Korisnički alati

Site alati


hr:memory_models:a_brief_history_of_human_memory_systems

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:memory_models:a_brief_history_of_human_memory_systems [2015/05/09 14:16]
ivahtaric
hr:memory_models:a_brief_history_of_human_memory_systems [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 3: Redak 3:
 ===== Rani modeli i mjere pamćenja ===== ===== Rani modeli i mjere pamćenja =====
  
-Jedno od prvih istaknutih istraživanja ljudskog pamćenja je 1890. godine proveo [[http://​www.istrazime.com/​velikani-psihologije/​william-james-pionir-americke-filozofije-i-psihologije/​|William James]]. Temeljem vlastitih istraživanja,​ James je pretpostavio da se pamćenje sastoji od **dva sustava** (//​dihotomno pamćenje//​)<​sup>​1)<​/sup>  ​:+Jedno od prvih istaknutih istraživanja ljudskog pamćenja je 1890. godine proveo [[http://​www.istrazime.com/​velikani-psihologije/​william-james-pionir-americke-filozofije-i-psihologije/​|William James]]. Temeljem vlastitih istraživanja,​ James je pretpostavio da se pamćenje sastoji od **dva sustava** (//​dihotomno pamćenje//​)(([[http://​books.google.hr/​books?​id=zp5ODdDGVW0C|Loftus,​ G. R., and Elizabeth F. Loftus. Human Memory: The Processing of Information. Routledge, 1976.]])):
  
    * **primarno pamćenje**,​ koje traje **nekoliko sekundi** ​ i drži informacije **u našoj svijesti**, i    * **primarno pamćenje**,​ koje traje **nekoliko sekundi** ​ i drži informacije **u našoj svijesti**, i
-  ​* **sekundarno pamćenje**,​ koje je **neograničenog trajanja** ​ i po potrebi se može **dozvati u svijest.** +   * **sekundarno pamćenje**,​ koje je **neograničenog trajanja** ​ i po potrebi se može **dozvati u svijest.** 
-Mjera **kapaciteta kratkoročnog** ​ (primarnog) **pamćenja** ​ je nastala čak i nešto ranije, 1887, od strane ​**Josepha Jacobsa**, koji je testirao raspon brojeva koje su njegovi studenti mogli zapamtiti<​sup>​​2)<​/sup> ​  . Vodeći se kriterijem da najmanje 50% brojeva ​mora biti točno zapamćeno, njegovi sudionici su uglavnom pamtili **oko 7 brojki**. Također je zamijetio da se dobiveni rezultati mogu poboljšati grupiranjem brojeva (npr. u grupe od tri) ili čitajući naglas.+Mjeru **kapaciteta kratkoročnog** ​ (primarnog) **pamćenja**  ​uveo je nešto ranije, 1887, **Joseph Jacobs**, koji je testirao raspon brojeva koje su njegovi studenti mogli zapamtiti.((Jacobs, J. Experiments in '​prehension'​. Mind, 12, 75-79, 1887. Citirano u  [[http://books.google.com/​books?​id=fMgm-2NXAXYC|Baddeley,​ Alan D. Human memory: theory and practice. Psychology Press, 1997.]])) ​Vodeći se kriterijem da najmanje 50% znamenki ​mora biti točno zapamćeno, njegovi sudionici su uglavnom pamtili **oko 7**. Također je zamijetio da se dobiveni rezultati mogu poboljšati grupiranjem brojeva (npr. u grupe od tri) ili čitajući naglas.
  
