Teorija uzorkovanja podražaja je razvijena 1950. godine¹⁾ od strane američkog psihologa Williama Estesa²⁾ pod utjecajem rada Edwina Gurthiea i njegove Teorije kontigviteta i učenja iz jednog pokušaja.³⁾ Estesova teorija predlaže da je određena podražaj-odgovor asocijacija naučena u jednom pokušaju, ali da se ukupni proces učenja ( learning process ) sastoji od akumuliranih P-O asocijacija (accumulated S-R associations ).

Teorija uzorkovanja podražaja još se naziva i teorija statističkog učenja ( statistical learning theory ), iz razloga što je njen glavni aspekt vjerovatnost pojavljivanja određenog podražaja u ispitivanju i njegovom uparivanju sa danim odgovorom. Po ovoj teoriji, podražaj se sastoji od jedne ili više neopažjivih jedinica, elemenata podražaja (stimulus elements).⁴⁾ Ti elementi su tijekom procesa učenja upareni sa različitim odgovorima. Vjerovatnost danog odgovora na stimulus je jednak broju elemenata podražaja koji su asocirani sa tim odgovorom u danom podražaju podjeljenom sa ukupnim brojem elemenata podražaja asociranih sa tim odgovorom.

Ova teorija temelji se uglavnom na pet osnovnih pojmova⁵⁾:

• S - skup podražaja koji nije direktno opažljiv
• r - broj odgovora
• t - broj mogućih probnih pokušaja
• x - sample space set koji sadrži sve moguće eksperimente ili slijedove pokušaja
• p - mjere vjerojatnosti na Borelovom polju B(x) cilindričnog seta x⁶⁾

Ove osnovne varijable čine širok set aksioma i formula. Detalji mogu biti nađeni ovdje.

Kao i svi bihevioristi, Estes je smatrao učenje i ponašanje mehaničkima (mehanical). Ipak, poslje je uključio pamćenje (included memory) kao faktor u njegovu teoriju, i predložio da podražaji ne uzrokuju odgovor direktno. Oni pobuđuju pamćenje prijašnjih iskustava, omogućujući osobi da analizira moguće ishode i odluči o odgovoru koji će dovesti do najpoželjnijeg ishoda (scanning model of decision making).⁷⁾

Kao i Gurthie, Estes je odbacio osnaživanje i njegovu povezanost sa učenjem. Osnaživanje (reinforcement) se odnosi na izvedbu (peformance) jer ne utječe na učenje, već prije na to kako će se već naučeni materijal iskazati. Zaboravljanje se u estesovoj teoriji pojavilo kroz elemente podražaja koji su nedostupni zbog vanjskih ili unutarnjih promjena. Spontano obnavljanje može se javiti kada se značajni podražaj ponovno pojavi. ⁸⁾

Matematički modeli Estesa i drugih biheviorista pomogli su u stvaranju znanstvenijeg psihologijskog pristupa , ipak ti modeli su rijetko uveli neki novi važan koncept i općenito su bili smatrani previše jednostavnima da bi objasnili sve osobine učenja.

• stimulus sampling theory , statistical learning
• William Estates

Estes, W. K., and Patrick Suppes. Foundations of Stimulus Sampling Theory. In Contemporary Developments in mathematical Psychology, 1:163-183. San Francisco: Freeman, 1974.

Kearsley, G. Stimulus Sampling Theory (W. Estes). The Theory Into Practice Database. Retrieved August 30th, 2011.

Cooper, S. Theories of Learning in Educational Psychology: Stimulus Sampling Theory. Retrieved August 30th, 2011.

Atkinson, Richard C., and William K. Estes. Stimulus sampling theory. In Handbook of mathematical psychology, 1963.

Estes, W.K. Toward a statistical theory of learning. Psychological Review, 57, 94-107. 1950.

Estes, W.K. Learning Theory and Mental Development. New York: Academic Press. 1970.

Vladimirskiy, B.B., Vasilaki, E., Urbanczik, R. i Senn, W. Stimulus sampling as exploration mechanism for fast reinforcement learning.

Maasoumi, E. i Madeiros, M.C. The link between statistical learning theory and Econometrics: Application in Economics, Finance and Marketing.