Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:drive_reduction_theory

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_theories:drive_reduction_theory [2014/01/13 18:14]
iburic [Općenito]
hr:learning_theories:drive_reduction_theory [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 1: Redak 1:
 ====== Teorija smanjenja nagona ====== ====== Teorija smanjenja nagona ======
- 
  
 ===== Općenito ===== ===== Općenito =====
-Teorija smanjenja nagona (**Drive reduction theory**) predstavljena je 1930-ih od strane istaknutog američkog psihologa [[http://​www.newworldencyclopedia.org/​entry/​Clark_L._Hull|Clarka Hulla]] čiji je rad bio **pod utjecajem drugih biheviorista** kao što su  [[http://​www.ivanpavlov.com/​|Ivan Pavlov]], [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​thorndike.htm|Edward Thorndike]] i [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​tolman.htm|Edward Tolman]], no i teorije evolucije[[http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Charles_Darwin|Charlesa Darwina]].(([[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​behaviorism/​clarkhull.html|Cooper,​ S. Clark Hull Drive Reduction Theory. Theories of Learning in Educational Psychology.]])) Hullova je teorija u to vrijeme bila vrlo utjecajna. Kao opća teorija učenja nastojala je objasniti **cjelokupno ponašanje** te pomoću **seta formula** izračunati vjerojatnost njegova pojavljivanja. Drugo područje Hullova interesa bilo je istraživanje hipnoze. Proveo je niz laboratorijskih istraživanja kojima je napokon pokazao da su hipnoza i san dva potpuno odvojena stanja.(([[http://​www.tandfonline.com/​doi/​abs/​10.1080/​00029157.2004.10403608|Hull,​ Clark H. Hypnosis and Suggestibility:​ An Experimental Approach. Carmarthen, Wales: Crown House Publishing. 1933.]])) 
  
 +Teorija smanjenja nagona (**Drive reduction theory**) predstavljena je 1930-ih od strane istaknutog američkog psihologa [[http://​www.newworldencyclopedia.org/​entry/​Clark_L._Hull|Clarka Hulla]] čiji je rad bio **pod utjecajem drugih biheviorista** kao što su [[http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Ivan_Petrovič_Pavlov|Ivan Pavlov]], [[http://​www.enciklopedija.hr/​Natuknica.aspx?​ID=61207|Edward Thorndike]] i [[http://​www.enciklopedija.hr/​Natuknica.aspx?​ID=61635|Edward Tolman]], no i teorije evolucije [[http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Charles_Darwin|Charlesa Darwina]].(([[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​behaviorism/​clarkhull.html|Cooper,​ S. Clark Hull Drive Reduction Theory. Theories of Learning in Educational Psychology.]])) ​ Hullova je teorija u to vrijeme bila vrlo utjecajna. Kao opća teorija učenja nastojala je objasniti **cjelokupno ponašanje** te pomoću **skupa formula** izračunati vjerojatnost njegova pojavljivanja. Drugo područje Hullova interesa bilo je istraživanje hipnoze. Proveo je niz laboratorijskih istraživanja kojima je napokon pokazao da su hipnoza i spavanje dva potpuno odvojena stanja.(([[http://​www.tandfonline.com/​doi/​abs/​10.1080/​00029157.2004.10403608|Hull,​ Clark H. Hypnosis and Suggestibility:​ An Experimental Approach. Carmarthen, Wales: Crown House Publishing. 1933.]]))
  
 ===== Što je teorija redukcije nagona? ===== ===== Što je teorija redukcije nagona? =====
Redak 10: Redak 9:
 Poput drugih biheviorista,​ Hull je bio zainteresiran samo za **opažljivo ponašanje**,​ no nije nijekao postojanje kognitivnih faktora poput ideja, prethodnog znanja, inteligencije,​ uvida i vrijednosti. Budući da se ti faktori nisu mogli //​znanstveno//​ mjeriti, isključio ih je iz svoje teorije.(([[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​behaviorism/​clarkhull.html|Cooper,​ S. Clark Hull Drive Reduction Theory. Theories of Learning in Educational Psychology.]])) Poput drugih biheviorista,​ Hull je bio zainteresiran samo za **opažljivo ponašanje**,​ no nije nijekao postojanje kognitivnih faktora poput ideja, prethodnog znanja, inteligencije,​ uvida i vrijednosti. Budući da se ti faktori nisu mogli //​znanstveno//​ mjeriti, isključio ih je iz svoje teorije.(([[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​behaviorism/​clarkhull.html|Cooper,​ S. Clark Hull Drive Reduction Theory. Theories of Learning in Educational Psychology.]]))
  