-Slične rezultate izvijestio je i [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​George_Armitage_Miller|George Miller]] 1956<​sup>​3)<​/sup> ​  . Na osnovi vlastitih istraživanja,​ sugerirao je da je kratkoročno pamćenje kod ljudi određeno brojem **//​chunkova //**ili kognitivnih cjelina koje pojedinac može zapamtiti, neovisno o tome radi li se o slovu, brojci ili riječi. Ovaj je broj u prosjeku jednak **sedam** ​ i obično varira **između pet i devet. **+Slične rezultate izvijestio je i [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​George_Armitage_Miller|George Miller]] 1956(([[http://​cogprints.org/​730/​1/​miller.html|Miller,​ G. A. The magical number seven, plus or minus two: Some limits on our capacity for processing information. Psychological Review, 63, 81–97. 1956.]])). Na osnovi vlastitih istraživanja,​ sugerirao je da je kratkoročno pamćenje kod ljudi određeno brojem **//​chunkova //** ili kognitivnih cjelina koje pojedinac može zapamtiti, neovisno o tome radi li se o slovu, brojci ili riječi. Ovaj je broj u prosjeku jednak **sedam** ​ i obično varira **između pet i devet. ** 
 + 
 +Ovo istraživanje je pojačalo zanimanje za istraživanje ljudskog pamćenja. Do tada, bilo je općeprihvaćeno da do zaboravljanja dolazi zbog interferencije ciljne informacije s novostečenom informacijom. Ovu ideju, poznatu pod nazivom **//​retroaktivna interferencija//​** uveli su 1900. godine [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Georg_Elias_Müller|Georg Elias Müller]] i [[http://​learnmem.cshlp.org/​content/​6/​2/​77.full|Alfons Pilzecker​]]((Müller G.E., & Pilzecker A. Experimentelle Beiträge zur Lehre vom Gedächtnis. Z. Psychol. Ergänzungsband 1:1–300. 1900. cited by  [[http://​learnmem.cshlp.org/​content/​6/​2/​77.full.pdf|Lechner,​ Hilde A., Larry R. Squire, and John H. Byrne. 100 Years of Consolidation — Remembering Müller and Pilzecker. Learning & Memory 6, no. 2: 77-87, March 1999.]])), koji su zaključili da učenje ne uzrokuje trenutno i dugotrajno pamćenje, već da pamćenju treba vremena za //​**konsolidaciju**//​ (//​Konsolidierung//​). To znači da je u razdoblju konsolidacije pamćenje osjetljivo. Tijekom 1950-ih, **John Brown**(([[http://​step.psy.cmu.edu/​articles/​Brown58.doc|Brown,​ J. Some Tests of the Decay Theory of Immediate Memory. Quarterly Journal of Experimental Psychology 10, 12-21. 1958.]])) i **Lloyd i Margaret Peterson**(([[http://​www.ncbi.nlm.nih.gov/​pubmed/​14432252|Peterson,​ L. R., & Peterson, M. J. Short-term retention of individual verbal items. Journal of Experimental Psychology, 58, 193-198. 1959.]])) proveli su istraživanja o zaboravljanju informacija,​ nudeći druga objašnjenja zaboravljanja. Njihova hipoteza kaže da do zaboravljanja dolazi zbog brzog **propadanja tragova** ​ **pamćenja **  (//the neural substrate of retention//​) u trenutku uspostave. Oba razloga će kasnije biti potvrđena kao točna.
  
-Ovo istraživanje je pojačalo zanimanje za istraživanje ljudskog pamćenja. Do tada, bilo je općeprihvaćeno da do zaboravljanja dolazi zbog interferencije ciljne informacije s novostečenom informacijom. Ova ideja, poznata kao **//​retroaktivna interferencija<​sup>​​</​sup> ​  // ​ **  <​sup>​4)</​sup> ​  , uvedena je 1900 od strane [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Georg_Elias_Müller|Georga Eliasa Müllera]] i [[http://​learnmem.cshlp.org/​content/​6/​2/​77.full|Alfonsa Pilzeckera​]] <​sup>​5)</​sup> ​  koji su zaključili da učenje ne uzrokuje trenutno i dugotrajno pamćenje, već da pamćenju treba vremena za //​**konsolidaciju**//​ (//​Konsolidierung//​). To znači da je u razdoblju konsolidacije pamćenje osjetljivo. Tijekom 1950-ih, **John Brown** ​ <​sup>​6) </​sup> ​  i** Lloyd i Margaret Peterson** ​ <​sup>​7)</​sup> ​  ​proveli su istraživanje o zaboravljanju informacija,​ nudeći druga objašnjenja zaboravljanja. Njihova hipoteza kaže da do zaboravljanja dolazi zbog brzog **propadanja traga** ​ **pamćenja **  (//the neural substrate of retention//​) u trenutku uspostave. Oba razloga će kasnije biti potvrđena kao točna. 
 ===== Jedan ili dva sustava pamćenja? ===== ===== Jedan ili dva sustava pamćenja? =====
  
-{{:file:c:​users_ivana_appdata_local_temp_msohtmlclip1_01_clip_image002.gif?​nolink& ​ }}<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​Drugi problem o</​font> ​kojem<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​se</​font> ​raspravljalo<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​tijekom<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​1960-ih<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​je</​font> ​da<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​li<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​se</​font> ​ljudsko<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​pamćenje<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​sastoji<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​od<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​jedne<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​ili<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​dvije<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​komponente<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​.</​font> ​Neki<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​znanstvenici<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>,</​font> ​poput<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​[[http://​www.nasonline.org/​publications/​biographical-memoirs/​memoir-pdfs/​melton-arthur.pdf|Arthura<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​Meltona]]<​sup>​8)<​/sup> ​ <​sup>​​<​/sup> ​ <font inherit/inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​tvrdili<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​su<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​da<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​su<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​i</​font> ​kratkoročno<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​pamćenje<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​(</​font> ​STM<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​) i</​font> ​dugoročno<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​pamćenje<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​(</​font> ​LTM<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​)</​font> ​samo<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​dvije<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​podkomponente<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​ovisne<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​o</​font> ​istom<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​sustavu<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​.</​font>​ Opravdao<​font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​je</​font>​ svoje<​font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font>​ mišljenje<​font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​dokazima<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​o</​font> ​aktivaciji<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​dugoročnog<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​pamćenja<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​u</​font> ​eksperimentima<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​kratkoročnog<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​pamćenja<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​.</​font> ​Iako<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​su<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​njegovi<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​radovi<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​bili<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​jako<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​utjecajni<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​,</​font> ​tijekom<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​godina<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​se</​font>​ nakupilo<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​sve<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​više</​font> ​dokaza<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​koji<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​su<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​govorili<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​u</​font> ​prilog<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font>​ postojanju<​font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​barem<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​dva<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​odvojena<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​sustava<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit></​font> ​pamćenja<font inherit/​inherit;;​inherit;;​inherit>​.</​font>​+[[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Memory|{{  :images:multistore_model.png?​nolink&​}}]] Drugi problem o kojem se raspravljalo tijekom 1960-ih ​godina ​je da li se ljudsko pamćenje sastoji od jedne ili dvije komponente. Neki znanstvenici poput [[http://​www.nasonline.org/​publications/​biographical-memoirs/​memoir-pdfs/​melton-arthur.pdf|Arthura Meltona]](([[http://www.dtic.mil/cgi-bin/​GetTRDoc?​AD=AD0422425&​Location=U2&​doc=GetTRDoc.pdf|MeltonArthur W. Implication of short-term memory for a general theory of memory, Lipanj 1963.]])) ​tvrdili su da su i kratkoročno pamćenje (STM) i dugoročno pamćenje (LTM) samo dvije podkomponente ovisne o istom sustavu. ​Svoja razmišljanja Melton ​je opravdao ​dokazima o aktivaciji dugoročnog pamćenja u eksperimentima kratkoročnog pamćenja. Iako su njegovi radovi bili jako utjecajni, tijekom godina se</​font> ​   nakupilo sve više dokaza koji su govorili u prilog ​postojanja ​barem dva odvojena sustava pamćenja.
  
-Prvi utjecajniji dvokomponentni model pamćenja uveli su, **1968**, **[[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Richard_C._Atkinson|Richard Atkinson]]** i **[[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Richard_Shiffrin|Richard ​Shiffrin]]**<​sup>​9)<​/sup> ​. Njihov se model sastojao od dugoročnog i radnog ili kratkoročnog pamćenja te je kasnije nadograđen dodatnom komponentom**//​senzorno pamćenje//​**. Senzorno pamćenje sadrži sve senzorne modalitete i služi kao kratkotrajna tampon zona prije no što informacija uđe u kratkoročno pamćenje. Kratkoročno pamćenje je privremeno skladište za nove informacije prije njihovog ulaska u dugoročno pamćenje, ali se također koristi i za kognitivne zadatke, razumijevanje i učenje.+Prvi utjecajniji dvokomponentni model pamćenja uveli su, **1968.**, **[[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Richard_C._Atkinson|Richard Atkinson]]** i **[[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Richard_Shiffrin|Richard ​Shiffrni]]**(([[http://​www.rca.ucsd.edu/​selected_papers/​2_Human memory_A proposed system and its control processes.pdf|Atkinson,​ R.C. & Shiffrin, R.M. Chapter: Human memory: A proposed system and its control processes. In Spence, K.W.; Spence, J.T. The psychology of learning and motivation (Volume 2). New York: Academic Press. pp. 89–195. 1968.]])). Njihov se model sastojao od dugoročnog i radnog ili kratkoročnog pamćenja te je kasnije nadograđen dodatnom komponentom ​zvanom ​**//​senzorno pamćenje//​**. Senzorno pamćenje sadrži sve senzorne modalitete i služi kao kratkotrajna tampon zona prije no što informacija uđe u kratkoročno pamćenje. Kratkoročno pamćenje je privremeno skladište za nove informacije prije njihovog ulaska u dugoročno pamćenje, ali se također koristi i za kognitivne zadatke, razumijevanje i učenje.
  
