Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:learning_theories:script_theory [2013/12/12 22:07]
pmucnjak
+++ hr:learning_theories:script_theory [2014/01/12 14:52]
mblazev [Literatura]
@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 ===== Općenito =====
-Teoriju scenarija (**Script Theory**) prvu je predstavio [[http://www.tomkins.org/Tomkins.html|Silvan Tomkins]] 1954(([[http://psycnet.apa.org/?fa=main.doiLanding&uid=1982-11366-001|PsycINFO: Citation and Abstract. Script theory: Differential magnification of affects. Tomkins, Silvan S.]])). godine, kao nastavak svoje [[teorije-ucenja.zesoi.fer.hr/doku.php?id=glossary#affect_theory|teorije afekta]]((Pročitaj više:[[http://en.wikipedia.org/wiki/Affect_theory|Wikipedia: Affect theory.]])), ali ju je dalje razvio((Izvori kao što su [[http://books.google.hr/books?id=Rk8UB6V1ybcC&pg=PA97&lpg=PA97&dq=criticisms+of+%22script+theory%22&source=bl&ots=vpdDx9BImW&sig=JG9C65lSkShjPDPAju8RkcLQpN4&hl=hr&ei=wFl_TY6sPMjtsgbegd3oBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CEAQ6AEwBQ#v=onepage&q&f=false|Ellis, Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]][[http://www.instructionaldesign.org/theories/script-theory.html|TIP: Script Theory (Schank)]] originally assign script theory to Roger Schank.)) [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]] krajem 1970-ih. Teorija scenarija je proširenje [[teorije-ucenja.zesoi.fer.hr/doku.php?id=learning_theories:schema_theory|teorije shema]] (**schema theory**), orijentirana na objašnjavanje struktura znanja, posebice na **zastupljenost složenih nizova događaja**.
+Teoriju scenarija (**Script Theory**) prvu je predstavio [[http://www.tomkins.org/Tomkins.html|Silvan Tomkins]] 1954(([[http://psycnet.apa.org/?fa=main.doiLanding&uid=1982-11366-001|PsycINFO: Citation and Abstract. Script theory: Differential magnification of affects. Tomkins, Silvan S.]])). godine, kao nastavak svoje [[:glossary#affect_theory|teorije afekta]]((Pročitaj više: [[http://en.wikipedia.org/wiki/Affect_theory|Wikipedia: Affect theory.]])) (**affect theory**), ali ju je dalje razvio((Izvori kao što su [[http://books.google.hr/books?id=Rk8UB6V1ybcC&pg=PA97&lpg=PA97&dq=criticisms+of+%22script+theory%22&source=bl&ots=vpdDx9BImW&sig=JG9C65lSkShjPDPAju8RkcLQpN4&hl=hr&ei=wFl_TY6sPMjtsgbegd3oBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CEAQ6AEwBQ#v=onepage&q&f=false|Ellis, Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]][[http://www.instructionaldesign.org/theories/script-theory.html|TIP: Script Theory (Schank)]] izvorno pripisuju teoriju scenarija Roger-u Schank-u.)) [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]] krajem 1970-ih. Teorija scenarija je proširenje [[hr:learning_theories:schema_theory|teorije shema]] (**schema theory**), orijentirana na objašnjavanje struktura znanja, posebice na **reprezentacije složenih nizova događaja**.
 ===== Što je Teorija scenarija? =====
 Scenarij je mentalni konstrukt kao shema, ali se sastoji od **niza akcija ili događaja potrebnih za postizanje cilja**. Može se odnositi na ljude, mjesta ili objekte. Postoji nekoliko sličnih **definicija** scenarija kao što su:
   *//"set očekivanja što će se dogoditi sljedeće u dobro poznatoj situaciji"//(([[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0 (2010).]])),
-  *//"**koherentni slijed događaja očekivan od pojedinca** u određenom kontekstu, koji ga uključuje ili kao sudionika ili kao promatrača"//((Puto, C. P. Memory for scripts in advertisements. Advances in Consumer Research XII:404-409. Fifteenth Annual Conference. Association for Consumer Research. 1985.)), ili
+  *//"**koherentni slijed događaja koje pojedinac očekuje** u određenom kontekstu, koji ga uključuje ili kao sudionika ili kao promatrača"//((Puto, C. P. Memory for scripts in advertisements. Advances in Consumer Research XII:404-409. Fifteenth Annual Conference. Association for Consumer Research. 1985.)), ili
-  *//"**mentalna slika sa naslovom** koja predstavlja akcijske sekvence, sudionike i fizičke predmete pronađene u situaciji".//((Abelson R. P. Psychological status of the script concept. American Psychologist 36(7): p715 – 729. 1981.))
+  *//"**mentalna slika s naslovom** koja predstavlja akcijske sekvence, sudionike i fizičke predmete pronađene u situaciji".//((Abelson R. P. Psychological status of the script concept. American Psychologist 36(7): p715 – 729. 1981.))
