Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:gestalt_psychology

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_theories:gestalt_psychology [2013/12/12 22:52]
jlivakovic [Koje je praktično značenje Gestalt psihologije?]
hr:learning_theories:gestalt_psychology [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 1: Redak 1:
-====== Gestalt psihologija ======+====== Gestalt psihologija ​(Gestalt Psychology) ​======
  
  
 ===== Općenito ===== ===== Općenito =====
-Gestalt psihologiju prvi je puta predstavio njemački psiholog [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Max_Wertheimer|Max Wertheimer]](([[http://​webspace.ship.edu/​cgboer/​gestalt.html|Boeree,​ George. Gestalt Psihologija.]])) 1912. godine, kada je objavio rad o optičkoj iluziji zvanoj //prividno kretanje//. U tom je radu analizirao iluziju koja seriju statičnih slika percipira kao pokret, ​baš poput filma. Pretpostavka da je **cjelina puno više od samog zbroja njenih dijelova** glavno je načelo gestalt psihologije. ​+Gestalt psihologiju prvi je predstavio njemački psiholog [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Max_Wertheimer|Max Wertheimer]](([[http://​webspace.ship.edu/​cgboer/​gestalt.html|Boeree,​ George. Gestalt Psihologija.]])) 1912. godine, kada je objavio rad o optičkoj iluziji zvanoj //prividno kretanje//. U tom je radu analizirao iluziju koja seriju statičnih slika percipira kao pokret, poput filma. Pretpostavka da je **cjelina puno više od samog zbroja njenih dijelova** glavno je načelo gestalt psihologije. ​
  
  
 ===== Što je Gestalt psihologija?​ ===== ===== Što je Gestalt psihologija?​ =====
-Gestalt teorija predstavljena je kao **suprotnost** ​dotad dominantnom **[[:​glossary#​structuralism|strukturalizmu]]**,​ koji je tvrdio da kompleksnost percepcije može biti shvaćena razbijajući je u manje, osnovne dijelove iskustva, kao što je primjerice cjepkanje grafičke forme u set točaka ili melodije na niz zvukova. Gestaltisti su **napali tu teoriju**: ista melodija može biti prepoznata i ako je se odsvira u drugačijem ključu, a pravokutnik može biti percipiran kao pravokutnik i kroz druge oblike, ne samo crtanjem četiriju linija. Ideja Werheimera bila jest da je mogućnost **percipiranja objekata sposobnost živčanog sustava**, koji ima tendenciju **zajedničkog grupiranja objekata** koji su **blizu**, **slični**, ​koji čine **glatke linije**, **oblikuju većinu lika dovoljnu za prepoznavanje**. Ovo su četiri Wertheimerova //**načela grupiranja**//​(([[http://​www.psiholoskicentar-razvoj.hr/?​p=40|Gestalt psihologija]])):​+Gestalt teorija predstavljena je kao **suprotnost** ​do tad dominantnom **[[:​glossary#​structuralism|strukturalizmu]]**,​ koji je tvrdio da kompleksnost percepcije može biti shvaćena razbijajući je u manje, osnovne dijelove iskustva, kao što je primjerice cjepkanje grafičke forme u set točaka ili melodije na niz zvukova. Gestaltisti su **napali tu teoriju**: ista melodija može biti prepoznata i ako se odsvira u drugačijem ključu, a pravokutnik može biti percipiran kao pravokutnik i kroz druge oblike, ne samo crtanjem četiriju linija. Ideja Werheimera bila je da je mogućnost **percipiranja objekata sposobnost živčanog sustava**, koji ima tendenciju **zajedničkog grupiranja objekata** koji su **blizu**, **slični**,​ čine **glatke linije**, **oblikuju većinu lika dovoljnu za prepoznavanje**. Ovo su četiri Wertheimerova //**načela grupiranja**//​(([[http://​www.psiholoskicentar-razvoj.hr/?​p=40|Gestalt psihologija]])):​
   * **Sličnost**- objekte **sličnih obilježja** (primjerice oblika ili boje) percipirat ćemo kao cjelinu ​   * **Sličnost**- objekte **sličnih obilježja** (primjerice oblika ili boje) percipirat ćemo kao cjelinu ​
-  * **Blizina**- objekte koji su **blizu** jedan drugome doživjet ćemo kao da su grupirani ​zajedno ​+  * **Blizina**- objekte koji su **blizu** jedan drugome doživjet ćemo grupirane ​zajedno ​
   * **Kontinuitet**- objekti koji zajedno definiraju **glatke linije** ili **krivulje** percipit će se zajedno ​   * **Kontinuitet**- objekti koji zajedno definiraju **glatke linije** ili **krivulje** percipit će se zajedno ​
   * **Zatvorenost**- ako je **prikazan dovoljan dio nekog lika **, percipirat ćemo taj lik kao cjelinu nadopunjujući ga dijelovima koji nedostaju   * **Zatvorenost**- ako je **prikazan dovoljan dio nekog lika **, percipirat ćemo taj lik kao cjelinu nadopunjujući ga dijelovima koji nedostaju
Redak 15: Redak 15:
 Danski psiholog [[http://​www.jewishvirtuallibrary.org/​jsource/​judaica/​ejud_0002_0017_0_17126.html|Edgar Rubin]] 1921. godine predstavio je još jedan važan gestalt aspekt organiziranja (iako sam nije bio gestaltist),​ percepciju //**figure i pozadine**//​ (**//​figure-ground//​** perception). Rubin je predložio da grupa povezanih objekata može mentalno biti shvaćena kao **objekt** (figura) ili kao **površina iza nje** (pozadina)* dok formulirani uvjeti odlučuju kada će što od toga biti percepirano. ​ Danski psiholog [[http://​www.jewishvirtuallibrary.org/​jsource/​judaica/​ejud_0002_0017_0_17126.html|Edgar Rubin]] 1921. godine predstavio je još jedan važan gestalt aspekt organiziranja (iako sam nije bio gestaltist),​ percepciju //**figure i pozadine**//​ (**//​figure-ground//​** perception). Rubin je predložio da grupa povezanih objekata može mentalno biti shvaćena kao **objekt** (figura) ili kao **površina iza nje** (pozadina)* dok formulirani uvjeti odlučuju kada će što od toga biti percepirano. ​
  
