Korisnički alati
hr:learning_theories:drive_reduction_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:drive_reduction_theory [2015/05/20 12:48] ivahtaric |
hr:learning_theories:drive_reduction_theory [2015/07/24 10:29] jpetrovic [Općenito] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 3: | Redak 3: | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Teorija smanjenja nagona (**Drive reduction theory**) predstavljena je 1930-ih od strane istaknutog američkog psihologa [[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Clark_L._Hull|Clarka Hulla]] čiji je rad bio **pod utjecajem drugih biheviorista** kao što su [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Petrovič_Pavlov|Ivan Pavlov]], [[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61207|Edward Thorndike]] i [[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61635|Edward Tolman]], no i teorije evolucije[[http://hr.wikipedia.org/wiki/Charles_Darwin|Charlesa]][[http://hr.wikipedia.org/wiki/Charles_Darwin| Darwina]].((1)) Hullova je teorija u to vrijeme bila vrlo utjecajna. Kao opća teorija učenja nastojala je objasniti **cjelokupno ponašanje** te pomoću **seta formula** izračunati vjerojatnost njegova pojavljivanja. Drugo područje Hullova interesa bilo je istraživanje hipnoze. Proveo je niz laboratorijskih istraživanja kojima je napokon pokazao da su hipnoza i spavanje dva potpuno odvojena stanja.(([[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403608|Hull, Clark H. Hypnosis and Suggestibility: An Experimental Approach. Carmarthen, Wales: Crown House Publishing. 1933.]])) | + | Teorija smanjenja nagona (**Drive reduction theory**) predstavljena je 1930-ih od strane istaknutog američkog psihologa [[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Clark_L._Hull|Clarka Hulla]] čiji je rad bio **pod utjecajem drugih biheviorista** kao što su [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Petrovič_Pavlov|Ivan Pavlov]], [[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61207|Edward Thorndike]] i [[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61635|Edward Tolman]], no i teorije evolucije [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Charles_Darwin|Charlesa Darwina]].(([[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/clarkhull.html|Cooper, S. Clark Hull Drive Reduction Theory. Theories of Learning in Educational Psychology.]])) Hullova je teorija u to vrijeme bila vrlo utjecajna. Kao opća teorija učenja nastojala je objasniti **cjelokupno ponašanje** te pomoću **skupa formula** izračunati vjerojatnost njegova pojavljivanja. Drugo područje Hullova interesa bilo je istraživanje hipnoze. Proveo je niz laboratorijskih istraživanja kojima je napokon pokazao da su hipnoza i spavanje dva potpuno odvojena stanja.(([[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403608|Hull, Clark H. Hypnosis and Suggestibility: An Experimental Approach. Carmarthen, Wales: Crown House Publishing. 1933.]])) |
| ===== Što je teorija redukcije nagona? ===== | ===== Što je teorija redukcije nagona? ===== | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
| Hullova je teorija poglavito bila usmjerena na P-O veze i potkrepljenje. Ako je P-O veza popraćena redukcijom nagona, povećava se vjerojatnost ponavljanja istog odgovora u sličnim situacijama u budućnosti. Veza P-O (**//snaga navike//**) jača brojem **potkrepljenja**. Hull je biološke potrebe smatrao //primarnim nagonima// (**primary drives**), no vjerovao je da postoje i //sekundarni nagoni// (**secondary drives**) (naučeni nagoni) koji se odnose na situacije asocirane s redukcijom primarnih nagona. To znači da neutralni podražaj (**neutral stimulus**) može imati obilježja primarnog nagona jer je sposoban izazvati odgovor sličan onome uzrokovanim primarnim nagonom. | Hullova je teorija poglavito bila usmjerena na P-O veze i potkrepljenje. Ako je P-O veza popraćena redukcijom nagona, povećava se vjerojatnost ponavljanja istog odgovora u sličnim situacijama u budućnosti. Veza P-O (**//snaga navike//**) jača brojem **potkrepljenja**. Hull je biološke potrebe smatrao //primarnim nagonima// (**primary drives**), no vjerovao je da postoje i //sekundarni nagoni// (**secondary drives**) (naučeni nagoni) koji se odnose na situacije asocirane s redukcijom primarnih nagona. To znači da neutralni podražaj (**neutral stimulus**) može imati obilježja primarnog nagona jer je sposoban izazvati odgovor sličan onome uzrokovanim primarnim nagonom. | ||
