Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:script_theory

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_theories:script_theory [2013/12/10 21:15]
pmucnjak
hr:learning_theories:script_theory [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 2: Redak 2:
  
 ===== Općenito ===== ===== Općenito =====
-Teoriju scenarija (**Script Theory**) prvu je predstavio [[http://​www.tomkins.org/​Tomkins.html|Silvan Tomkins]] 1954(([[http://​psycnet.apa.org/?​fa=main.doiLanding&​uid=1982-11366-001|PsycINFO:​ Citation and Abstract. Script theory: Differential magnification of affects. Tomkins, Silvan S.]])). godine, kao nastavak svoje [[teorije-ucenja.zesoi.fer.hr/​doku.php?​id=glossary#​affect_theory|teorije afekta]]((Pročitaj više:​[[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Affect_theory|Wikipedia:​ Affect theory.]])),​ ali ju je dalje razvio((Izvori kao što su [[http://​books.google.hr/​books?​id=Rk8UB6V1ybcC&​pg=PA97&​lpg=PA97&​dq=criticisms+of+%22script+theory%22&​source=bl&​ots=vpdDx9BImW&​sig=JG9C65lSkShjPDPAju8RkcLQpN4&​hl=hr&​ei=wFl_TY6sPMjtsgbegd3oBg&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=6&​ved=0CEAQ6AEwBQ#​v=onepage&​q&​f=false|Ellis,​ Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]][[http://​www.instructionaldesign.org/​theories/​script-theory.html|TIP:​ Script Theory (Schank)]] ​originally assign script theory to Roger Schank.)) [[http://​www.rogerschank.com/​|Roger Schank]] krajem 1970-tih. Teorija scenarija je proširenje [[teorije-ucenja.zesoi.fer.hr/​doku.php?​id=learning_theories:​schema_theory|teorije shema]] (**schema theory**), orijentirana na objašnjavanje struktura znanja, posebice na **zastupljenost ​složenih nizova događaja**.+Teoriju scenarija (**Script Theory**) prvu je predstavio [[http://​www.tomkins.org/​Tomkins.html|Silvan Tomkins]] 1954(([[http://​psycnet.apa.org/?​fa=main.doiLanding&​uid=1982-11366-001|PsycINFO:​ Citation and Abstract. Script theory: Differential magnification of affects. Tomkins, Silvan S.]])). godine, kao nastavak svoje [[:glossary#​affect_theory|teorije afekta]]((Pročitaj više: [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Affect_theory|Wikipedia:​ Affect theory.]])) (**affect theory**), ali ju je dalje razvio((Izvori kao što su [[http://​books.google.hr/​books?​id=Rk8UB6V1ybcC&​pg=PA97&​lpg=PA97&​dq=criticisms+of+%22script+theory%22&​source=bl&​ots=vpdDx9BImW&​sig=JG9C65lSkShjPDPAju8RkcLQpN4&​hl=hr&​ei=wFl_TY6sPMjtsgbegd3oBg&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=6&​ved=0CEAQ6AEwBQ#​v=onepage&​q&​f=false|Ellis,​ Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]][[http://​www.instructionaldesign.org/​theories/​script-theory.html|TIP:​ Script Theory (Schank)]] ​izvorno pripisuju teoriju scenarija ​Roger-u Schank-u.)) [[http://​www.rogerschank.com/​|Roger Schank]] krajem 1970-ih. Teorija scenarija je proširenje [[hr:learning_theories:​schema_theory|teorije shema]] (**schema theory**), orijentirana na objašnjavanje struktura znanja, posebice na **reprezentacije ​složenih nizova događaja**.
  
 ===== Što je Teorija scenarija? ===== ===== Što je Teorija scenarija? =====
 Scenarij je mentalni konstrukt kao shema, ali se sastoji od **niza akcija ili događaja potrebnih za postizanje cilja**. Može se odnositi na ljude, mjesta ili objekte. Postoji nekoliko sličnih **definicija** scenarija kao što su: Scenarij je mentalni konstrukt kao shema, ali se sastoji od **niza akcija ili događaja potrebnih za postizanje cilja**. Može se odnositi na ljude, mjesta ili objekte. Postoji nekoliko sličnih **definicija** scenarija kao što su:
   *//"​set očekivanja što će se dogoditi sljedeće u dobro poznatoj situaciji"//​(([[http://​www.up.ac.za/​saafecs/​vol30/​erasmus.pdf|Erasmus,​ A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/​Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0 (2010).]])),​   *//"​set očekivanja što će se dogoditi sljedeće u dobro poznatoj situaciji"//​(([[http://​www.up.ac.za/​saafecs/​vol30/​erasmus.pdf|Erasmus,​ A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/​Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0 (2010).]])),​
-  *//"​**koherentni slijed događaja očekivan od pojedinca** u određenom kontekstu, koji ga uključuje ili kao sudionika ili kao promatrača"//​((Puto,​ C. P. Memory for scripts in advertisements. Advances in Consumer Research XII:​404-409. Fifteenth Annual Conference. Association for Consumer Research. 1985.)), ili +  *//"​**koherentni slijed događaja ​koje pojedinac ​ekuje** u određenom kontekstu, koji ga uključuje ili kao sudionika ili kao promatrača"//​((Puto,​ C. P. Memory for scripts in advertisements. Advances in Consumer Research XII:​404-409. Fifteenth Annual Conference. Association for Consumer Research. 1985.)), ili 
-  *//"​**mentalna slika sa naslovom** koja predstavlja akcijske sekvence, sudionike i fizičke predmete pronađene u situaciji"​.//​((Abelson R. P. Psychological status of the script concept. American Psychologist 36(7): p715 – 729. 1981.))+  *//"​**mentalna slika naslovom** koja predstavlja akcijske sekvence, sudionike i fizičke predmete pronađene u situaciji"​.//​((Abelson R. P. Psychological status of the script concept. American Psychologist 36(7): p715 – 729. 1981.))
  
