Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena Novija izmjena Novije izmjene na obje strane | ||
hr:learning_theories:situated_learning [2013/12/19 16:39] imiklosic |
hr:learning_theories:situated_learning [2014/01/12 15:36] mblazev [Što je situacijsko učenje?] |
||
---|---|---|---|
Redak 9: | Redak 9: | ||
Tvrdnje teorije situacijskog učenja se približno mogu raspodijeliti u sljedeće kategorije: | Tvrdnje teorije situacijskog učenja se približno mogu raspodijeliti u sljedeće kategorije: | ||
- | * **Učenje** -Učenje se, prema Lave, događa samo ako je učenik postavljen u autentičnu **situaciju ili kontekst iz stvarnoga života**, te u **interakciju** s drugim ljudima i ne može se odvojiti od ostalih ljudskih aktivnosti. Također, ne postoji //kapacitet// koji bi se trebao popuniti znanjem. ((Zamijetiti da je ovaj pristup prilično suprotan [[hr:learning paradigms:cognitivism|kognitivnom pristupu učenju]], kod kojeg su znanje i učenje izolirani od ostalih ljudskih aktivnosti, te postoji mentalni kapacitet koji se može popuniti znanjem.)) Učenje se ne događa kao cilj, već kao **nusproizvod situacije**. **Nemogućnost učenja** ili dijagnoze poteškoća u učenju su fenomeni koji nastaju kao rezultat formalnog obrazovnog sustava koji uglavnom zanemaruje ranije spomenute preduvjete učenja. | + | * **Učenje** - Učenje se, prema Lave, događa samo ako je učenik postavljen u autentičnu **situaciju ili kontekst iz stvarnoga života**, te u **interakciju** s drugim ljudima i ne može se odvojiti od ostalih ljudskih aktivnosti. Također, ne postoji //kapacitet// koji bi se trebao popuniti znanjem. ((Zamijetiti da je ovaj pristup prilično suprotan [[hr:learning paradigms:cognitivism|kognitivnom pristupu učenju]], kod kojeg su znanje i učenje izolirani od ostalih ljudskih aktivnosti, te postoji mentalni kapacitet koji se može popuniti znanjem.)) Učenje se ne događa kao cilj, već kao **nusproizvod situacije**. **Nemogućnost učenja** ili dijagnoze poteškoća u učenju su fenomeni koji nastaju kao rezultat formalnog obrazovnog sustava koji uglavnom zanemaruje ranije spomenute preduvjete učenja. |
* **Znanje** - U kontrastu sa formalnim obrazovnim sustavom koji znanje smatra objektivnim, dekontekstualiziranim, apolitičnim i asocijalnim, teorija sitacijskog učenja znanje smatra socijalnim i ovisnim o kontekstu. | * **Znanje** - U kontrastu sa formalnim obrazovnim sustavom koji znanje smatra objektivnim, dekontekstualiziranim, apolitičnim i asocijalnim, teorija sitacijskog učenja znanje smatra socijalnim i ovisnim o kontekstu. | ||
Redak 17: | Redak 17: | ||
* **Kontekst** - Laveine pretpostavke o učenju su izvedene iz njezinih studija o ljudskoj uspješnosti u rješavanju matematičkih problema, gdje je matematika izabrana isključivo zbog jednostavnosti konstruiranja testova i mjerenja rezultata. U jednom eksperimentu, izvedba u aritmetičkim zadacima se mjerila tijekom svakodnevnog kupovanja u supermarketu, te na aritmetičkim testovima koji su mjerili iste vještine. Rezultati na aritmetičkim testovima su bili lošiji nego rezultati na istim zadacima koji su se izvodili u supermarketu iako su testovi sadržavali samo one aritmetičke zadatke koji su bili opaženi tijekom kupovanja u supermarketu. Iako se u osnovi radilo o istoj osnovnoj matematici, izvedba ljudi na testu je bila u skladu s onim što su učili u školi, a u supermarketu u skladu s njihovim vlastitim metodama. Njezin eksperimentalni zaključak je bio da kada ljudi u **učionici steknu vještine izvan konteksta**, uglavnom ih **nisu u mogućnosti primijeniti** u situacijima iz stvarnoga života za koje su i namijenjene. Kontekst iz stvarnoga života je nužan kako bi se vještina mogla naučiti, te bi trebao biti priskrbljen u takozvanoj **zajednici prakse** (**community of practice**). Ipak, **ljudi uspijevaju razviti vlastite**, često vrlo efikasne, **načine obavljanja stvari**. | * **Kontekst** - Laveine pretpostavke o učenju su izvedene iz njezinih studija o ljudskoj uspješnosti u rješavanju matematičkih problema, gdje je matematika izabrana isključivo zbog jednostavnosti konstruiranja testova i mjerenja rezultata. U jednom eksperimentu, izvedba u aritmetičkim zadacima se mjerila tijekom svakodnevnog kupovanja u supermarketu, te na aritmetičkim testovima koji su mjerili iste vještine. Rezultati na aritmetičkim testovima su bili lošiji nego rezultati na istim zadacima koji su se izvodili u supermarketu iako su testovi sadržavali samo one aritmetičke zadatke koji su bili opaženi tijekom kupovanja u supermarketu. Iako se u osnovi radilo o istoj osnovnoj matematici, izvedba ljudi na testu je bila u skladu s onim što su učili u školi, a u supermarketu u skladu s njihovim vlastitim metodama. Njezin eksperimentalni zaključak je bio da kada ljudi u **učionici steknu vještine izvan konteksta**, uglavnom ih **nisu u mogućnosti primijeniti** u situacijima iz stvarnoga života za koje su i namijenjene. Kontekst iz stvarnoga života je nužan kako bi se vještina mogla naučiti, te bi trebao biti priskrbljen u takozvanoj **zajednici prakse** (**community of practice**). Ipak, **ljudi uspijevaju razviti vlastite**, često vrlo efikasne, **načine obavljanja stvari**. | ||
- | * **Učenje apstraktnih koncepata** - učenje apstraktnih koncepata je dekontekstualizirano i stoga od vrlo male koristi. | + | * **Učenje apstraktnih koncepata** - učenje apstraktnih koncepata je dekontekstualizirano i radi toga od vrlo male koristi. |
* **Socijalno okružje** - Socijalna interakcija je također vrlo važna komponenta situacijskog učenja – učenici postaju dio **zajednice prakse** koja donosi određena vjerovanja i ponašanja koja se moraju steći. Pomicanje s periferije zajednice do njezinog centra predstavlja postajanje stručnjakom u određenom polju. Učenje se mora dogoditi u kompleksnom socijalnom okružju. | * **Socijalno okružje** - Socijalna interakcija je također vrlo važna komponenta situacijskog učenja – učenici postaju dio **zajednice prakse** koja donosi određena vjerovanja i ponašanja koja se moraju steći. Pomicanje s periferije zajednice do njezinog centra predstavlja postajanje stručnjakom u određenom polju. Učenje se mora dogoditi u kompleksnom socijalnom okružju. |