviorističku školu mišljenju<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​.</​font> ​   ​Konekcionizam predstavlja prvu opsežnu psihologijsku teoriju ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​učenja</​font> ​   ​(([[http://​www.scribd.com/​doc/​41760294/​Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Mayer,​ Richard E. E. L. Thorndike'​s Enduring Contribution to Eductional Psychology. In Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]])) ​) ) ) ) <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​.</​font> ​   ​Teoriju su predstavili [[http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Herbert_Spencer|Herbert Spencer]]<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​   ​[[http://​www.istrazime.com/​velikani-psihologije/​william-james-pionir-americke-filozofije-i-psihologije/​|William James]] ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​i</​font> ​   ​njegov ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​student</​font> ​   ​[[http://​www.enciklopedija.hr/​Natuknica.aspx?​ID=61207|Edward Thorndike]] na samom **početku 20. stoljeća** ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​   ​iako njezini korijeni ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​sežu</​font> ​   ​daleko ​<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​u</​font> ​   <font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​prošlost.</​font>​ +Konekcionizam,​ pristup koji se danas definira kroz područja umjetne inteligencije,​ kognitivne psihologije,​ kognitivne znanosti i filozofije uma, koji modeliraju mentalne ili ponašajne fenomene s mrežama jednostavnih jedinica(([[http://​www.wordiq.com/​definition/​Connectionism|wordiQ:​ Connectionism - Definition]])),​ nije teorija u okvirima [:​hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorizma],​ ali je **prethodila** i utjecala na biheviorističku školu mišljenju. Konekcionizam predstavlja prvu opsežnu psihologijsku teoriju učenja (([[http://​www.scribd.com/​doc/​41760294/​Educational-Psychology-a-Century-of-Contributions|Mayer,​ Richard E. E. L. Thorndike'​s Enduring Contribution to Eductional Psychology. In Educational psychology: a century of contributions. Routledge, 2003.]])). Teoriju su predstavili [[http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Herbert_Spencer|Herbert Spencer]], [[http://​www.istrazime.com/​velikani-psihologije/​william-james-pionir-americke-filozofije-i-psihologije/​|William James]] i njegov student [[http://​www.enciklopedija.hr/​Natuknica.aspx?​ID=61207|Edward Thorndike]] na samom **početku 20. stoljeća**,​ iako njezini korijeni sežu daleko u prošlost.
 ===== Što je konekcionizam?​ ===== ===== Što je konekcionizam?​ =====
  
Redak 12: Redak 11:
  
 ^  Zakoni učenja **(Laws of learning)** ​ || ^  Zakoni učenja **(Laws of learning)** ​ ||
- 1. Zakon vježbe **(Law of exercise)** ​   |(Također: //zakon korištenja // ili //zakon pojavnosti//​) Veza podražaj - odgovor (S-R) ojačana je **ponavljanjem** ili oslabljena zbog nedostatka ponavljanja. ​ | +^1. Zakon vježbe **(Law of exercise)** ​   |(Također: //zakon korištenja // ili //zakon pojavnosti//​) Veza //podražaj-odgovor// (S-R) ojačana je **ponavljanjem** ili oslabljena zbog nedostatka ponavljanja. ​ | 
- 2. Zakon efekta **(Law of effect)** ​   |Posljedica ili **ishod (outcome)** događaja podražaj - odgovor **može ojačati ili oslabiti** ** vezu** između podražaja i odgovora. Ako je neki događaj praćen pozitivnim poticajem jačanju odgovora, veza će biti ojačana i obrnuto. ​ | +^2. Zakon efekta **(Law of effect)** ​   |Posljedica ili **ishod (outcome)** događaja podražaj - odgovor **može ojačati ili oslabiti** ** vezu** između podražaja i odgovora. Ako je neki događaj praćen pozitivnim poticajem jačanju odgovora, veza će biti ojačana i obrnuto. ​ | 
- 3. Zakon spremnosti **(Law of readiness)** ​   |Učenje je olakšano spremnošću onoga tko uči (emocionalnom i motivacijskom) za učenje. Ovaj potencijal za učenje dovodi do frustracije ako nije zadovoljen. |+^3. Zakon spremnosti **(Law of readiness)** ​   |Učenje je olakšano spremnošću onoga tko uči (emocionalnom i motivacijskom) za učenje. Ovaj potencijal za učenje dovodi do frustracije ako nije zadovoljen. |
  
-Ovi zakoni su postavili osnovne principe biheviorističkog ​**učenja podražaj-odgovor**, što je prema Thorndike-u, ​ključan oblik učenja.+Ovi zakoni su postavili osnovne principe biheviorističkog učenja ​(podražaj-odgovor), što je prema Thorndikeu ​ključan oblik učenja.
  