 Ovaj slijed akcija sadržanih u scenariju je onda primijenjen u situaciju koja se zove //scena//. Kao što Tomkins objašnjava,​ Ovaj slijed akcija sadržanih u scenariju je onda primijenjen u situaciju koja se zove //scena//. Kao što Tomkins objašnjava,​
Redak 14: Redak 14:
  
 Scenarij se može definirati kao četiri različita tipa(([[https://​circle.ubc.ca/​handle/​2429/​14766|Guirguis,​ M. M. A script theory of intentional content. PhD thesis. 2003.]])): Scenarij se može definirati kao četiri različita tipa(([[https://​circle.ubc.ca/​handle/​2429/​14766|Guirguis,​ M. M. A script theory of intentional content. PhD thesis. 2003.]])):
-  * **epizoda** (za upravljanje situacijama i događajima),​ +  * **epizodni** (za upravljanje situacijama i događajima),​ 
-  * **instrumental** (za korištenje i prikazivanje proceduralnog znanja),+  * **instrumentalni** (za korištenje i prikazivanje proceduralnog znanja),
   * **osobni** (za predstavljanje vlastitih ciljeva i planova), i   * **osobni** (za predstavljanje vlastitih ciljeva i planova), i
-  * **definicijski** (za objektna-priznanja). +  * **definicijski** (za prepoznavanje objekta (object-recognition)). 
  
  
-Prema Schanku, scenariji su baš kao i sheme, također **konstrukt pamćenja**,​ no on vjeruje da je **pamćenje** ​organizirana ​oko nečijeg osobnog iskustva (**epizode**) umjesto kategorijama značenja. Schank je, dakle zagovornik učenja "u hodu" i iskustvenoga učenja. Novi scenariji se razvijaju tijekom života, dok se stari scenariji mogu mijenjati kao rezultat novog iskustva.+Prema Schanku, scenariji su baš kao i sheme, također **konstrukt pamćenja**,​ no on vjeruje da je **pamćenje** ​organizirano ​oko nečijeg osobnog iskustva (**epizode**) umjesto kategorijama značenja. Schank je, dakle zagovornik učenja "u hodu" i iskustvenoga učenja. Novi scenariji se razvijaju tijekom života, dok se stari scenariji mogu mijenjati kao rezultat novog iskustva.
  
 ===== Koje je praktično značenje Teorije scenarija? ===== ===== Koje je praktično značenje Teorije scenarija? =====
-Najcitiraniji ​primjerak ​za scenarij je Schankov(([[http://​www.up.ac.za/​saafecs/​vol30/​erasmus.pdf|Erasmus,​ A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/​Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0, 2010.]])) primjer scenarija restorana. Kada je u restoranu, pojedinac se ponaša prema //scenariju restorana//:​ nalazi slobodno mjesto, sjedne, čeka konobara da uzme njegovu narudžbu i na kraju jede svoj obrok. On ne mora uvjeravati konobara i kuhara da ga nahrane svaki put kada dođe u restoran jer se svi oni ponašaju u skladu sa shemom restorana i u skladu sa svojim ulogama. Isto se može reći ako netko čita o situaciji u restoranu. Poznavajući određeni scenarij koji će se koristiti u određenoj situaciji rezultira smanjenjem potrebe za razmišljanjem i mentalnim aktivnostima.+Najcitiraniji ​primjer ​za scenarij je Schankov(([[http://​www.up.ac.za/​saafecs/​vol30/​erasmus.pdf|Erasmus,​ A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/​Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0, 2010.]])) primjer scenarija restorana. Kada je u restoranu, pojedinac se ponaša prema //scenariju restorana//:​ nalazi slobodno mjesto, sjedne, čeka konobara da uzme njegovu narudžbu i na kraju jede svoj obrok. On ne mora uvjeravati konobara i kuhara da ga nahrane svaki put kada dođe u restoran jer se svi oni ponašaju u skladu sa shemom restorana i u skladu sa svojim ulogama. Isto se može reći ako netko čita o situaciji u restoranu. Poznavajući određeni scenarij koji će se koristiti u određenoj situaciji rezultira smanjenjem potrebe za razmišljanjem i mentalnim aktivnostima.
  
