Korisnički alati
hr:learning_theories:situated_learning
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
|
hr:learning_theories:situated_learning [2013/12/12 00:22] vpalavra [Što je situacijsko učenje?] |
hr:learning_theories:situated_learning [2023/06/19 18:03] (trenutno) |
||
|---|---|---|---|
| Redak 2: | Redak 2: | ||
| ===== Općenito ===== | ===== Općenito ===== | ||
| - | Situacijsko učenje ili situirana kognicija je teorija učenja koju su kasnih 1980-ih godina razvili [[http://www.ischool.berkeley.edu/people/faculty/jeanlave|Jean Lave]] i [[http://www.ewenger.com/|Etienne Wenger]], te ju je malo nakon toga proširio [[http://www.johnseelybrown.com/|John Seely Brown]] sa svojim kolegama. Teorija situacijskog učenja je temeljena na pretpostavci da **je znanje potrebno predstaviti u autentičnom kontekstu koji uključuje njegove primjene**. Oba autora zagovaraju da se na učenje ne treba gledati kao na prijenos apstraktnog i kontekstualiziranog znanja između pojedinaca, već kao na socijalni proces s određenim uvjetima koji uključuju **aktivnost**, **kontekst** i **kulturu**. | + | **Situacijsko učenje (Situated learning)** ili **situirana kognicija (situated cognition)** je teorija učenja koju su razvili [[http://www.ischool.berkeley.edu/people/faculty/jeanlave|Jean Lave]] i [[http://www.ewenger.com/|Etienne Wenger]] kasnih 1980-ih godina, te ju je malo nakon toga proširio [[http://www.johnseelybrown.com/|John Seely Brown]] sa svojim kolegama. Teorija situacijskog učenja je temeljena na pretpostavci da **je znanje potrebno predstaviti u autentičnom kontekstu koji uključuje njegove primjene**. Oba autora zagovaraju da se na učenje ne treba gledati kao na prijenos apstraktnog i kontekstualiziranog znanja između pojedinaca, već kao na socijalni proces s određenim uvjetima koji uključuju **aktivnost**, **kontekst** i **kulturu**. |
| - | * "//Teorija situirane kognicije (**theory of situated cognition**)... tvrdi da je svaka ljudska misao prilagođena okolini, tj. da je situirana, jer ono što ljudi opažaju, način na koji smišljaju svoje aktivnosti i ono što fizički rade se razvija zajedno.//"(([[http://books.google.hr/books?id=H4KAEhUMnkgC&printsec=frontcover&dq=Situated+cognition:+on+human+knowledge+and+computer+representations&hl=hr&ei=-kulTeP_LNHBswa59fmVCA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Clancey, William J. Situated cognition: on human knowledge and computer representations. Cambridge University Press, 1997.]])) | + | * "//Teorija situirane kognicije (**theory of situated cognition**)... tvrdi da je svaka ljudska misao prilagođena okolini, odnosno da je situirana, jer ono što ljudi opažaju, način na koji smišljaju svoje aktivnosti i ono što fizički rade se razvija zajedno.//"(([[http://books.google.hr/books?id=H4KAEhUMnkgC&printsec=frontcover&dq=Situated+cognition:+on+human+knowledge+and+computer+representations&hl=hr&ei=-kulTeP_LNHBswa59fmVCA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Clancey, William J. Situated cognition: on human knowledge and computer representations. Cambridge University Press, 1997.]])) |
| Redak 9: | Redak 9: | ||
| Tvrdnje teorije situacijskog učenja se približno mogu raspodijeliti u sljedeće kategorije: | Tvrdnje teorije situacijskog učenja se približno mogu raspodijeliti u sljedeće kategorije: | ||
| - | * **Učenje** -Učenje se, prema Lave, događa samo ako je učenik postavljen u autentičnu **situaciju ili kontekst iz stvarnoga života**, te u **interakciju** s drugim ljudima i ne može se odvojiti od ostalih ljudskih aktivnosti. Također, ne postoji //kapacitet// koji bi se trebao popuniti znanjem. ((Zamjetiti da je ovaj pristup prilično suprotan [[hr:learning paradigms:cognitivism|kognitivnom pristupu učenju]], kod kojeg su znanje i učenje izolirani od ostalih ljudskih aktivnosti, te postoji mentalni kapacitet koji se može popuniti znanjem.)) Učenje se ne događa kao cilj, već kao **nusproizvod situacije**. **Nemogućnost učenja** ili dijagnoze poteškoća u učenju su fenomeni koji nastaju kao rezultat formalnog obrazovnog sustava koji uglavnom zanemaruje ranije spomenute preduvjete učenja. | + | * **Učenje** - Učenje se, prema Lave, događa samo ako je učenik postavljen u autentičnu **situaciju ili kontekst iz stvarnoga života**, te u **interakciju** s drugim ljudima i ne može se odvojiti od ostalih ljudskih aktivnosti. Također, ne postoji //kapacitet// koji bi se trebao popuniti znanjem. ((Zamijetiti da je ovaj pristup prilično suprotan [[hr:learning paradigms:cognitivism|kognitivnom pristupu učenju]], kod kojeg su znanje i učenje izolirani od ostalih ljudskih aktivnosti, te postoji mentalni kapacitet koji se može popuniti znanjem.)) Učenje se ne događa kao cilj, već kao **nusproizvod situacije**. **Nemogućnost učenja** ili dijagnoze poteškoća u učenju su fenomeni koji nastaju kao rezultat formalnog obrazovnog sustava koji uglavnom zanemaruje ranije spomenute preduvjete učenja. |