 Ovaj slijed akcija sadržanih u scenariju je onda primijenjen u situaciju koja se zove //scena//. Kao što Tomkins objašnjava,
@@ Redak 14: / Redak 14: @@
 Scenarij se može definirati kao četiri različita tipa(([[https://circle.ubc.ca/handle/2429/14766|Guirguis, M. M. A script theory of intentional content. PhD thesis. 2003.]])):
-  * **epizoda** (za upravljanje situacijama i događajima),
+  * **epizodni** (za upravljanje situacijama i događajima),
-  * **instrumental** (za korištenje i prikazivanje proceduralnog znanja),
+  * **instrumentalni** (za korištenje i prikazivanje proceduralnog znanja),
   * **osobni** (za predstavljanje vlastitih ciljeva i planova), i
-  * **definicijski** (za objektna-priznanja).
+  * **definicijski** (za prepoznavanje objekta (object-recognition)).
-Prema Schanku, scenariji su baš kao i sheme, također **konstrukt pamćenja**, no on vjeruje da je **pamćenje** organizirana oko nečijeg osobnog iskustva (**epizode**) umjesto kategorijama značenja. Schank je, dakle zagovornik učenja "u hodu" i iskustvenoga učenja. Novi scenariji se razvijaju tijekom života, dok se stari scenariji mogu mijenjati kao rezultat novog iskustva.
+Prema Schanku, scenariji su baš kao i sheme, također **konstrukt pamćenja**, no on vjeruje da je **pamćenje** organizirano oko nečijeg osobnog iskustva (**epizode**) umjesto kategorijama značenja. Schank je, dakle zagovornik učenja "u hodu" i iskustvenoga učenja. Novi scenariji se razvijaju tijekom života, dok se stari scenariji mogu mijenjati kao rezultat novog iskustva.
 ===== Koje je praktično značenje Teorije scenarija? =====
-Najcitiraniji primjerak za scenarij je Schankov(([[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0, 2010.]])) primjer scenarija restorana. Kada je u restoranu, pojedinac se ponaša prema //scenariju restorana//: nalazi slobodno mjesto, sjedne, čeka konobara da uzme njegovu narudžbu i na kraju jede svoj obrok. On ne mora uvjeravati konobara i kuhara da ga nahrane svaki put kada dođe u restoran jer se svi oni ponašaju u skladu sa shemom restorana i u skladu sa svojim ulogama. Isto se može reći ako netko čita o situaciji u restoranu. Poznavajući određeni scenarij koji će se koristiti u određenoj situaciji rezultira smanjenjem potrebe za razmišljanjem i mentalnim aktivnostima.
+Najcitiraniji primjer za scenarij je Schankov(([[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0, 2010.]])) primjer scenarija restorana. Kada je u restoranu, pojedinac se ponaša prema //scenariju restorana//: nalazi slobodno mjesto, sjedne, čeka konobara da uzme njegovu narudžbu i na kraju jede svoj obrok. On ne mora uvjeravati konobara i kuhara da ga nahrane svaki put kada dođe u restoran jer se svi oni ponašaju u skladu sa shemom restorana i u skladu sa svojim ulogama. Isto se može reći ako netko čita o situaciji u restoranu. Poznavajući određeni scenarij koji će se koristiti u određenoj situaciji rezultira smanjenjem potrebe za razmišljanjem i mentalnim aktivnostima.
 =====Kritike=====
-Teorija scenarija predstavlja kognitivni konstrukt sličan shemi, te je podvrgnut istim kritikama s obzirom da neki kognitivni znanstvenici sugeriraju da se ljudsko **znanje sastoji od jedinica s niskim nivoom** koje zapravo čine koncept sheme ili scenarija. Teorija scenarija također ne nudi puno objašnjenja o tome **kako se scenariji mogu steći**.
+Teorija scenarija predstavlja kognitivni konstrukt sličan shemi, te je podvrgnut istim kritikama s obzirom da neki kognitivni znanstvenici sugeriraju da se ljudsko **znanje sastoji od jedinica s niže razine** koje zapravo čine koncept sheme ili scenarija. Teorija scenarija također ne nudi puno objašnjenja o **načinu stjecanja scenarija**.
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
@@ Redak 33: / Redak 33: @@
 ===== Literatura =====
-[[http://www.instructionaldesign.org/theories/script-theory.html|TIP: Script Theory (Schank).]] Retrieved March 15, 2011.
+[[http://www.instructionaldesign.org/theories/script-theory.html|TIP: Script Theory (Schank).]] Preuzeto 15. ožujka, 2011.
 [[http://www.up.ac.za/saafecs/vol30/erasmus.pdf|Erasmus, A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0 (2010).]]
@@ Redak 51: / Redak 51: @@
 [[http://books.google.hr/books?id=Rk8UB6V1ybcC&pg=PA97&lpg=PA97&dq=%22A+second+criticism+of+script+theory+is+the+problem+of+idiosyncratic+scripts+or+scripts+that+are+highly+dependent+on+unique+individual+and+social%22&source=bl&ots=vpdDx9DGfZ&sig=UEwO73MO6pU-ZDfrsK8eFL2IWZ4&hl=hr&ei=hmB_TeH_B8jxsgaa9bD1Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBgQ6AEwAA#v=onepage&q=%22A%20second%20criticism%20of%20script%20theory%20is%20the%20problem%20of%20idiosyncratic%20scripts%20or%20scripts%20that%20are%20highly%20dependent%20on%20unique%20individual%20and%20social%22&f=false|Ellis, Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]]

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati