Korisnički alati
hr:learning_theories:social_cognitive_learning_theory
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
|
hr:learning_theories:social_cognitive_learning_theory [2014/01/12 18:58] mblazev [Što je socijalno kognitivna teorija?] |
hr:learning_theories:social_cognitive_learning_theory [2023/06/19 18:03] (trenutno) |
||
|---|---|---|---|
| Redak 23: | Redak 23: | ||
| Proces učenja opažanjem ili modeliranje uključuje nekoliko koraka(([[http://tip.psychology.org/bandura.html|Kearsley, Greg. TIP: Social Learning Theory (A. Bandura).]]))(([[http://www.mhhe.com/socscience/comm/bandur-s.mhtml|Social Learning Theory of Albert Bandura. In Griffin E. (Eds.) A First Look at Communication Theory. McGraw-Hill Higher Education, 1999.]]))(([[http://www.learning-theories.com/social-learning-theory-bandura.html|Social Learning Theory (Bandura). Learning Theories Knowledgebase.]])): | Proces učenja opažanjem ili modeliranje uključuje nekoliko koraka(([[http://tip.psychology.org/bandura.html|Kearsley, Greg. TIP: Social Learning Theory (A. Bandura).]]))(([[http://www.mhhe.com/socscience/comm/bandur-s.mhtml|Social Learning Theory of Albert Bandura. In Griffin E. (Eds.) A First Look at Communication Theory. McGraw-Hill Higher Education, 1999.]]))(([[http://www.learning-theories.com/social-learning-theory-bandura.html|Social Learning Theory (Bandura). Learning Theories Knowledgebase.]])): | ||
| - | ***Pažnju** (**attention**)- obraćanje pažnje na prezentirano ponašanje je nužno, kako bi se moglo naučiti. | + | ***Pažnju** - obraćanje pažnje na prezentirano ponašanje je nužno, kako bi se moglo naučiti. |
| - | *** Retenciju** (**retention**) - kako bi se ponašanje naučilo, ono mora biti zapamćeno (zadržano). | + | *** Retenciju** - kako bi se ponašanje naučilo, ono mora biti zapamćeno (zadržano). |
| - | ***Reprodukciju** (**reproduction**) - pretvaranje simboličkih reprezentacija iz pamćenja u prikladno djelovanje. | + | ***Reprodukciju** - pretvaranje simboličkih reprezentacija iz pamćenja u prikladno djelovanje. |
| - | ***Motivaciju** (**motivation**) - motivacijski faktori moraju biti prisutnu, da bi se određeno ponašanje imitiralo. Motivacija može biti pozitivna (povećava vjerojatnost određenog ponašanja), ili negativna (smanjuje vjerojatnost određenog ponašanja). Negativni motivatori ne uzrokuju učenje. Motivatori mogu biti(([[http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|Boeree, George. Albert Bandura.]])): | + | ***Motivaciju** - motivacijski faktori moraju biti prisutnu, da bi se određeno ponašanje imitiralo. Motivacija može biti pozitivna (povećava vjerojatnost određenog ponašanja), ili negativna (smanjuje vjerojatnost određenog ponašanja). Negativni motivatori ne uzrokuju učenje. Motivatori mogu biti(([[http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|Boeree, George. Albert Bandura.]])): |
| - | *Prošlo potkrepljenje/kazna (**past reinforcement/punishment**)- kao u biheviorizmu | + | *Prošlo potkrepljenje/kazna (**past reinforcement/punishment**) - kao u biheviorizmu |
| - | *Obećano potkrepljenje/kazna (**promised reinforcement/punishment**)- motivatori koje možemo zamisliti ili prijetnje. | + | *Obećano potkrepljenje/kazna (**promised reinforcement/punishment**) - motivatori koje možemo zamisliti ili prijetnje. |
| - | *Zamjensko potkrepljenje/kazna (**vicarious reinforcement/punishment**)- viđenje i podsjećanje na model koji je bio potkrijepljen/kažnjen. | + | *Zamjensko potkrepljenje/kazna (**vicarious reinforcement/punishment**) - viđenje i podsjećanje na model koji je bio potkrijepljen/kažnjen. |
| Bandura ukazuje na to da ljudi ne reagiraju samo na vanjske podražaje naučenim ponašanjem, već osoba može kontrolirati to ponašanje kroz //samoregulaciju//. **Samoregulacija** uključuje tri koraka(([[http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|Boeree, George. Albert Bandura.]])): | Bandura ukazuje na to da ljudi ne reagiraju samo na vanjske podražaje naučenim ponašanjem, već osoba može kontrolirati to ponašanje kroz //samoregulaciju//. **Samoregulacija** uključuje tri koraka(([[http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|Boeree, George. Albert Bandura.]])): | ||
| - | ***Samoopažanje** (**self-observation**)- pojedinac promatra sebe i svoje ponašanje, praćenjem svojih postupaka. | + | ***Samoopažanje** (**self-observation**) - pojedinac promatra sebe i svoje ponašanje, praćenjem svojih postupaka. |
| ***Prosudbu** (**judgment**) - pojedinac uspoređuje svoje opažanje sa standardima i očekivanjima društva ili vlastitim standardima | ***Prosudbu** (**judgment**) - pojedinac uspoređuje svoje opažanje sa standardima i očekivanjima društva ili vlastitim standardima | ||
| - | ***Samoodgovaranje** (**self-response**)- ako su očekivanja ispunjena, pojedinac si daje nagrađujući samoodgovor i obratno. Samo-odgovor koji pojedinac daje sebi, može varirati od čašćenja samog sebe finim obrokom do osjećaja ponosa ili srama. | + | ***Samoodgovaranje** (**self-response**) - ako su očekivanja ispunjena, pojedinac si daje nagrađujući samoodgovor i obratno. Samoodgovor koji pojedinac daje sebi, može varirati od čašćenja samog sebe finim obrokom do osjećaja ponosa ili srama. |
| - | Dugoročni rezultati o češćem pozitivnom samo-odgovaranju ukazuju na viši self-koncept (**samopoštovanje**) osoba. Prema Banduri, negativni samo-odgovori rezultiraju lošijim self-konceptom i eventualnom kompenzacijom (kompleks superiornosti), inaktivnošću (apatija i depresija) ili bijegom (droga, televizijske fantazije, čak samoubojstvo). Bandura predlaže načine kojima pojedinac može izbjeći navedena stanja: | + | Dugoročni rezultati o češćem pozitivnom samoodgovaranju ukazuju na viši self-koncept (**samopoštovanje**) osoba. Prema Banduri, negativni samoodgovori rezultiraju lošijim self-konceptom i eventualnom kompenzacijom (kompleks superiornosti), inaktivnošću (apatija i depresija) ili bijegom (droga, televizijske fantazije, čak samoubojstvo). Bandura predlaže načine kojima pojedinac može izbjeći navedena stanja: |
| * naučiti točnu sliku vlastitog ponašanja (uzimajući u obzir samoopažanje), | * naučiti točnu sliku vlastitog ponašanja (uzimajući u obzir samoopažanje), | ||
| Redak 46: | Redak 46: | ||
| Bandurina ideja, temeljena na ovoj teoriji, je da se osoba sa psihološkim poremećajem može naučiti nositi sa tim, oponašajući zdrave osobe koje se nose sa istim problemom. Bio je uspješan u provođenju eksperimenata terapijom modeliranja na ljudima sa neurotičnim strahom od zmija. | Bandurina ideja, temeljena na ovoj teoriji, je da se osoba sa psihološkim poremećajem može naučiti nositi sa tim, oponašajući zdrave osobe koje se nose sa istim problemom. Bio je uspješan u provođenju eksperimenata terapijom modeliranja na ljudima sa neurotičnim strahom od zmija. | ||
| - | Socijalno kognitivna teorija učenja je, također, bila vrlo uspješno primijenjena na **razumijevanje agresije** i drugih **promjena u ponašanju**(([[http://tip.psychology.org/bandura.html|Kearsley, Greg. TIP: Social Learning Theory (A. Bandura).]])), posebno kroz **utjecaj medija**. Bandura je upozoravao da nasilni sadržaji na televiziji mogu voditi nasilnom ponašanju u stvarnosti, čega se svakako trebamo bojati.. | + | Socijalno kognitivna teorija učenja je, također, bila vrlo uspješno primijenjena na **razumijevanje agresije** i drugih **promjena u ponašanju**(([[http://tip.psychology.org/bandura.html|Kearsley, Greg. TIP: Social Learning Theory (A. Bandura).]])), posebno kroz **utjecaj medija**. Bandura je upozoravao da nasilni sadržaji na televiziji mogu voditi nasilnom ponašanju u stvarnosti, čega se svakako treba bojati. |
| Redak 54: | Redak 54: | ||
| Bandurinu teoriju su kritizirali biologijski usmjereni teoretičari, koji su tvrdili da on **zanemaruje** biološka stanja i **odgovore autonomnog živčanog sustava**. Činjenica je da neka ponašanja i odgovori nisu samo naučeni, već su **jednim dijelom i naslijeđeni**. | Bandurinu teoriju su kritizirali biologijski usmjereni teoretičari, koji su tvrdili da on **zanemaruje** biološka stanja i **odgovore autonomnog živčanog sustava**. Činjenica je da neka ponašanja i odgovori nisu samo naučeni, već su **jednim dijelom i naslijeđeni**. | ||