-Hull je pokušao objasniti ponašanje i učenje putem smanjenja nagona. **"​Nagon"​** (**drive**) ​označava ​**podražaj** (**stimulus**) u obliku biološke potrebe kao što su glad, žeđ, hladnoća ili seksualna želja. Stanje potrebe jest kada živi organizam osjeća potrebu da se ponaša na određeni način kako bi smanjio potrebu i vratio optimalno biološko stanje. Nagon, dakle, **rezultira ​ponašanjem** kako bi **postigao određeni cilj** ili zadovoljio ​potrebu. Ako je cilj nagona postignut, **nagon se smanjuje** i vraćeno je optimalno stanje. **Smanjenje nagona** ​ovdje **je potkrepljivač** (**reinforcer**) jer pojačava povezanost nagona i ponašanja.(([[http://​www.psywww.com/​intropsych/​ch09_motivation/​hulls_theory.html|Dewey,​ Russ. Hull’s Theory. Psych Web.]]))+Hull je pokušao objasniti ponašanje i učenje putem smanjenja nagona. **"​Nagon"​** (**drive**) ​je **podražaj** (**stimulus**) u obliku biološke potrebe kao što su glad, žeđ, hladnoća ili seksualna želja. Stanje potrebe jest kada živi organizam osjeća potrebu da se ponaša na određeni način kako bi smanjio potrebu i vratio optimalno biološko stanje. Nagon, dakle, **stvara ​ponašanje** kako bi se **postigao određeni cilj** ili zadovoljilo ​potrebu. Ako je cilj nagona postignut, **nagon se smanjuje** i vraćeno je optimalno stanje. **Smanjenje nagona** ​u ovom slučaju ​**je potkrepljivač** (**reinforcer**) jer pojačava povezanost nagona i ponašanja.(([[http://​www.psywww.com/​intropsych/​ch09_motivation/​hulls_theory.html|Dewey,​ Russ. Hull’s Theory. Psych Web.]]))
  
-Prema Hullu, takvo **potkrijepljeno učenje putem podražaja i odgovora (P-O)** ​redukcijom ​biološkog nagona bila je jedina vrsta učenja. Zbog njegovih uvjerenja da će živi organizam ponoviti ponašanje koje smanjuje nagon, ova teorija naziva se još i **motivacijskom teorijom smanjenja nagona** (**drive-reduction theory of motivation**).+Prema Hullu, takvo **potkrijepljeno učenje putem podražaja i odgovora (P-O)** ​smanjenjem ​biološkog nagona bila je jedina vrsta učenja. Zbog njegovih uvjerenja da će živi organizam ponoviti ponašanje koje smanjuje nagon, ova teorija naziva se još i **motivacijskom teorijom smanjenja nagona** (**drive-reduction theory of motivation**).
  
-Hullova je teorija poglavito bila usmjerena na P-O veze i potkrepljenje. Ako je P-O veza popraćena redukcijom nagona, povećava se vjerojatnost ponavljanja istog odgovora u sličnim situacijama u budućnosti. Veza P-O  (**//snaga navike//**) jača brojem **potkrepljenja**. Hull je biološke potrebe smatrao //primarnim nagonima// (**primary drives**), no vjerovao je da postoje i //​sekundarni nagoni// (**secondary drives**) (naučeni nagoni) koji se odnose na situacije asocirane s redukcijom primarnih nagona. To znači da neutralni podražaj (**neutral stimulus**) može imati obilježja primarnog nagona jer je sposoban izazvati odgovor sličan onome uzrokovanim primarnim nagonom. ​+Hullova je teorija poglavito bila usmjerena na P-O veze i potkrepljenje. Ako je P-O veza popraćena redukcijom nagona, povećava se vjerojatnost ponavljanja istog odgovora u sličnim situacijama u budućnosti. Veza P-O (**//snaga navike//**) jača brojem **potkrepljenja**. Hull je biološke potrebe smatrao //primarnim nagonima// (**primary drives**), no vjerovao je da postoje i //​sekundarni nagoni// (**secondary drives**) (naučeni nagoni) koji se odnose na situacije asocirane s redukcijom primarnih nagona. To znači da neutralni podražaj (**neutral stimulus**) može imati obilježja primarnog nagona jer je sposoban izazvati odgovor sličan onome uzrokovanim primarnim nagonom.
  