| - | Da bi ponudio potpuno i znanstveno objašnjenje učenja, Hull je razvio **formulu** ((Formula je preuzeta od [[http://fates.cns.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/hull.htm|Schrock, J. Psychology History: Clark Hull]] (zastarjeli link), ali se drugačiji oblici formule pojavljuju u različitim izvorima, kao što su [[http://webspace.ship.edu/cgboer/beh.html|Boeree, G. Behaviorism]] ili [[http://www.psywww.com/intropsych/ch09_motivation/hulls_theory.html|Dewey, R. Hull's Theory.]])) kojom je pokušao matematički objasniti i **predvidjeti vjerojatnost ponašanja**. Ta formula mjeri **snagu navike** (**habit strength**), definiranu kao snaga P-O veze. Navedena veza predstavlja učenje. Hullova jednadžba tvrdi: | + | Da bi ponudio potpuno i znanstveno objašnjenje učenja, Hull je razvio **formulu** ((Formula je preuzeta od [[http://fates.cns.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/hull.htm|Schrock, J. Psychology History: Clark Hull]] (zastarjeli link), ali se drugačiji oblici formule pojavljuju u različitim izvorima, kao što su [[http://webspace.ship.edu/cgboer/beh.html|Boeree, G. Behaviorism]] ili [[http://www.psywww.com/intropsych/ch09_motivation/hulls_theory.html|Dewey, R. Hull's Theory.]])) kojom je pokušao matematički objasniti i **predvidjeti vjerojatnost ponašanja**. Ta formula mjeri **snagu navike** (**habit strength**), definiranu kao snaga P-O veze. Navedena veza predstavlja učenje. Hullova jednadžba tvrdi: |
| <code> | <code> | ||
| sEr = (sHr x D x K x V) - (sIr + Ir) ± sOr | sEr = (sHr x D x K x V) - (sIr + Ir) ± sOr | ||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
| Hull je vjerovao da ova formula može objasniti cjelokupno ponašanje ljudi i životinja. | Hull je vjerovao da ova formula može objasniti cjelokupno ponašanje ljudi i životinja. | ||
| - | Hullovu je teoriju dalje razradio jedan od njegovih studenata, [[http://www.nap.edu/readingroom.php?book=biomems&page=kspence.html|Kenneth Spence]]. Spence se nije slagao s Hullovom pretpostavkom da do poboljšanja izvedbe dolazi samo uslijed faktora navike. Prema njegovom mišljenju, to je bio utjecaj motivacije. Također je smatrao da potkrepljenje nema ulogu u samom učenju. **Potkrepljenje** može služiti kao motivator za učenje i **pojačati odgovor**, ali **ne pojačava nužno //učenje// odgovora**. Ta je ideja kasnije bila poznata kao **Hull-Spenceova hipoteza kondicioniranja i učenja** (**Hull-Spence hypothesis of conditioning and learning**). | + | Hullovu je teoriju dalje razradio jedan od njegovih studenata, [[http://en.wikipedia.org/wiki/Kenneth_Spence|Kenneth Spence]]. Spence se nije slagao s Hullovom pretpostavkom da do poboljšanja izvedbe dolazi samo uslijed faktora navike. Prema njegovom mišljenju, to je bio utjecaj motivacije. Također je smatrao da potkrepljenje nema ulogu u samom učenju. **Potkrepljenje** može služiti kao motivator za učenje i **pojačati odgovor**, ali **ne pojačava nužno //učenje// odgovora**. Ta je ideja kasnije bila poznata kao **Hull-Spenceova hipoteza kondicioniranja i učenja** (**Hull-Spence hypothesis of conditioning and learning**). |
| Spenceova ideja bila je ta da izvedba naučenog odgovora ne može biti pripisana navici, nego prije motivacijskim faktorima koji leže u njenoj podlozi. Učenje može nastupiti i putem "latentnog učenja" (**latent learning**). Ta bi ideja objasnila činjenicu da organizmi ne odgovaraju uvijek u skladu s onim što su naučili. | Spenceova ideja bila je ta da izvedba naučenog odgovora ne može biti pripisana navici, nego prije motivacijskim faktorima koji leže u njenoj podlozi. Učenje može nastupiti i putem "latentnog učenja" (**latent learning**). Ta bi ideja objasnila činjenicu da organizmi ne odgovaraju uvijek u skladu s onim što su naučili. | ||
| Redak 59: | Redak 59: | ||
| * **teorija smanjenja nagona**, **motivacijska teorija smanjenja nagona**, **nagon**, **učenje potkrepljenjem**, **primarni nagon**, **sekundarni nagon** | * **teorija smanjenja nagona**, **motivacijska teorija smanjenja nagona**, **nagon**, **učenje potkrepljenjem**, **primarni nagon**, **sekundarni nagon** | ||
| - | * [[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Clark_L._Hull|Clark Hull]], [[http://www.nap.edu/readingroom.php?book=biomems&page=kspence.html|Kenneth Spence]] | + | * [[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Clark_L._Hull|Clark Hull,]][[http://en.wikipedia.org/wiki/Kenneth_Spence|Kenneth Spence]] |
| - | ===== Literatura ===== | + | ===== Bibliografija ===== |
| [[http://muskingum.edu/~psych/psycweb/history/hull.htm|Schrock, J. Psychology History: Clark Hull. Muskingum College, Department of Psychology.]] Retrieved March 2, 2011. | [[http://muskingum.edu/~psych/psycweb/history/hull.htm|Schrock, J. Psychology History: Clark Hull. Muskingum College, Department of Psychology.]] Retrieved March 2, 2011. | ||
| Redak 71: | Redak 71: | ||
| [[http://www.abcbodybuilding.com/hull.pdf|Wilson, J. Hull’s Quantitative Equation on Human Performance.]] | [[http://www.abcbodybuilding.com/hull.pdf|Wilson, J. Hull’s Quantitative Equation on Human Performance.]] | ||
| - | ===== Pročitaj više ===== | + | ===== Pročitajte više ===== |
| Hull, C. The Conflicting Psychologies of Learning—A Way Out. Psychological Review 42: 491–516. 1935. | Hull, C. The Conflicting Psychologies of Learning—A Way Out. Psychological Review 42: 491–516. 1935. | ||
hr/learning_theories/drive_reduction_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
