Korisnički alati
hr:learning_theories:dual_coding_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
|
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2013/12/12 14:52] skos |
hr:learning_theories:dual_coding_theory [2014/01/15 20:02] iburic [Što je teorija dvostrukog kodiranja?] |
||
|---|---|---|---|
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| ====== Teorija dvostrukog kodiranja ====== | ====== Teorija dvostrukog kodiranja ====== | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Dvostruko kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za **jezik** i verbalne informacije, a drugi za **slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: | + | Dvostruko kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960-ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje **dva zasebna podsustava** koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran **za jezik** i verbalne informacije, a drugi **za slike** i neverbalne informacije. Prema Paiviu: |
| * "//Ljudska spoznaja je jedinstvena jer se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | * "//Ljudska spoznaja je jedinstvena jer se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | ||
| ===== Što je teorija dvostrukog kodiranja? ===== | ===== Što je teorija dvostrukog kodiranja? ===== | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
| * "//Najopćenitija pretpostavka teorije dvostrukog kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima, drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | * "//Najopćenitija pretpostavka teorije dvostrukog kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima, drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.//"(([[http://expresslanka-ebook.blogspot.com/2011/02/mental-representations-dual-coding.html|Paivio, Allan. Mental Representations: A Dual Coding Approach. Oxford University Press, 1990, p53.]])) | ||
| - | Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**, su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (**representational units**). Reprezentacijske jedinice su "//relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima, i verbalnim i neverbalnim.//".(([[http://iteach.saintleo.edu/InstructionalDesign/Paivio.html|Ryu, Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley i Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na: | + | Dva spomenuta sustava obrade, **verbalni i neverbalni**, su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (**representational units**). Reprezentacijske jedinice su "//relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima, verbalnim i neverbalnim.//".(([[http://iteach.saintleo.edu/InstructionalDesign/Paivio.html|Ryu, Jiyeon, Tingling Lai, Susan Colaric, Joanne Cawley i Habibe Aldag. Dual Coding Theory. 2000.]])) Dijele se na: |
| - | * **logogene** / //pojmove// (**logogens**), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i | + | * **pojmove** (**logogens**), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i |
| - | * **imagene** / //predodžbe// (**imagens**), koji se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirani kao odnosi dio-cjelina. | + | * **predodžbe** (**imagens**), koji se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirani kao odnosi dio-cjelina. |
| Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se verbalnim procesorom i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - logogen (//pojam//), ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - imagen (//predodžba//). Logogeni i imageni su povezani dvjema vrstama veza: | Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se verbalnim procesorom i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - logogen (//pojam//), ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - imagen (//predodžba//). Logogeni i imageni su povezani dvjema vrstama veza: | ||
| - | * **//Referencijalne veze//** (**referential connections**), koje predstavljaju veze između logogena i imagena. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput izražavanja predodžbi riječima i predočavanja riječi slikama. Primjerice, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvane riječju //škola//. | + | * **//Referencijalne veze//** (**referential connections**), koje predstavljaju veze između pojmova i predodžbi. Omogućuju izražavanje predodžbi riječima i predočavanja riječi slikama. Na primjer, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvane riječju //škola//. |
| - | * **//Asocijativne veze//** (**associative connections**), koje predstavljaju veze između logogena ili između imagena. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Na primjer, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//. | + | * **//Asocijativne veze//** (**associative connections**), koje predstavljaju veze među pojmovima ili među predodžbama. Omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Primjerice, riječ //škola// može izazvati verbalne entitete //ploča// ili //dosada//. |
| Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja. | Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja. | ||
| - | Paivio se također dotiče teme rješavanja problema. Rješavanje problema je, prema Paiviu, rezultat udruženog rada i verbalne i neverbalne obrade, no što je zadatak više konkretan i neverbalan, doprinos neverbalnog sustava obrade bit će ključan za ishod i obrnuto. | + | Paivio se također dotiče teme rješavanja problema. Rješavanje problema je, prema Paiviu, rezultat udruženog rada verbalne i neverbalne obrade, no što je zadatak više konkretan i neverbalan, doprinos neverbalnog sustava obrade bit će ključan za ishod i obrnuto. |
