Prijevodi ove stranice:

Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:communities_of_practice

Zajednice prakse

Općenito

Termin “zajednice prakse” (communities of practice) su smislili 1991. godine Etienne Wenger and Jean Lave tijekom istraživanja temeljenog na teoriji kognitivnog pripravništva 1)(cognitive apprenticeship). Zajednice prakse su

  • grupe ljudi koji dijele brigu ili strast prema nečemu što rade, te uče kako to poboljšati uzajamnim djelovanjem.2)

Zajednica prakse može biti, na primjer,

  • učenje plemena preživljavanju, traženje novih načina izražavanja skupine umjetnika, rad skupine inženjera na sličnom problemu, definiranje identiteta grupe učenika u školi, istraživanje novih tehnika mreže kirurga, međusobno pomaganje novih menadžera kako bi uspjeli.3)

Članovi zajednice prakse ne moraju biti svjesni njezinog postojanja.4).

Što su zajednice prakse?

Zajednica prakse definirana je pomoću tri elementa:

  • Područje interesa - Članovi zajednice prakse dijele zanimanje za određeno područje.
  • Zajednica - Članovi zajednice prakse sudjeluju u aktivnostima, raspravama i uče jedni od drugih.
  • Vježba - Članovi zajednice prakse vježbaju znanje koje dijele među sobom.

Veličina, formalnost i čestina susreta zajednica prakse mogu varirati. Novi se članovi mogu pridružiti zajednici prakse, a postojeći članovi je mogu napustiti. Također, zajednica prakse ne može biti stvorena budući da bi to značilo prisiljavanje pojedinca na razvijanje zanimanja za specifično područje i interakciju s drugima kojom bi razmjenjivali i razvijali znanje o toj temi. Ipak, ono što se može učini jest olakšavanje nastanka zajednice prakse i njeno podržavanje. Druga važna obilježja zajednice prakse su 5):

  • Poduzetnost - koliko je zajednica aktivna u potrazi za znanjem?
  • Uzajamnost - koliko je snažan osjećaj povezanosti među članovima?
  • Repertoar - kolika je samosvijest zajednice o vlastitim razinama i načinima prakse?

Učenje se u zajednici prakse obično javlja kroz dijalog i diskurs, dijeljenje ideja i znanja, kolaborativnu potragu za rješenjima problema. Očekuje se pojava socijalnog učenja kroz interakciju sa drugima.6)Kroz interakciju sa stručnjacima novi članovi zajednice prakse povećavaju svoju stručnost i pomiču se sa periferije zajednice prema centru. Ovaj proces se naziva legitimno periferno sudjelovanje7)(legitimate peripheral participation).

Koje je praktično značenje zajednice prakse?

Koncept zajednice prakse ima praktičnu primjenu u poslovanju, organizacijskom dizajnu, vladi, građanskom životu i obrazovanju.8)

Promjena u zajednice prakse u školi mogla bi, međutim, biti zahtjevnija jer je obrazovanje njihov primarni cilj. Promjena se može promatrati na tri razine: unutarnja kojom organiziramo učenike u zajednice prakse kroz njihove školske predmete, vanjska kojom povezujemo njih s drugim zajednicama izvan škole i tijekom života organiziranjem zajednica prakse koje postoje i nakon perioda školovanja.

Kritike

Zajednice prakse su, ovisno o kutu gledanja na njih, podrvrnute različitim kritikama. Neke od njih, navedene prema Robertsu,9), su:

  • Snaga - Bez obzira je li njihovo podrijetlo hijerarhijska pozicija u organizaciji, a time i u zajednici prakse ili duljina sudjelovanja u zajednici, članovi sa većom snagom imati će veći utjecaj u pregovaračkom značenju što će vjerojatno nove članove potisnuti prema periferiji zajednice.
  • Povjerenje - Moguće da članovi zajednice prakse neće htjeti dijeliti svoje znanje ako neće imati osjećaj povjerenja u druge članove.
  • Predispozicije - Zajednica prakse mogla bi postati inertna u mijenjanju svojih pogleda i prakse.

Ključne riječi i najvažnija imena

Zajednice prakse, zajednica, socijalno učenje, legitimno periferno sudjelovanje

Etienne Wenger, Jean Lave

Literatura

Pročitaj više

hr/learning_theories/communities_of_practice.txt · Zadnja izmjena: 2014/01/19 00:57 (vanjsko uređivanje)