-Tvrdnja o dva odvojena sustava pamćenja**dugoročno** ​ i **kratkoročno pamćenje**  se danas smatra točnom. Ova tvrdnja je podržana razlikama u:+Tvrdnja o dva odvojena sustava pamćenja ​(**dugoročno** ​ i **kratkoročno pamćenje**  se danas smatra točnom. Ova tvrdnja je podržana razlikama u(([[http://​web.missouri.edu/​~cowann/​documents/​Cowan2008progressinbrainresearchSTMLTM.pdf|Cowan,​ N. What are the differences between long-term, short-term, and working memory? Progress in brain research 169: 323-338. 2008.]])) ​ (([[http://​www.simplypsychology.org/​memory.html|Mcleod,​ Saul. Memory Psychology. Simply Psychology, 2007.]])):
  
   * **kapacitetu** ​ (mali za STM i velik ili neograničen za LTM)   * **kapacitetu** ​ (mali za STM i velik ili neograničen za LTM)
-  * **vremenskom ograničenju** ​ (informacije u STM-u vremenski ​propadaju , što nije slučaj u LTM-u)+  * **vremenskom ograničenju** ​ (informacije u STM-u propadaju ​kako vrijeme odmiče, što nije slučaj u LTM-u)
   * **brzini zadržavanja** ​ (vrlo visoka za STM i nešto manja za LTM)   * **brzini zadržavanja** ​ (vrlo visoka za STM i nešto manja za LTM)
   * **vremenu usvajanja informacija** ​ (kratko za STM i duže za LTM)   * **vremenu usvajanja informacija** ​ (kratko za STM i duže za LTM)
   * **kodiranju informacija** ​ (semantičko za LTM i akustično ili vizualno za STM), i   * **kodiranju informacija** ​ (semantičko za LTM i akustično ili vizualno za STM), i
-  * oštećenoj vrsti pamćenja kod pacijenata koji su pretrpjeli tjelesna oštećenja+  * oštećenoj vrsti pamćenja kod pacijenata koji su pretrpjeli tjelesna oštećenja((Više: Milner, B. Amnesia following operation on the temporal lobes. In C.W.M. Whitty & O. L. Zangwill (eds), Amnesia. London: Butterworth,​ 1966. (damage of LTM without damaging STM), and  [[http://​www.tandfonline.com/​doi/​abs/​10.1080/​00335557043000203|Shallice,​ T. & Warrington, E.K. Independent functioning of verbal memory stores: a neuropsychological study. Quarterly Journal of Experimental Psychology, 22, 261–273. 1970.]] (damaged STM with fully functioning LTM), cited by  [[http://​gen.lib.rus.ec/​get?​md5=00b2fd0fb59c5de5704bb86e70a6871a|Baddeley,​ Alan D. The Psychology of Memory. In Michael D. Kopelman, and Barbara A. Wilson. The Handbook of Memory Disorders. 2nd ed. Wiley, 2002.]])) ​
  
-Jedan pojam je potrebno razjasniti: radno pamćenje ​koje se često zamjenjuje za kratkoročno pamćenje. Glavna razlika između njih je da radno pamćenje obično uključuje strukturu i procese ​izvođene od strane sustava ​koji upravlja kratkoročnim pamćenjem.+Napomena: [[:​hr:​memory_models:human_working_memory|radno pamćenje]] često ​se zamjenjuje za kratkoročno pamćenje. Glavna razlika između njih je da radno pamćenje obično uključuje strukturu i procese ​koje izvodi sustav ​koji upravlja kratkoročnim pamćenjem.
  
-===== Bibliography ​=====+===== Bibliografija ​=====
  
 [[http://​hrcak.srce.hr/​file/​86216|Rončević Zubković, Barabara. Ustrojstvo radnog pamćenja i njegova uloga u jezičnom procesiranju. Psihologijske teme 19, no. 1: 1-29. 2010.]] [[http://​hrcak.srce.hr/​file/​86216|Rončević Zubković, Barabara. Ustrojstvo radnog pamćenja i njegova uloga u jezičnom procesiranju. Psihologijske teme 19, no. 1: 1-29. 2010.]]
Redak 35: Redak 36:
 [[http://​learnmem.cshlp.org/​content/​6/​2/​77.full|Lechner,​ Hilde A., Larry R. Squire, and John H. Byrne. 100 Years of Consolidation — Remembering Müller and Pilzecker. Learning & Memory 6, no. 2: 77 -87. March 1, 1999.]] [[http://​learnmem.cshlp.org/​content/​6/​2/​77.full|Lechner,​ Hilde A., Larry R. Squire, and John H. Byrne. 100 Years of Consolidation — Remembering Müller and Pilzecker. Learning & Memory 6, no. 2: 77 -87. March 1, 1999.]]
  
