Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
hr:learning_theories:gestalt_psychology [2013/12/12 19:31] jlivakovic [Što je Gestalt psihologija?] |
hr:learning_theories:gestalt_psychology [2013/12/12 23:54] jlivakovic [Što je Gestalt psihologija?] |
||
---|---|---|---|
Redak 18: | Redak 18: | ||
| {{images:similarity.gif}} | {{images:prox.gif}} | {{images:continuation.gif}} | | | {{images:similarity.gif}} | {{images:prox.gif}} | {{images:continuation.gif}} | | ||
- | | **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) -glatka linija se percipira kao kontinuitet | | + | | **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) -glatka linija se percipira kao neprekidna| |
| {{images:closure.gif}} | {{images:praganz.gif}} | {{images:vase.png}} | | | {{images:closure.gif}} | {{images:praganz.gif}} | {{images:vase.png}} | | ||
- | | **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:[[http://graphicdesign.spokanefalls.edu/tutorials/process/gestaltprinciples/gestaltprinc.htm|Rock, I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://www.psywww.com/intropsych/ch04_senses/gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme | | + | | **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:[[http://graphicdesign.spokanefalls.edu/tutorials/process/gestaltprinciples/gestaltprinc.htm|Rock, I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (kao krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva (2)), a ne kao kompleksni oblici (3,4) | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://www.psywww.com/intropsych/ch04_senses/gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme | |
- | Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim prebiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka. U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//učenje uvidom//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://fac.hsu.edu/ahmada/3%20Courses/2%20Learning/Learning%20Notes/10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad, A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])): | + | Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim predbiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka (**trial and error sessions**). U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom (**insight learning**) kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//[[:glossary#insightful_learning|učenje uvidom]]//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://fac.hsu.edu/ahmada/3%20Courses/2%20Learning/Learning%20Notes/10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad, A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])): |
* Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun. | * Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun. | ||
* Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka. | * Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka. | ||
Redak 33: | Redak 33: | ||
===== Koje je praktično značenje Gestalt psihologije? ===== | ===== Koje je praktično značenje Gestalt psihologije? ===== | ||
- | Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**, **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava, a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena, i može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče trebaju biti **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni dizajn bi trebao biti temeljen na **blizini**, **zatvorenosti**, **sličnosti** i **jednostavnosti**. | + | Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**, **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava, a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena te može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče budu **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni dizajn (**instructional design**) bi trebao biti temeljen na **blizini**, **zatvorenosti**, **sličnosti** i **jednostavnosti**. |
- | Primjena gestalt zakona bila je predložena i za dizajn **kognitivnih mapa** (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje), gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace, D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)). | + | Primjena gestalt zakona bila je predložena i za dizajn **kognitivnih mapa** (**knowledge maps**) (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje), gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace, D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)). |
Redak 42: | Redak 42: | ||
* toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjenje fenomene, | * toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjenje fenomene, | ||
* **istraživanja subjektivnih isktustva** kao što je percepcija, | * **istraživanja subjektivnih isktustva** kao što je percepcija, | ||
- | * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenju kvalitativne deskripcije | + | * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenja kvalitativne deskripcije |
* **opovrgavanja** osnovnog znanstvenog pristupa koji definira **cjelinu kao skup svojih dijelova** | * **opovrgavanja** osnovnog znanstvenog pristupa koji definira **cjelinu kao skup svojih dijelova** | ||