Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

--- hr:memory_models:human_working_memory [2015/05/09 20:58]
ivahtaric
+++ hr:memory_models:human_working_memory [2023/06/19 18:03]
@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-====== Ljudsko radno pamćenje ======
-===== Ljudsko radno pamćenje =====
-Postoje razne, više-manje slične definicije radnog pamćenja, poput:
-  * ''//kratkoročno pamćenje primijenjeno u kognitivnim ////zadacima//”,
-  * “//višekomponentni//// sustav koji drži i upravlja informacijama i kratkoročnom pamćenju,//  ili
-  * “//uporaba//// pažnje zaupravljanje kratkoročnim ////pamćenjem//”.
-<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>Ono što je</font>    zajedničko ovim definicijama<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>jest</font>    da tretiraju radno pamćenje kao sustav koji upravlja informacijama iz STM-a<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>(</font>    ali ponekad<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>i</font>    iz LTM-a<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>).</font>    Kako<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>je</font>    ovaj sustav jedan od ključnih komponenti<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>u</font>    procesu usvajanja znanja<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>,</font>    najčešće spominjani<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>model</font>    radnog pamćenja<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>,</font>    onaj Baddeleyja<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>i</font>    Cowana<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>, će</font>    biti kratko prikazan<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>.</font>
-=== Baddeley-ev model radnog pamćenja ===
-Temeljem eksperimenata koji pokazuju povezanost kratkoročnog (STM) i dugoročnog (LTM) pamćenja, kao i eksperimenata koji ukazuju da se STM sastoji od više komponenti, Alan Baddeley i Graham Hitch su **1974**  predložili multikomponentan model radnog pamćenja. Novi pojam //radno pamćenje //  je trebao naglasiti važnost ovog sustava u kognitivnom precesiranju. Baddeley i Hitch su tvrdili da se radon pamćenje sastoji od tri dijela: **središnji izvršitelj**, sustav koji kontrolira **fonološku petlju**  (podsustav za pamćenje fonoloških informacija poput jezika neprestano ga obnavljajući kroz ponavljanje u petlji) i **vidno-prostorni blok za skiciranje **  (podsustav za spremanje vizualnih informacija).
-Ovaj model je kasnije Baddeley preradio i unaprijedio, ali su tome pridonijeli i drugi autori, što je rezultiralo dodatnom komponentom **epizodičkog buffera 2000. **  godine i razrađenijim funkcijama i analizama drugih komponenti, kao što je opisano u tablici ispod.
-| \\  **Središnji izvršitelj**   |Još je nejasno da li je to jedan sustav ili nekoliko sustava koji surađuju. Funkcije središnjeg izvršitelja uključuju **pažnju** i pozornost, **aktivnu inhibiciju** podražaja, planiranje i donošenje odluka, sekvencioniranje, **ažuriranje**, **održavanje** i **integriranje informacija** iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje. Ove funckije također uključuju komunikaciju s dugoročnim pamćenjem i povezanost s razumijevanjem jezika i proizvodnih centara.  |
-|**Epizodički buffer**   |Epizodički buffer ima ulogu **integracije informacija ** iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje, ali i iz dugoročnom pamćenja. Služi kao **skladišna komponenta središnjeg izvršitelja**, a u suprotnom integracija informacija ne bi bila moguća.  |
-|**Fonološka petlja**   |Prema Baddeleyju, fonološka petlja se sastoji od **dvije komponente**: zvučno **spremište ** koje traje samo nekoliko sekundi i **sustav artikulacijskog ponavljanja ** koji održava zvučne informacije u spremištu pomoću **vokalne ili subvokalne repeticije**. Čini se kako su verbalne informacije automatski procesirane u fonološkoj petlji i to također igra važnu, ako ne i ključnu ulogu u učenju jezika i stvaranju govora. Također može pomoći u pamćenju informacija iz vidno-prostornog bloka za skiciranje (primjerice, ponavljanje crveni auto je na travnjaku<sup></sup>  ).  |
-| \\  **Vidno-prostorni blok za skiciranje**   | \\ Prema Baddeleyju, ovaj konstrukt omogućuje privremeno pohranjivanje, održavanje i upravljanje vidno-prostorniminformacijama. Važan je u **prostornoj orijentaciji** i u rješavanju **vidno-prostornih problema. ** Istraživanja su pokazala da vidno-prostorni blok za skiciranje zapravo može u sebi sadržavati dva različita sustava: jedan za prostorne informacije i drugi za vidne informacije i procese.  |
-=== Cowanov model radnog pamćenja ===
-Nelson Cowan je **1988**. predložio drugačiji model radnog pamćenja. Za razliku od Baddeleyevog modela koji se bavi modularnošću i komponentama radnog pamćenja, Cowan je većinom orijentiran na **kognitivne procese koji leže u osnovi**  rješavanja zadataka poput razumijevanja jezika ili stvaranje govora, rješavanja problema, donošenja odluka i drugih.
-<font inherit/inherit;;inherit;;inherit>Cowanov model se sastoji od četiri elemenata:</font>
-§  **središnji izvršitelj** (gornji pravokutnik na slici),
-§  **dugoročno pamćenje** (veliki pravokutnik),
-§  **aktivirano pamćenje**, koji se odnosi na podskupinu dugoročnog pamćenja u stanju vremenske aktivacije (nepravilni oblik u pravokutniku dugoročnog pamćenja), i
-§  **središte pažnje**.
-Aktivirano pamćenje se sastoji od dijelova dugoročnog pamćenja potrebnog za provođenje, ili povezanog sa kognitivnim zadatkom. Elementi mogu biti aktivirani dobrovoljno ili nevoljno. O količini istovremeno aktivnih elemenata se još vodi rasparava, ali je bez uvježbavanja pokazano da elementi ostaju aktivni oko 10-20 sekundi. Radno pamćenje sadrži sve ove aktivirane elemente, no samo oko 4±1 elemenata mogu biti u fokusu, što je određeno dobrovoljnim ili nevoljnim prebacivajnem pozornosti koristeći se središnjim izvršiteljem.
-Isto kao u Atkinsonovom i Shiffrinovom modelu, nadolazeće informacije su prvo uskladištene u senzornom pamćenju. Senzorne informacije tada aktiviraju određene elemente unutar dugoročnog pamćenja. U svom se modelu Cowan ne bavi rješavanjem problema procesiranja informacija različitih modaliteta poput Baddeleya.
-=== Prošireni model radnog pamćenja ===
-=== Slijedi prošireni model radnog pamćenja s moždanim područjima povezanim sa svakom komponentom. ===
-\\

Learning Theories

Korisnički alati

Site alati

Razlike

Stranični alati