| - | **Eksperiment sa Bobo lutkom** je također bio na udaru kritika zbog pretjerane **artificijelnosti**(([[http://books.google.hr/books?id=zlMLgKkSsYQC&printsec=frontcover&dq=Durkin,+Kevin.+Developmental+social+psychology:+from+infancy+to+old+age&hl=hr&ei=RLRrTZ3yE86z8QOD84HyBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Durkin, Kevin. Developmental social psychology: from infancy to old age. Wiley-Blackwell, 1995.]])), a kritiziran je i postupak odrasle osobe u eksperimentu,naime, kritičari su tvrdili da ako se odrasla osoba nasilno ponašala prema djetetu, druga djeca ne bi ponovila to ponašanje; zatim, da su djeca izmanipulirana kako bi se agresivno ponašala; a kritizirali su i zaključak da su se djeca radije igrala nego bila agresivna prema lutki. | + | **Eksperiment sa Bobo lutkom** je također bio na udaru kritika zbog pretjerane **artificijelnosti**(([[http://books.google.hr/books?id=zlMLgKkSsYQC&printsec=frontcover&dq=Durkin,+Kevin.+Developmental+social+psychology:+from+infancy+to+old+age&hl=hr&ei=RLRrTZ3yE86z8QOD84HyBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|Durkin, Kevin. Developmental social psychology: from infancy to old age. Wiley-Blackwell, 1995.]])), a kritiziran je i postupak odrasle osobe u eksperimentu, naime, kritičari su tvrdili da ako se odrasla osoba nasilno ponašala prema djetetu, druga djeca ne bi ponovila to ponašanje; zatim, da su djeca izmanipulirana kako bi se agresivno ponašala; a kritizirali su i zaključak da su se djeca radije igrala nego bila agresivna prema lutki. |
| - | Bandurine ideje o nasilnom ponašanju naučenom iz medija su također bile izložene kritikama. Neki autori su otkrili da gledanje televizije zapravo smanjuje pojavu agresivnog ponašanja, jer se djeca mogu poistovjetiti s likovima uključenima u nasilne radnje, te na taj način se osloboditi od nasilnih misli(([[http://books.google.hr/books?id=R5O0AAAAIAAJ|Feshbach, Seymour, and Singer, Robert D. Television and Aggression. Jossey-Bass Inc., Publishers, 615 Montgomery Street, San Francisco, California 94111, 1971.]])) (//efekt katarze //). | + | Bandurine ideje o nasilnom ponašanju naučenom iz medija su također bile izložene kritikama. Neki autori su otkrili da gledanje televizije zapravo smanjuje pojavu agresivnog ponašanja, jer se djeca mogu poistovjetiti s likovima uključenima u nasilne radnje, te se na taj način osloboditi od nasilnih misli(([[http://books.google.hr/books?id=R5O0AAAAIAAJ|Feshbach, Seymour, and Singer, Robert D. Television and Aggression. Jossey-Bass Inc., Publishers, 615 Montgomery Street, San Francisco, California 94111, 1971.]])) (//efekt katarze//). |
| Redak 71: | Redak 71: | ||
| [[http://books.google.hr/books?id=IXvuAAAAMAAJ|Bandura, Albert. Social learning theory. Prentice Hall, 1977.]] | [[http://books.google.hr/books?id=IXvuAAAAMAAJ|Bandura, Albert. Social learning theory. Prentice Hall, 1977.]] | ||
| - | [[http://tip.psychology.org/bandura.html|TIP: Theories. Social Learning Theory (A. Bandura).]] Dobavljeno 17.veljače 2011. | + | [[http://tip.psychology.org/bandura.html|TIP: Theories. Social Learning Theory (A. Bandura).]] Preuzeto 17.veljače 2011. |
| [[http://www.afirstlook.com/docs/sociallearning.pdf|Griffin, E. Social learning theory of Albert Bandura. Chapter 31: A first look at communication theory (pp. 367-377). McGraw-Hill, 2006.]] | [[http://www.afirstlook.com/docs/sociallearning.pdf|Griffin, E. Social learning theory of Albert Bandura. Chapter 31: A first look at communication theory (pp. 367-377). McGraw-Hill, 2006.]] | ||
| - | [[http://www.criminology.fsu.edu/crimtheory/bandura.htm|Isom, M. D. Albert Bandura. November 30, 1998.]] Dobavljeno 18.veljače 2011. | + | [[http://www.criminology.fsu.edu/crimtheory/bandura.htm|Isom, M. D. Albert Bandura. November 30, 1998.]] Preuzeto 18.veljače 2011. |
| - | [[http://www.mhhe.com/socscience/comm/bandur-s.mhtml|Boerre, G. Social learning theory of Albert Bandura.]] Dobavljeno 9.srpnja 2011. | + | [[http://www.mhhe.com/socscience/comm/bandur-s.mhtml|Boerre, G. Social learning theory of Albert Bandura.]] Preuzeto 9.srpnja 2011. |
| ===== Pročitaj više ===== | ===== Pročitaj više ===== | ||
hr/learning_theories/social_cognitive_learning_theory.1389549494.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