 Thorndike je također proveo niz [[:​chunks:​thorndikes_experiment|eksperimenata na životinjama]] te zaključio da je učenje **inkrementalno** i **ne ** djeluje kao [[:​glossary#​insightful_learning|učenje uvidom]] **(****insightful learning)**. Uspostavljene S-R veze ili znanja, prema Thorndikeu, utječu na inteligenciju i određuju je. Thorndike je također proveo niz [[:​chunks:​thorndikes_experiment|eksperimenata na životinjama]] te zaključio da je učenje **inkrementalno** i **ne ** djeluje kao [[:​glossary#​insightful_learning|učenje uvidom]] **(****insightful learning)**. Uspostavljene S-R veze ili znanja, prema Thorndikeu, utječu na inteligenciju i određuju je.
Redak 24: Redak 23:
 Drugo područje Thorndikeova interesa u prva dva desetljeća 20. stoljeća bilo je **[[:​glossary#​transfer|prijenos prakse]]**, kasnije često nazivano //​prijenosom učenja//. Ideja o prijenosu prakse je generalizirati znanja ili vještine te ih primijeniti na neki drugi problem. Thorndike je provodio eksperimentalne studije koje pokazuju kako se prijenos učenja neće pojaviti osim ako naučeni problem ili određen dani problem nemaju puno zajedničkih karakteristika.(([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Thorndike/​Transfer/​transfer1.htm|Thorndike,​ E. L., and R. S. Woodworth. The influence of improvement in one mental function upon the efficiency of other functions (I). Psychological Review, no. 8: 247-261, 1901.]])) ​ (([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Thorndike/​Transfer/​transfer2.htm|Thorndike,​ Edward L., and R. S. Woodworth. The influence of improvement in one mental function upon the efficiency of other functions (II). Psychological Review, no. 8: 384-395, 1901.]])) ​ Ta tvrdnja je bila suprotna onome što uglavnom predlažu školski sustavi: da neki školski predmeti, poput latinskog jezika i matematike, mogu poboljšati učenikovo mišljenje (//doctrine of formal discipline//​). Drugo područje Thorndikeova interesa u prva dva desetljeća 20. stoljeća bilo je **[[:​glossary#​transfer|prijenos prakse]]**, kasnije često nazivano //​prijenosom učenja//. Ideja o prijenosu prakse je generalizirati znanja ili vještine te ih primijeniti na neki drugi problem. Thorndike je provodio eksperimentalne studije koje pokazuju kako se prijenos učenja neće pojaviti osim ako naučeni problem ili određen dani problem nemaju puno zajedničkih karakteristika.(([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Thorndike/​Transfer/​transfer1.htm|Thorndike,​ E. L., and R. S. Woodworth. The influence of improvement in one mental function upon the efficiency of other functions (I). Psychological Review, no. 8: 247-261, 1901.]])) ​ (([[http://​psychclassics.yorku.ca/​Thorndike/​Transfer/​transfer2.htm|Thorndike,​ Edward L., and R. S. Woodworth. The influence of improvement in one mental function upon the efficiency of other functions (II). Psychological Review, no. 8: 384-395, 1901.]])) ​ Ta tvrdnja je bila suprotna onome što uglavnom predlažu školski sustavi: da neki školski predmeti, poput latinskog jezika i matematike, mogu poboljšati učenikovo mišljenje (//doctrine of formal discipline//​).
  
-Vođen načelom "//sve što// //uopće postoji, postoji u nekoj količini //"​((Thorndike,​ Edward L. Individual differences. Psychological bulletin. 1918.)) ​ Thorndike je uveo niz testova znanja i inteligencije. Njegov test //CAVD// (Completion,​ Arithmetic, Vocabulary and Directions) postavio je glavna načela i principe modernih testova inteligencije.+Vođen načelom "//sve što// //uopće postoji, postoji u nekoj količini //"​((Thorndike,​ Edward L. Individual differences. Psychological bulletin. 1918.)) Thorndike je uveo niz testova znanja i inteligencije. Njegov test //CAVD// (Completion,​ Arithmetic, Vocabulary and Directions) postavio je glavna načela i principe modernih testova inteligencije.
 ===== Koje je praktično značenje konekcionizma?​ ===== ===== Koje je praktično značenje konekcionizma?​ =====
  
hr/learning_theories/connectionism.1433256600.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)