| ===== Koje je praktično značenje teorije dvostrukog kodiranja? ===== | ===== Koje je praktično značenje teorije dvostrukog kodiranja? ===== | ||
| Teorija dvostrukog kodiranja predlaže da kombiniranje verbalnog i slikovnog materijala kod učenja (ili samo poticanje učenika na stvaranje prikladnih mentalnih slika) može povećati vjerojatnost da će riječi aktivirati određene predodžbe i obrnuto. | Teorija dvostrukog kodiranja predlaže da kombiniranje verbalnog i slikovnog materijala kod učenja (ili samo poticanje učenika na stvaranje prikladnih mentalnih slika) može povećati vjerojatnost da će riječi aktivirati određene predodžbe i obrnuto. | ||
| To ujedno znači da će se učeni materijal lakše povezivati ako je manje apstraktan. | To ujedno znači da će se učeni materijal lakše povezivati ako je manje apstraktan. | ||
| - | * "//...konkretne imenice su superiorne u odnosu na apstraktne imenice zbog mogućnosti izazivanja senzornih predodžbi te u tome što to predočavanje može posredovati u oblikovanju asocijativne veze između članova para.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022537165800640|Paivio, Allan. Abstractness, imagery, and meaningfulness in paired-associate learning. Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior 4, no. 1: 32-38. February 1965.]])) | + | * "//...konkretne imenice su superiorne u odnosu na apstraktne imenice zbog mogućnosti izazivanja senzornih predodžbi te ta predodžba može posredovati u oblikovanju asocijativne veze između članova para.//"(([[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022537165800640|Paivio, Allan. Abstractness, imagery, and meaningfulness in paired-associate learning. Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior 4, no. 1: 32-38. February 1965.]])) |
| Paivio se dotiče i individualnih razlika u sklonosti i sposobnosti korištenja predodžbi: | Paivio se dotiče i individualnih razlika u sklonosti i sposobnosti korištenja predodžbi: | ||
| - | * "//Učenici koji imaju problema s, na primjer, predočavanjem neće moći zapamtiti odjeljke teksta kojima koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak netočno pisati slova.//" | + | * "//Učenici koji imaju problema s predočavanjem, na primjer, možda neće moći zapamtiti odjeljke teksta kojima koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak netočno pisati slova.//" |
| =====Kritike===== | =====Kritike===== | ||
| - | Učestale kritike teorije dvostrukog kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija, pošto se i verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (**single-coding theory**).(([[http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?filename=0&article=1518&context=theses&type=additional&sei-redir=1#search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson, Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]])) | + | Učestale kritike teorije dvostrukog kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija, s obzirom na to da se verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao //teorija jednostrukog kodiranja// (**single-coding theory**).(([[http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?filename=0&article=1518&context=theses&type=additional&sei-redir=1#search=%22Animating%20Mind%3A%20An%20Analysis%20Animation%20as%20Representational%20Mode%20Learning%22|Hewson, Lindsay. Animating the Mind: An Analysis of Animation as A Representational Mode for Learning. University of Wollongong, 2002.]])) |
| ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== | ||
| * [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Paivio]] | * [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Paivio]] | ||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
| Paivio, Allan. Imagery and verbal processes. Holt, Rinehart and Winston. New York, 1971. | Paivio, Allan. Imagery and verbal processes. Holt, Rinehart and Winston. New York, 1971. | ||
| - | [[http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=3a23f75f-f6da-45ac-baa1-62fad84b00d9%40sessionmgr4004&vid=1&hid=4204&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=61978331|Suzanne Welcome, Allan Paivio, Ken McRae i Marc Joanisse. An electrophysiological study of task demands on concreteness effects: evidence for dual coding theory. 2011.]] | + | [[http://www.umich.edu/~rdytolrn/pathwaysconference/presentations/paivio.pdf|Paivio, Allan. Dual coding theory and education. University of Western Ontario. 2006.]] |
| [[http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=dca7ec97-3a3e-4685-b88b-f06695e14dc3%40sessionmgr4003&vid=1&hid=4204&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=78855029|Teresa Rosen, Harry L. Fullwood, Tracy B. Henley i James R. King. Dual coding theory and split attention in the learning of abstract words. 2012.]] | [[http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=dca7ec97-3a3e-4685-b88b-f06695e14dc3%40sessionmgr4003&vid=1&hid=4204&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=78855029|Teresa Rosen, Harry L. Fullwood, Tracy B. Henley i James R. King. Dual coding theory and split attention in the learning of abstract words. 2012.]] | ||
| + | |||
| + | [[http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=3a23f75f-f6da-45ac-baa1-62fad84b00d9%40sessionmgr4004&vid=1&hid=4204&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=a9h&AN=61978331|Suzanne Welcome, Allan Paivio, Ken McRae i Marc Joanisse. An electrophysiological study of task demands on concreteness effects: evidence for dual coding theory. 2011.]] | ||
| + | |||
| + | |||
| ======== | ======== | ||
hr/learning_theories/dual_coding_theory.txt · Zadnja izmjena: 2023/06/19 18:03 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