-Da bi ponudio potpuno i znanstveno objašnjenje učenja, Hull je razvio **formulu**((Formula je preuzeta od [[http://​fates.cns.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​hull.htm|Schrock,​ J. Psychology History: Clark Hull]] (zastarjeli link), ali se drugačiji oblici formule pojavljuju u različitim izvorima, kao što su [[http://​webspace.ship.edu/​cgboer/​beh.html|Boeree,​ G. Behaviorism]] ili [[http://​www.psywww.com/​intropsych/​ch09_motivation/​hulls_theory.html|Dewey,​ R. Hull's Theory.]])) kojom je pokušao matematički objasniti i **predvidjeti vjerojatnost ponašanja**. Ta formula mjeri **snagu navike** (**habit strength**),​ definiranu kao snaga P-O veze. Navedena veza predstavlja učenje. Hullova jednadžba tvrdi:+Da bi ponudio potpuno i znanstveno objašnjenje učenja, Hull je razvio **formulu** ((Formula je preuzeta od  [[http://​fates.cns.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​hull.htm|Schrock,​ J. Psychology History: Clark Hull]] (zastarjeli link), ali se drugačiji oblici formule pojavljuju u različitim izvorima, kao što su  [[http://​webspace.ship.edu/​cgboer/​beh.html|Boeree,​ G. Behaviorism]] ili  [[http://​www.psywww.com/​intropsych/​ch09_motivation/​hulls_theory.html|Dewey,​ R. Hull's Theory.]])) ​ kojom je pokušao matematički objasniti i **predvidjeti vjerojatnost ponašanja**. Ta formula mjeri **snagu navike** (**habit strength**),​ definiranu kao snaga P-O veze. Navedena veza predstavlja učenje. Hullova jednadžba tvrdi: 
 +<​code>​ 
 +  sEr = (sHr x D x K x V) - (sIr + Ir) ± sOr
  
-    sEr = (sHr x D x K x V) - (sIr + Ir) ± sOr +  ​Značenje varijabli:​ 
-                            + 
-    ​Značenje varijabli:​ +  sEr - vjerojatnost i brzina kojom je ponašanje nastupilo na dani podražaj(reakcijski potencijal) (reaction potential) 
-     +  sHr - broj potkrijepljenih treninga (snaga navike) (habit strength) 
-    sEr - vjerojatnost i brzina kojom je ponašanje nastupilo na dani podražaj(reakcijski potencijal) (reaction potential) +  D - razina biološke deprivacije ili nagona mjerena satima 
-    sHr - broj potkrijepljenih treninga (snaga navike) (habit strength) +  K - vrijednost nagrade (motivacija poticajima) (incentive motivation) 
-    D - razina biološke deprivacije ili nagona mjerena satima +  V - jasnoća podražaja (dinamika podražaja) (stimulus dynamism) 
-    K - vrijednost nagrade (motivacija poticajima) (incentive motivation) +  sIr - broj nepotkrijepljenih treninga (inhibitorna snaga) (inhibitory strength) 
-    V - jasnoća podražaja (dinamika podražaja) (stimulus dynamism) +  Ir - broj treninga koji su rezultirali umorom (reaktivna inhibicija) (reactive inhibition) 
-    sIr - broj nepotkrijepljenih treninga (inhibitorna snaga) (inhibitory strength) +  sOr - slučajna pogreška (random error) 
-    Ir - broj treninga koji su rezultirali umorom (reaktivna inhibicija) (reactive inhibition) +</​code>​
-    sOr - slučajna pogreška (random error)+
  
 Hull je vjerovao da ova formula može objasniti cjelokupno ponašanje ljudi i životinja. Hull je vjerovao da ova formula može objasniti cjelokupno ponašanje ljudi i životinja.
  