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_1|1)]]** </​sup>  ​[[http://books.google.hr/​books?​id=zp5ODdDGVW0C|Loftus,​ G. R., and Elizabeth F. Loftus. Human Memory: The Processing of Information. Routledge, 1976.]] +[[http://www.nakladaslap.com/knjige.aspx?gid=862d049483d346538bc7e23fe41af152|Sternberg, R. J. Kognitivna psihologija ​(Prijevod trećeg izdanja). Naklada Slap2005.]]
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_2|2)]]** </​sup> ​ Jacobs, J. Experiments in '​prehension'​. Mind, 12, 75-79, 1887. Cited by [[http://​books.google.com/books?​id=fMgm-2NXAXYC|Baddeley,​ Alan DHuman memory: theory and practice. Psychology Press, 1997.]] +
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_3|3)]]** </​sup> ​ [[http://​cogprints.org/​730/​1/​miller.html|Miller,​ G. A. The magical number seven, plus or minus two: Some limits on our capacity for processing information. Psychological Review, 63, 81–97. 1956.]] +
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_4|4)]]** </​sup> ​ Forgetting of learned information due to newly acquired information. +
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_5|5)]]** </​sup> ​ Müller G.E., & Pilzecker A. Experimentelle Beiträge zur Lehre vom Gedächtnis. Z. Psychol. Ergänzungsband 1:1–300. 1900. cited by [[http://​learnmem.cshlp.org/​content/​6/​2/​77.full.pdf|Lechner,​ Hilde A., Larry R. Squire, and John H. Byrne. 100 Years of Consolidation — Remembering Müller and Pilzecker. Learning & Memory 6, no. 2: 77-87, March 1999.]] +
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_6|6)]]** </​sup> ​ [[http://​step.psy.cmu.edu/​articles/​Brown58.doc|Brown,​ J. Some Tests of the Decay Theory of Immediate Memory. Quarterly Journal of Experimental Psychology 10, 12-21. 1958.]] +
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_7|7)]]** </​sup> ​ [[http://​www.ncbi.nlm.nih.gov/​pubmed/​14432252|Peterson,​ L. R., & Peterson, M. J. Short-term retention of individual verbal items. Journal of Experimental Psychology, 58, 193-198. 1959.]] +
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_8|8)]]** </​sup> ​ [[http://​www.dtic.mil/​cgi-bin/​GetTRDoc?AD=AD0422425&​Location=U2&​doc=GetTRDoc.pdf|Melton, Arthur W. Implication of short-term memory for a general theory of memory, October 1963.]] +
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_9|9)]]** </​sup> ​ [[http://​www.rca.ucsd.edu/​selected_papers/​2_Human memory_A proposed system and its control processes.pdf|Atkinson, R.C. & Shiffrin, R.M. Chapter: Human memory: A proposed system and its control processes. In Spence, K.W.; Spence, ​J.T. The psychology of learning and motivation ​(Volume 2). New York: Academic Press. pp. 89–195. 1968.]] +
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_10|10)]]** </​sup> ​ [[http://​web.missouri.edu/​~cowann/​documents/​Cowan2008progressinbrainresearchSTMLTM.pdf|Cowan,​ N. What are the differences between long-term, short-term, and working memory? Progress in brain research 169: 323-338. 2008.]] +
- +
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_11|11)]]** </​sup> ​ [[http://​www.simplypsychology.org/​memory.html|Mcleod,​ Saul. Memory Psychology. Simply Psychology2007.]]+
  
-<​sup>​**[[:​memory_models:​a_brief_history_of_human_memory_systems#​fnt_12|12)]]** </​sup> ​ See: Milner, B. Amnesia following operation on the temporal lobes. In C.W.M. Whitty & O. L. Zangwill (eds), Amnesia. London: Butterworth,​ 1966. (damage of LTM without damaging STM), and [[http://​www.tandfonline.com/​doi/​abs/​10.1080/​00335557043000203|Shallice,​ T. & Warrington, E.K. Independent functioning of verbal memory stores: a neuropsychological study. Quarterly Journal of Experimental Psychology, 22, 261–273. 1970.]] (damaged STM with fully functioning LTM), cited by [[http://​gen.lib.rus.ec/​get?​md5=00b2fd0fb59c5de5704bb86e70a6871a|Baddeley,​ Alan D. The Psychology of Memory. In Michael D. Kopelman, and Barbara A. Wilson. The Handbook of Memory Disorders. 2nd ed. Wiley, 2002.]] 
  
hr/memory_models/a_brief_history_of_human_memory_systems.1431173797.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)