Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:gestalt_psychology

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

hr:learning_theories:gestalt_psychology [2013/12/12 19:31]
jlivakovic [Što je Gestalt psihologija?]
hr:learning_theories:gestalt_psychology [2014/01/16 20:05]
Redak 1: Redak 1:
-====== Gestalt psihologija ====== 
- 
- 
-===== Općenito ===== 
-Gestalt psihologiju prvi je puta predstavio njemački psiholog [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Max_Wertheimer|Max Wertheimer]](([[http://​webspace.ship.edu/​cgboer/​gestalt.html|Boeree,​ George. Gestalt Psihologija.]])) 1912. godine, kada je objavio rad o optičkoj iluziji zvanoj //prividno kretanje//. U tom je radu analizirao iluziju koja seriju statičnih slika percipira kao pokret, baš poput filma. Pretpostavka da je **cjelina puno više od samog zbroja njenih dijelova** glavno je načelo gestalt psihologije. ​ 
- 
- 
-===== Što je Gestalt psihologija?​ ===== 
-Gestalt teorija predstavljena je kao **suprotnost** dotad dominantnom **[[:​glossary#​structuralism|strukturalizmu]]**,​ koji je tvrdio da kompleksnost percepcije može biti shvaćena razbijajući je u manje, osnovne dijelove iskustva, kao što je primjerice cjepkanje grafičke forme u set točaka ili melodije na niz zvukova. Gestaltisti su **napali tu teoriju**: ista melodija može biti prepoznata i ako je se odsvira u drugačijem ključu, a pravokutnik može biti percipiran kao pravokutnik i kroz druge oblike, ne samo crtanjem četiriju linija. Ideja Werheimera bila jest da je mogućnost **percipiranja objekata sposobnost živčanog sustava**, koji ima tendenciju **zajedničkog grupiranja objekata** koji su **blizu**, **slični**,​ koji čine **glatke linije**, **oblikuju većinu lika dovoljnu za prepoznavanje**. Ovo su četiri Wertheimerova //**načela grupiranja**//​(([[http://​www.psiholoskicentar-razvoj.hr/?​p=40|Gestalt psihologija]])):​ 
-  * **Sličnost**- objekte **sličnih obilježja** (primjerice oblika ili boje) percipirat ćemo kao cjelinu ​ 
-  * **Blizina**- objekte koji su **blizu** jedan drugome doživjet ćemo kao da su grupirani zajedno ​ 
-  * **Kontinuitet**- objekti koji zajedno definiraju **glatke linije** ili **krivulje** percipit će se zajedno ​ 
-  * **Zatvorenost**- ako je **prikazan dovoljan dio nekog lika **, percipirat ćemo taj lik kao cjelinu nadopunjujući ga dijelovima koji nedostaju 
- 
-Danski psiholog [[http://​www.jewishvirtuallibrary.org/​jsource/​judaica/​ejud_0002_0017_0_17126.html|Edgar Rubin]] 1921. godine predstavio je još jedan važan gestalt aspekt organiziranja (iako sam nije bio gestaltist),​ percepciju //**figure i pozadine**//​ (**//​figure-ground//​** perception). Rubin je predložio da grupa povezanih objekata može mentalno biti shvaćena kao **objekt** (figura) ili kao **površina iza nje** (pozadina)* dok formulirani uvjeti odlučuju kada će što od toga biti percepirano. ​ 
- 
-Zadnje načelo Gestalt psihologije jest //​Prägnanzov princip//, koje tvrdi da kada vizualni podražaj može biti interpretiran na više načina (kao na primjer djelomično skrivena figura), ljudi imaju tendenciju **organizirati** ga kao **jednostavan**,​ **uobičajen** i **simetričan**,​ koliko god to uvjeti (informacije dohvaćene retinom oka) dopuštaju. Gestalisti ovo objašnjavaju kroz ideju električnog polja mozga koji doseže stanje minimalne energije, no ta je teorija danas u potpunosti odbačena. ​ 
- 
-| {{images:​similarity.gif}} ​  | {{images:​prox.gif}} ​  | {{images:​continuation.gif}} ​      | 
-| **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla  | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) -glatka linija se percipira kao kontinuitet | 
-| {{images:​closure.gif}} ​   | {{images:​praganz.gif}} ​   | {{images:​vase.png}} ​      | 