-Hullovu je teoriju dalje razradio jedan od njegovih studenata, [[http://www.nap.edu/readingroom.php?​book=biomems&​page=kspence.html|Kenneth Spence]]. Spence se nije slagao s Hullovom pretpostavkom da do poboljšanja izvedbe dolazi samo uslijed faktora navike. Prema njegovom mišljenju, to je bio utjecaj motivacije. Također je smatrao da potkrepljenje nema ulogu u samom učenju. **Potkrepljenje** može služiti kao motivator za učenje i **pojačati odgovor**, ali **ne pojačava nužno //učenje// odgovora**. Ta je ideja kasnije bila poznata kao **Hull-Spenceova hipoteza kondicioniranja i učenja** (**Hull-Spence hypothesis of conditioning and learning**).+Hullovu je teoriju dalje razradio jedan od njegovih studenata, [[http://en.wikipedia.org/wiki/​Kenneth_Spence|Kenneth Spence]]. Spence se nije slagao s Hullovom pretpostavkom da do poboljšanja izvedbe dolazi samo uslijed faktora navike. Prema njegovom mišljenju, to je bio utjecaj motivacije. Također je smatrao da potkrepljenje nema ulogu u samom učenju. **Potkrepljenje** može služiti kao motivator za učenje i **pojačati odgovor**, ali **ne pojačava nužno //učenje// odgovora**. Ta je ideja kasnije bila poznata kao **Hull-Spenceova hipoteza kondicioniranja i učenja** (**Hull-Spence hypothesis of conditioning and learning**).
  
 Spenceova ideja bila je ta da izvedba naučenog odgovora ne može biti pripisana navici, nego prije motivacijskim faktorima koji leže u njenoj podlozi. Učenje može nastupiti i putem "​latentnog učenja"​ (**latent learning**). Ta bi ideja objasnila činjenicu da organizmi ne odgovaraju uvijek u skladu s onim što su naučili. Spenceova ideja bila je ta da izvedba naučenog odgovora ne može biti pripisana navici, nego prije motivacijskim faktorima koji leže u njenoj podlozi. Učenje može nastupiti i putem "​latentnog učenja"​ (**latent learning**). Ta bi ideja objasnila činjenicu da organizmi ne odgovaraju uvijek u skladu s onim što su naučili.
  
 Tijekom svog života Spence je većinu eksperimenata proveo na životinjama. Kada je napokon pokušao provoditi eksperimente na ljudima, za razliku od svojih prethodnika,​ sugerirao je da su ljudi mnogo kompleksniji od drugih živih bića. Stoga, teorije učenja izvedene opažanjem neljudskih organizama ne mogu biti izravno primijenjene na ljude te se trebaju uzeti u obzir dodatne komponente, posebice **kognitivni faktori**. Tijekom svog života Spence je većinu eksperimenata proveo na životinjama. Kada je napokon pokušao provoditi eksperimente na ljudima, za razliku od svojih prethodnika,​ sugerirao je da su ljudi mnogo kompleksniji od drugih živih bića. Stoga, teorije učenja izvedene opažanjem neljudskih organizama ne mogu biti izravno primijenjene na ljude te se trebaju uzeti u obzir dodatne komponente, posebice **kognitivni faktori**.
-  
 ===== Koje je praktično značenje teorije smanjenja nagona? ===== ===== Koje je praktično značenje teorije smanjenja nagona? =====
  
 Hullova jednadžba sugerira da je izvedba pod utjecajem sljedećih varijabli: Hullova jednadžba sugerira da je izvedba pod utjecajem sljedećih varijabli:
  