-Zadnje načelo Gestalt psihologije jest //​Prägnanzov princip//, koje tvrdi da kada vizualni podražaj može biti interpretiran na više načina (kao na primjer djelomično skrivena figura), ljudi imaju tendenciju ​**organizirati** ga kao **jednostavan**,​ **uobičajen** i **simetričan**,​ koliko god to uvjeti (informacije dohvaćene retinom ​oka) dopuštaju. Gestalisti ovo objašnjavaju kroz ideju električnog polja mozga koji doseže stanje minimalne energije, no ta je teorija danas u potpunosti odbačena. ​+Zadnje načelo Gestalt psihologije jest //​Prägnanzov princip//, koje tvrdi da vizualni podražaj ​koji može biti interpretiran na više načina (kao na primjer djelomično skrivena figura), ljudi  **organiziraju** kao **jednostavan**,​ **uobičajen** i **simetričan**,​ koliko god to uvjeti (informacije dohvaćene ​očnom ​retinom) dopuštaju. Gestalisti ovo objašnjavaju kroz ideju električnog polja mozga koji doseže stanje minimalne energije, no ta je teorija danas u potpunosti odbačena. ​
  
 | {{images:​similarity.gif}} ​  | {{images:​prox.gif}} ​  | {{images:​continuation.gif}} ​      | | {{images:​similarity.gif}} ​  | {{images:​prox.gif}} ​  | {{images:​continuation.gif}} ​      |
-| **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla  | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) -glatka linija se percipira kao neprekidna|+| **1. Sličnost**(()) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla  | **2. Blizina**(()) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | **3. Kontinuitet**(()) - glatka linija se percipira kao neprekidna|
 | {{images:​closure.gif}} ​   | {{images:​praganz.gif}} ​   | {{images:​vase.png}} ​      | | {{images:​closure.gif}} ​   | {{images:​praganz.gif}} ​   | {{images:​vase.png}} ​      |
 | **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:​[[http://​graphicdesign.spokanefalls.edu/​tutorials/​process/​gestaltprinciples/​gestaltprinc.htm|Rock,​ I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande     | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (kao krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva (2)), a ne kao kompleksni oblici (3,4)    | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://​www.psywww.com/​intropsych/​ch04_senses/​gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme ​       | | **4. Zatvorenost**((slike pozajmljene sa:​[[http://​graphicdesign.spokanefalls.edu/​tutorials/​process/​gestaltprinciples/​gestaltprinc.htm|Rock,​ I. i Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), str 48-61. 1990.]])) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande     | **Prägnanz**((Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.)) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (kao krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva (2)), a ne kao kompleksni oblici (3,4)    | **Percepcija figure i pozadine**: Rubinov pehar((slike pozajmljene sa [[http://​www.psywww.com/​intropsych/​ch04_senses/​gestalt_psychology.html|Psych Web - Gestalt Psihologija]])) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme ​       |
  
  
-Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim predbiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka (**trial and error sessions**). U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom (**insight learning**) kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//učenje uvidom//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://​fac.hsu.edu/​ahmada/​3%20Courses/​2%20Learning/​Learning%20Notes/​10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad,​ A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])):​+Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim predbiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja **cijele strukture problema**. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka (**trial and error sessions**). U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom (**insight learning**) kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako su bili povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja **//[[:​glossary#​insightful_learning|učenje uvidom]]//**, koje ima sljedeće značajke(([[http://​fac.hsu.edu/​ahmada/​3%20Courses/​2%20Learning/​Learning%20Notes/​10%20Gestalt%20Theory.pdf|Ahmad,​ A. Gestalt School on Learning. Ppt presentation.]])):​
   * Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun.   * Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun.
   * Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka.   * Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka.
Redak 33: Redak 33:
  