-| **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:​[[http://​graphicdesign.spokanefalls.edu/​tutorials/​process/​gestaltprinciples/​gestaltprinc.htm|Rock,​ I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande     | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva ​   | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://​www.psywww.com/​intropsych/​ch04_senses/​gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme ​       | 
- 
- 
-Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim prebiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka. U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//učenje uvidom//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://​fac.hsu.edu/​ahmada/​3%20Courses/​2%20Learning/​Learning%20Notes/​10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad,​ A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])):​ 
-  * Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun. 
-  * Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka. 
-  * Učenje uvidom rezultira dužim zadržavanjem. 
-  * Načelo naučeno uvidom može vrlo lako biti primijenjen na druge probleme. ​ 
- 
- 
- 
- 
-===== Koje je praktično značenje Gestalt psihologije?​ ===== 
-Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**,​ **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava,​ a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena, i može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče trebaju biti **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni dizajn bi trebao biti temeljen na **blizini**,​ **zatvorenosti**,​ **sličnosti** i **jednostavnosti**. ​ 
-Primjena gestalt zakona bila je predložena i za dizajn **kognitivnih mapa** (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje),​ gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace,​ D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)). 
- 
- 
- 
-=====Kritike===== 
-Gestalt teorija najviše je kritizirana zbog: 
-  * toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjenje fenomene, ​ 
-  * **istraživanja subjektivnih isktustva** kao što je percepcija, 
-  * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenju kvalitativne deskripcije ​ 
-  * **opovrgavanja** osnovnog znanstvenog pristupa koji definira **cjelinu kao skup svojih dijelova** 
- 
-Gestalt teorija je nadahnula psihologe kao što su [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​lewin.htm|Kurt Lewin]] i [[http://​www.acsu.buffalo.edu/​~duchan/​history_subpages/​kurtgoldstein.html|Kurt Goldstein]],​ da ju uključe i u druge aspekte psihologije. Pogledi gestalt psihologije također su utjecali i na kasnije kognitivističke teorije. ​ 
-===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== 
-  * **gestalt**,​ **figura/​pozadina**,​ **prägnanz**,​ **blizina**,​ **zatvorenost**,​ **sličnost**,​ **jednostavnost** 
-  * [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Max_Wertheimer|Max Wertheimer]],​ [[http://​faculty.frostburg.edu/​mbradley/​psyography/​wolfgangkohler.html|Wolfgang Köhler]], [[http://​www.kirjasto.sci.fi/​kohler.htm|Kurt Koffka]] 
- 
-  ​ 
- 
- 
- 
-===== Literatura ===== 
-[[http://​www.instructionaldesign.org/​theories/​gestalt.html|TIP:​ Teorije. Geštalt Teorije(Wertheimer).]] 
- 
-[[http://​webspace.ship.edu/​cgboer/​genpsyperception.html|Boeree,​ G. General Psychology - Perception and Interaction.]] 
- 
- 
- 
-===== Pročitaj više ===== 
-[[http://​books.google.hr/​books?​id=cLnqI3dvi4kC|Koffka,​ Kurt. Principles of Gestalt Psychology. Routledge, 1999.]] 
- 
-[[http://​psychclassics.yorku.ca/​Koffka/​Perception/​perception.htm|Koffka,​ K. Perception: An introduction to the Gestalt-theory. Psychological Bulletin, 19, 531-585. 1922.]] 
- 
-[[http://​psychclassics.yorku.ca/​Wertheimer/​Forms/​forms.htm|Wertheimer,​ M. Laws of Organization in Perceptual Forms. Translation published in Ellis, W. A source book of Gestalt psychology (pp. 71-88). London: Routledge & Kegan Paul. 1938.]] 
- 
  
hr/learning_theories/gestalt_psychology.txt · Zadnja izmjena: 2014/01/16 20:05 (vanjsko uređivanje)