Prijevodi ove stranice:

Korisnički alati

Site alati


hr:memory_models:human_working_memory

Ovo je stara izmjena dokumenta!


Ljudsko radno pamćenje

Ljudsko radno pamćenje

Postoje razne, više-manje slične definicije radnog pamćenja, poput:

  • ''kratkoročno pamćenje primijenjeno u kognitivnim zadacima”,​
  • višekomponentni sustav koji drži i upravlja informacijama i kratkoročnom pamćenju, ili
  • uporaba pažnje zaupravljanje kratkoročnim pamćenjem”.

Ono što je zajedničko ovim definicijamajest da tretiraju radno pamćenje kao sustav koji upravlja informacijama iz STM-a( ali ponekadi iz LTM-a). Kakoje ovaj sustav jedan od ključnih komponentiu procesu usvajanja znanja, najčešće spominjanimodel radnog pamćenja, onaj Baddeleyjai Cowana, će biti kratko prikazan.

Baddeley-ev model radnog pamćenja

Temeljem eksperimenata koji pokazuju povezanost kratkoročnog (STM) i dugoročnog (LTM) pamćenja, kao i eksperimenata koji ukazuju da se STM sastoji od više komponenti, Alan Baddeley i Graham Hitch su 1974 predložili multikomponentan model radnog pamćenja. Novi pojam radno pamćenje je trebao naglasiti važnost ovog sustava u kognitivnom precesiranju. Baddeley i Hitch su tvrdili da se radon pamćenje sastoji od tri dijela: središnji izvršitelj, sustav koji kontrolira fonološku petlju (podsustav za pamćenje fonoloških informacija poput jezika neprestano ga obnavljajući kroz ponavljanje u petlji) i vidno-prostorni blok za skiciranje (podsustav za spremanje vizualnih informacija).

Ovaj model je kasnije Baddeley preradio i unaprijedio, ali su tome pridonijeli i drugi autori, što je rezultiralo dodatnom komponentom epizodičkog buffera 2000. godine i razrađenijim funkcijama i analizama drugih komponenti, kao što je opisano u tablici ispod.


Središnji izvršitelj
Još je nejasno da li je to jedan sustav ili nekoliko sustava koji surađuju. Funkcije središnjeg izvršitelja uključuju pažnju i pozornost, aktivnu inhibiciju podražaja, planiranje i donošenje odluka, sekvencioniranje, ažuriranje, održavanje i integriranje informacija iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje. Ove funckije također uključuju komunikaciju s dugoročnim pamćenjem i povezanost s razumijevanjem jezika i proizvodnih centara.
Epizodički buffer Epizodički buffer ima ulogu integracije informacija iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje, ali i iz dugoročnom pamćenja. Služi kao skladišna komponenta središnjeg izvršitelja, a u suprotnom integracija informacija ne bi bila moguća.
Fonološka petlja Prema Baddeleyju, fonološka petlja se sastoji od dvije komponente: zvučno spremište koje traje samo nekoliko sekundi i sustav artikulacijskog ponavljanja koji održava zvučne informacije u spremištu pomoću vokalne ili subvokalne repeticije. Čini se kako su verbalne informacije automatski procesirane u fonološkoj petlji i to također igra važnu, ako ne i ključnu ulogu u učenju jezika i stvaranju govora. Također može pomoći u pamćenju informacija iz vidno-prostornog bloka za skiciranje (primjerice, ponavljanje crveni auto je na travnjaku).

Vidno-prostorni blok za skiciranje

Prema Baddeleyju, ovaj konstrukt omogućuje privremeno pohranjivanje, održavanje i upravljanje vidno-prostorniminformacijama. Važan je u prostornoj orijentaciji i u rješavanju vidno-prostornih problema. Istraživanja su pokazala da vidno-prostorni blok za skiciranje zapravo može u sebi sadržavati dva različita sustava: jedan za prostorne informacije i drugi za vidne informacije i procese.


hr/memory_models/human_working_memory.1431197689.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)