 =====Kritike===== =====Kritike=====
-Teorija scenarija predstavlja kognitivni konstrukt sličan shemi, te je podvrgnut istim kritikama s obzirom da neki kognitivni znanstvenici sugeriraju da se ljudsko **znanje sastoji od jedinica s niskim nivoom** koje zapravo čine koncept sheme ili scenarija. Teorija scenarija također ne nudi puno objašnjenja o tome **kako se scenariji mogu steći**.+Teorija scenarija predstavlja kognitivni konstrukt sličan shemi, te je podvrgnut istim kritikama s obzirom da neki kognitivni znanstvenici sugeriraju da se ljudsko **znanje sastoji od jedinica s niže razine** koje zapravo čine koncept sheme ili scenarija. Teorija scenarija također ne nudi puno objašnjenja o **načinu stjecanja scenarija**.
  
 ===== Ključne riječi i najvažnija imena ===== ===== Ključne riječi i najvažnija imena =====
Redak 33: Redak 33:
  
 ===== Literatura ===== ===== Literatura =====
-[[http://​www.instructionaldesign.org/​theories/​script-theory.html|TIP:​ Script Theory (Schank).]] ​Retrieved March 15, 2011.+[[http://​www.instructionaldesign.org/​theories/​script-theory.html|TIP:​ Script Theory (Schank).]] ​Preuzeto ​15. ožujka, 2011.
  
 [[http://​www.up.ac.za/​saafecs/​vol30/​erasmus.pdf|Erasmus,​ A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/​Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0 (2010).]] [[http://​www.up.ac.za/​saafecs/​vol30/​erasmus.pdf|Erasmus,​ A. C, E. Bishoff, and G. G. Rousseau. The potential of using script theory in consumer behaviour research. Journal of Family Ecology and Consumer Sciences/​Tydskrif vir Gesinsekologie en Verbruikerswetenskappe 30, no. 0 (2010).]]
  
-[[http://​www.bookrags.com/​tandf/​schema-and-script-theory-tf/​|Routledge Encyclopedia of Language Teaching and Learning. Schema And Script Theory.]] ​Retrieved March 15, 2011.+[[http://​www.bookrags.com/​tandf/​schema-and-script-theory-tf/​|Routledge Encyclopedia of Language Teaching and Learning. Schema And Script Theory.]] ​Preuzeto ​15. ožujka, 2011.
  
 ===== Pročitaj više ===== ===== Pročitaj više =====
Redak 46: Redak 46:
 Schank, R.C. Explanation Patterns: Understanding Mechanically and Creatively. Hillsdale, NJ: Erlbaum, 1986. Schank, R.C. Explanation Patterns: Understanding Mechanically and Creatively. Hillsdale, NJ: Erlbaum, 1986.
  
-Sternberg, R. J. (2005). Kognitivna psihologija ​(Prijevod trećeg izdanja). Jastrebarsko:​ Naklada Slap.+Sternberg, R. J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko:​ Naklada Slap.
  
 [[http://​www.tomkins.org/​uploads/​whatsascript.pdf|Nathanson,​ D.L. What's a Script?. Bulletin of the Tomkins Institute, 1996.]] [[http://​www.tomkins.org/​uploads/​whatsascript.pdf|Nathanson,​ D.L. What's a Script?. Bulletin of the Tomkins Institute, 1996.]]
  
 [[http://​books.google.hr/​books?​id=Rk8UB6V1ybcC&​pg=PA97&​lpg=PA97&​dq=%22A+second+criticism+of+script+theory+is+the+problem+of+idiosyncratic+scripts+or+scripts+that+are+highly+dependent+on+unique+individual+and+social%22&​source=bl&​ots=vpdDx9DGfZ&​sig=UEwO73MO6pU-ZDfrsK8eFL2IWZ4&​hl=hr&​ei=hmB_TeH_B8jxsgaa9bD1Bg&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=1&​ved=0CBgQ6AEwAA#​v=onepage&​q=%22A%20second%20criticism%20of%20script%20theory%20is%20the%20problem%20of%20idiosyncratic%20scripts%20or%20scripts%20that%20are%20highly%20dependent%20on%20unique%20individual%20and%20social%22&​f=false|Ellis,​ Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]] [[http://​books.google.hr/​books?​id=Rk8UB6V1ybcC&​pg=PA97&​lpg=PA97&​dq=%22A+second+criticism+of+script+theory+is+the+problem+of+idiosyncratic+scripts+or+scripts+that+are+highly+dependent+on+unique+individual+and+social%22&​source=bl&​ots=vpdDx9DGfZ&​sig=UEwO73MO6pU-ZDfrsK8eFL2IWZ4&​hl=hr&​ei=hmB_TeH_B8jxsgaa9bD1Bg&​sa=X&​oi=book_result&​ct=result&​resnum=1&​ved=0CBgQ6AEwAA#​v=onepage&​q=%22A%20second%20criticism%20of%20script%20theory%20is%20the%20problem%20of%20idiosyncratic%20scripts%20or%20scripts%20that%20are%20highly%20dependent%20on%20unique%20individual%20and%20social%22&​f=false|Ellis,​ Donald G. From language to communication. Routledge, 1999.]]
 +
hr/learning_theories/script_theory.1386706516.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)