-  * sHr - potkrijepljeni treninzi poboljšavaju P-O vezu, rezultirajući **učenjem** (motoričke vještine). +  * sHr - potkrijepljeni treninzi poboljšavaju P-O vezu, rezultirajući **učenjem** ​ (motoričke vještine). 
-  * D - **deprivacija nagona** rezultira **poboljšanjem izvedbe**. Eksperimenti su pokazali da od dva štakora s jednakom količinom treninga, onaj koji je bio uskraćen za hranu na duži vremenski period vjerojatnije će naći rješenje u labirintu kako bi pribavio hranu (([[http://​books.google.hr/​books?​id=VwVKAAAAYAAJ|Hergenhahn,​ B. and Olson, M. Theories of Learning, 7th edition: Pearson Eductation, 2005.]])). +  * D - **deprivacija nagona** ​ rezultira **poboljšanjem izvedbe**. Eksperimenti su pokazali da od dva štakora s jednakom količinom treninga, onaj koji je bio uskraćen za hranu na duži vremenski period vjerojatnije će naći rješenje u labirintu kako bi pribavio hranu (([[http://​books.google.hr/​books?​id=VwVKAAAAYAAJ|Hergenhahn,​ B. and Olson, M. Theories of Learning, 7th edition: Pearson Eductation, 2005.]])) . 
-  * K - **motivacija poticajima** odnosi se na vrijednost **nagrade** i izravno utječe na motivaciju za ostvarivanje određenog cilja. To objašnjava zašto sportaši imaju bolju izvedbu u vrijeme završnih utakmica nego tijekom ostatka sezone s obzirom na to da je motivacija poticajima za svaku igru porasla. +  * K - **motivacija poticajima** ​ odnosi se na vrijednost **nagrade** ​ i izravno utječe na motivaciju za ostvarivanje određenog cilja. To objašnjava zašto sportaši imaju bolju izvedbu u vrijeme završnih utakmica nego tijekom ostatka sezone s obzirom na to da je motivacija poticajima za svaku igru porasla. 
-  * V - **jasnoća** podražaja može **utjecati na izvedbu**. Ako sportaš pokušava uhvatiti loptu, zasljepljujuće sunce može utjecati na jasnoću podražaja.+  * V - **jasnoća** ​ podražaja može **utjecati na izvedbu**. Ako sportaš pokušava uhvatiti loptu, zasljepljujuće sunce može utjecati na jasnoću podražaja.
   * sIr - nepotkrijepljeni treninzi (treninzi koji ne rezultiraju smanjenjem nagona) uzrokuju smanjenje vjerojatnosti izražavanja određenog ponašanja (**gašenje**) (**extinction**).   * sIr - nepotkrijepljeni treninzi (treninzi koji ne rezultiraju smanjenjem nagona) uzrokuju smanjenje vjerojatnosti izražavanja određenog ponašanja (**gašenje**) (**extinction**).
  
- +===== Kritike =====
-===== Kritike ​ =====+
  
 Premda je vrlo često citiran 1940-ih i 1950-ih, istraživači su ubrzo počeli uviđati da Hullova teorija ne pruža valjane rezultate, čak i sa izmjenama. Naposljetku je prihvaćeno da ovako jednostavan sustav teško može biti u podlozi složenih ponašanja životinja ili ljudi. Premda je vrlo često citiran 1940-ih i 1950-ih, istraživači su ubrzo počeli uviđati da Hullova teorija ne pruža valjane rezultate, čak i sa izmjenama. Naposljetku je prihvaćeno da ovako jednostavan sustav teško može biti u podlozi složenih ponašanja životinja ili ljudi.
  
-Hullova je teorija većinom **napuštena početkom 1970-ih**, kada je proučavanje učenja krenulo drugim smjerovima, odbacujući godine istraživanja temeljenih na njegovoj formuli i idejama.  +Hullova je teorija većinom **napuštena početkom 1970-ih**, kada je proučavanje učenja krenulo drugim smjerovima, odbacujući godine istraživanja temeljenih na njegovoj formuli i idejama.
- +
-Ipak, Hullova teorija bila je **inspiracija** brojnim kasnijim teorijama njegovih studenata. Najpoznatiji među njima bio je Kenneth Spence, koji je proširio Hullovu teoriju te ponudio [[hr:​glossary#​discrimination_learning_theory|teoriju diskriminativnog učenja]] (**discrimination learning theory**). Neke **motivacijske teorije iz 1950-ih i 1960-ih** uključujući Maslowljevu [[http://​www.abraham-maslow.com/​maslow_Images/​Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhiju potreba]] (**hierarchy of needs**) bile su reakcija na tada dominantne Hullijanske teorije.+
  
 +Ipak, Hullova teorija bila je **inspiracija** ​ brojnim kasnijim teorijama njegovih studenata. Najpoznatiji među njima bio je Kenneth Spence, koji je proširio Hullovu teoriju te ponudio [[:​hr:​glossary#​discrimination_learning_theory|teoriju diskriminativnog učenja]] (**discrimination learning theory**). Neke **motivacijske teorije iz 1950-ih i 1960-ih** ​ uključujući Maslowljevu [[http://​www.abraham-maslow.com/​maslow_Images/​Maslow_Needs_Hierarchy.jpg|hijerarhiju potreba]] (**hierarchy of needs**) bile su reakcija na tada dominantne Hullijanske teorije.
  
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
  
   * **teorija smanjenja nagona**, **motivacijska teorija smanjenja nagona**, **nagon**, **učenje potkrepljenjem**,​ **primarni nagon**, **sekundarni nagon**   * **teorija smanjenja nagona**, **motivacijska teorija smanjenja nagona**, **nagon**, **učenje potkrepljenjem**,​ **primarni nagon**, **sekundarni nagon**
-  * [[http://​www.newworldencyclopedia.org/​entry/​Clark_L._Hull|Clark Hull]][[http://www.nap.edu/readingroom.php?​book=biomems&​page=kspence.html|Kenneth Spence]]+  * [[http://​www.newworldencyclopedia.org/​entry/​Clark_L._Hull|Clark Hull,]][[http://en.wikipedia.org/wiki/​Kenneth_Spence|Kenneth Spence]]
  
 +===== Bibliografija =====
  
-===== Literatura =====+[[http://​muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​hull.htm|Schrock,​ J. Psychology History: Clark Hull. Muskingum College, Department of Psychology.]] Dohvaćeno 2. ožujka 2011.
  
-[[http://muskingum.edu/~psych/psycweb/history/​hull.htm|SchrockJ. Psychology ​History: ​Clark Hull. Muskingum College, Department of Psychology.]] Retrieved March 2, 2011.+[[http://www.lifecircles-inc.com/Learningtheories/behaviorism/clarkhull.html|CooperSTheories of Learning in Educational ​PsychologyClark Hull: Drive Reduction Theory.]] Dohvaćeno 1. ožujka ​2011.
  
-[[http://​www.lifecircles-inc.com/​Learningtheories/​behaviorism/​clarkhull.html|Cooper,​ S. Theories of Learning in Educational Psychology. Clark Hull: Drive Reduction Theory.]] Retrieved March 1, 2011. +[[http://​www.psywww.com/​intropsych/​ch09_motivation/​hulls_theory.html|Dewey,​ R. Hull's Theory. Psych Web.]] ​Dohvaćeno ​6. veljače ​2011.
- +
-[[http://​www.psywww.com/​intropsych/​ch09_motivation/​hulls_theory.html|Dewey,​ R. Hull's Theory. Psych Web.]] ​Retrieved February ​62011.+
  
 [[http://​www.abcbodybuilding.com/​hull.pdf|Wilson,​ J. Hull’s Quantitative Equation on Human Performance.]] [[http://​www.abcbodybuilding.com/​hull.pdf|Wilson,​ J. Hull’s Quantitative Equation on Human Performance.]]
-===== Pročitaj više =====+ 
 +===== Pročitajte ​više =====
  
 Hull, C. The Conflicting Psychologies of Learning—A Way Out. Psychological Review 42: 491–516. 1935. Hull, C. The Conflicting Psychologies of Learning—A Way Out. Psychological Review 42: 491–516. 1935.
Redak 86: Redak 83:
 [[http://​books.google.hr/​books?​id=UPMMAAAAIAAJ|Hull,​ C. Essentials of Behavior. New Haven, CT: Yale University Press. 1951.]] [[http://​books.google.hr/​books?​id=UPMMAAAAIAAJ|Hull,​ C. Essentials of Behavior. New Haven, CT: Yale University Press. 1951.]]
  
-[[http://web.ebscohost.com/​ehost/​pdfviewer/​pdfviewer?sid=aec87af8-afbd-44bd-a210-700de6623ac8%40sessionmgr113&vid=1&​hid=127|Mills, J. A. Hull's Theory of Learning: II. A Criticism of The Theory and its Relationship to The History of Psychological Thought. Canadian Psychological Review 19: 116-127. 1978.]]+[[http://search.ebscohost.com/​login.aspx?direct=true&​db=pdh&​AN=1980-00021-001&site=ehost-live|Mills, J. A. Hull's Theory of Learning: II. A Criticism of The Theory and its Relationship to The History of Psychological Thought. Canadian Psychological Review 19: 116-127. 1978.]] 
hr/learning_theories/drive_reduction_theory.1389633247.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)