 ===== Koje je praktično značenje Gestalt psihologije?​ ===== ===== Koje je praktično značenje Gestalt psihologije?​ =====
-Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**,​ **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava,​ a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena te može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče budu **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni ​dizajn ​(**instructional design**) bi trebao biti temeljen na **blizini**,​ **zatvorenosti**,​ **sličnosti** i **jednostavnosti**.  +Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio **produktivno razmišljanje** i **učenje napamet**, koje se događa **bez razumijevanja**. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz **objašnjenja**,​ **mijenjanjući** svoje **kognitivne strukture** kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava,​ a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena te može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče budu **poticani da otkriju** cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da **isključe implicitne pretpostavke** koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni ​program ​(**instructional design**) bi trebao biti temeljen na **blizini**,​ **zatvorenosti**,​ **sličnosti** i **jednostavnosti**.  
-Primjena gestalt zakona bila je predložena i za dizajn ​**kognitivnih mapa** (**knowledge maps**) (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje),​ gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace,​ D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)).+Primjena gestalt zakona bila je predložena i za nacrte ​**kognitivnih mapa** (**knowledge maps**) (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje),​ gdje je dala **pozitivne rezultate**((Wallace,​ D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.)).
  
  
Redak 40: Redak 40:
 =====Kritike===== =====Kritike=====
 Gestalt teorija najviše je kritizirana zbog: Gestalt teorija najviše je kritizirana zbog:
-  * toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjenje ​fenomene, ​+  * toga što je bila previše **deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja** i modele za objašnjene fenomene, ​
   * **istraživanja subjektivnih isktustva** kao što je percepcija,   * **istraživanja subjektivnih isktustva** kao što je percepcija,
-  * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenju kvalitativne deskripcije ​+  * **nedostatka preciznosti** pri opisivanju i korištenja kvalitativne deskripcije ​
   * **opovrgavanja** osnovnog znanstvenog pristupa koji definira **cjelinu kao skup svojih dijelova**   * **opovrgavanja** osnovnog znanstvenog pristupa koji definira **cjelinu kao skup svojih dijelova**
  
 Gestalt teorija je nadahnula psihologe kao što su [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​lewin.htm|Kurt Lewin]] i [[http://​www.acsu.buffalo.edu/​~duchan/​history_subpages/​kurtgoldstein.html|Kurt Goldstein]],​ da ju uključe i u druge aspekte psihologije. Pogledi gestalt psihologije također su utjecali i na kasnije kognitivističke teorije. ​ Gestalt teorija je nadahnula psihologe kao što su [[http://​www.muskingum.edu/​~psych/​psycweb/​history/​lewin.htm|Kurt Lewin]] i [[http://​www.acsu.buffalo.edu/​~duchan/​history_subpages/​kurtgoldstein.html|Kurt Goldstein]],​ da ju uključe i u druge aspekte psihologije. Pogledi gestalt psihologije također su utjecali i na kasnije kognitivističke teorije. ​
 +
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
   * **gestalt**,​ **figura/​pozadina**,​ **prägnanz**,​ **blizina**,​ **zatvorenost**,​ **sličnost**,​ **jednostavnost**   * **gestalt**,​ **figura/​pozadina**,​ **prägnanz**,​ **blizina**,​ **zatvorenost**,​ **sličnost**,​ **jednostavnost**
Redak 55: Redak 56:
  
 ===== Literatura ===== ===== Literatura =====
 +[[http://​kobi.nat.uni-magdeburg.de/​uploads/​Courses/​RockPalmer1990.pdf|Rock,​ I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.]]
 +
 [[http://​www.instructionaldesign.org/​theories/​gestalt.html|TIP:​ Teorije. Geštalt Teorije(Wertheimer).]] [[http://​www.instructionaldesign.org/​theories/​gestalt.html|TIP:​ Teorije. Geštalt Teorije(Wertheimer).]]
  
Redak 67: Redak 70:
  
 [[http://​psychclassics.yorku.ca/​Wertheimer/​Forms/​forms.htm|Wertheimer,​ M. Laws of Organization in Perceptual Forms. Translation published in Ellis, W. A source book of Gestalt psychology (pp. 71-88). London: Routledge & Kegan Paul. 1938.]] [[http://​psychclassics.yorku.ca/​Wertheimer/​Forms/​forms.htm|Wertheimer,​ M. Laws of Organization in Perceptual Forms. Translation published in Ellis, W. A source book of Gestalt psychology (pp. 71-88). London: Routledge & Kegan Paul. 1938.]]
- 
  
hr/learning_theories/gestalt_psychology.1386885131.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)