| * **Znanje** - U kontrastu sa formalnim obrazovnim sustavom koji znanje smatra objektivnim, dekontekstualiziranim, apolitičnim i asocijalnim, teorija sitacijskog učenja znanje smatra socijalnim i ovisnim o kontekstu. | * **Znanje** - U kontrastu sa formalnim obrazovnim sustavom koji znanje smatra objektivnim, dekontekstualiziranim, apolitičnim i asocijalnim, teorija sitacijskog učenja znanje smatra socijalnim i ovisnim o kontekstu. | ||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
| * **Kontekst** - Laveine pretpostavke o učenju su izvedene iz njezinih studija o ljudskoj uspješnosti u rješavanju matematičkih problema, gdje je matematika izabrana isključivo zbog jednostavnosti konstruiranja testova i mjerenja rezultata. U jednom eksperimentu, izvedba u aritmetičkim zadacima se mjerila tijekom svakodnevnog kupovanja u supermarketu, te na aritmetičkim testovima koji su mjerili iste vještine. Rezultati na aritmetičkim testovima su bili lošiji nego rezultati na istim zadacima koji su se izvodili u supermarketu iako su testovi sadržavali samo one aritmetičke zadatke koji su bili opaženi tijekom kupovanja u supermarketu. Iako se u osnovi radilo o istoj osnovnoj matematici, izvedba ljudi na testu je bila u skladu s onim što su učili u školi, a u supermarketu u skladu s njihovim vlastitim metodama. Njezin eksperimentalni zaključak je bio da kada ljudi u **učionici steknu vještine izvan konteksta**, uglavnom ih **nisu u mogućnosti primijeniti** u situacijima iz stvarnoga života za koje su i namijenjene. Kontekst iz stvarnoga života je nužan kako bi se vještina mogla naučiti, te bi trebao biti priskrbljen u takozvanoj **zajednici prakse** (**community of practice**). Ipak, **ljudi uspijevaju razviti vlastite**, često vrlo efikasne, **načine obavljanja stvari**. | * **Kontekst** - Laveine pretpostavke o učenju su izvedene iz njezinih studija o ljudskoj uspješnosti u rješavanju matematičkih problema, gdje je matematika izabrana isključivo zbog jednostavnosti konstruiranja testova i mjerenja rezultata. U jednom eksperimentu, izvedba u aritmetičkim zadacima se mjerila tijekom svakodnevnog kupovanja u supermarketu, te na aritmetičkim testovima koji su mjerili iste vještine. Rezultati na aritmetičkim testovima su bili lošiji nego rezultati na istim zadacima koji su se izvodili u supermarketu iako su testovi sadržavali samo one aritmetičke zadatke koji su bili opaženi tijekom kupovanja u supermarketu. Iako se u osnovi radilo o istoj osnovnoj matematici, izvedba ljudi na testu je bila u skladu s onim što su učili u školi, a u supermarketu u skladu s njihovim vlastitim metodama. Njezin eksperimentalni zaključak je bio da kada ljudi u **učionici steknu vještine izvan konteksta**, uglavnom ih **nisu u mogućnosti primijeniti** u situacijima iz stvarnoga života za koje su i namijenjene. Kontekst iz stvarnoga života je nužan kako bi se vještina mogla naučiti, te bi trebao biti priskrbljen u takozvanoj **zajednici prakse** (**community of practice**). Ipak, **ljudi uspijevaju razviti vlastite**, često vrlo efikasne, **načine obavljanja stvari**. | ||
| - | * **Učenje apstraktnih koncepata** - učenje apstraktnih koncepata je dekontekstualizirano i stoga od vrlo male koristi. | + | * **Učenje apstraktnih koncepata** - učenje apstraktnih koncepata je dekontekstualizirano i radi toga od vrlo male koristi. |
| * **Socijalno okružje** - Socijalna interakcija je također vrlo važna komponenta situacijskog učenja – učenici postaju dio **zajednice prakse** koja donosi određena vjerovanja i ponašanja koja se moraju steći. Pomicanje s periferije zajednice do njezinog centra predstavlja postajanje stručnjakom u određenom polju. Učenje se mora dogoditi u kompleksnom socijalnom okružju. | * **Socijalno okružje** - Socijalna interakcija je također vrlo važna komponenta situacijskog učenja – učenici postaju dio **zajednice prakse** koja donosi određena vjerovanja i ponašanja koja se moraju steći. Pomicanje s periferije zajednice do njezinog centra predstavlja postajanje stručnjakom u određenom polju. Učenje se mora dogoditi u kompleksnom socijalnom okružju. | ||
hr/learning_theories/situated_learning.1386804171.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
