Prijevodi ove stranice:

Korisnički alati

Site alati


hr:instructional_design:discovery_learning

Ovo je stara izmjena dokumenta!



Učenje otkrivanjem


Općenito


Učenje otkrivanjem (Discovery learning) je model učenja koji je 1960-ih uveo jedan od osnivača konstruktivizma, Jerome Bruner, ali je usko vezan za rad Jeana Piageta (vidi: Teorija kognitivnog razvoja), Leva Vygotskog (vidi: teorija socijalnog razvoja), Johna Deweyja i Seymoura Paperta, a kasnije razvijana i od strane drugih istraživača. Po svojoj prirodi, Brunerova teorija se smatra potpuno konstruktivističkom. Prema njemu, učenje otkrivanjem je istraživački usmjeren nastavni pristup gdje učenik gradi novo znanje iz znanja koje posjeduje od ranije i aktivnog iskustva.


Što je 
učenje otkrivanjem?


Za razliku od klasičnih metoda podučavanja u kojima je učenik većinom pasivan i očekuje se da asimilira znanje koje učitelj prezentira1), učenje otkrivanjem nudi pristup usmjeren na učenika, u kojem on otkriva novo znanje putem aktivnih, osobnih iskustava2) i konstruira nove koncepte temeljene na postojećem znanju. Takva vrsta učenja je više usmjerena na proces učenja, nego na sam sadržaj i informacije. Prema Bruneru,

  • iskustvo samostalnog otkrivanja uči pojedinca usvajanju informacija na način koji te informacije čini dostupnijima za upotrebu pri rješavanju problema.3)

Drugi važan aspekt učenja otkrivanjem je neuspjeh, koji se smatra važnom sastavnicom učenja do te mjere da učenik koji nije doživio neuspjeh u procesu učenja nije zapravo ništa naučio.

Kasnije tijekom svoje karijere, Bruner je usvojio više socijalni i politički pogled na učenje i usvajanje jezika pod utjecajem teorije socijalnog razvoja Leva Vigotskog.

Glavne karakteristike učenja otkrivanjem, prema Bicknell-Holemes i Hoffmanu4) su:

  • istraživanje i rješavanje problema, koje potiče učenike da aktivno pristupaju stvaranju, stjecanju i generalizaciji novog znanja, umjesto pasivnog izlaganja predavanjima i vježbama,
  • preuzimanje odgovornosti za učenje u smislu mogućnosti onoga koji uči da izabere vlastitu brzinu učenja, i
  • izgradnja novog znanja iz postojećeg.

Karakteristike prema kojima se učenje otkrivanjem razlikuje od klasičnog učenja su5):

  • aktivno umjesto pasivnog učenja,
  • učenje je usmjereno na proces, a ne na sadržaj,
  • neuspjeh je važan,
  • povratna informacija je neophodna, i
  • razumijevanje je dublje.


Koje 
je 
praktično 
značenje 
učenja otkrivanjem?


Brunerovi konstruktivistički principi učenja otkrivanjem tvrde da nastava mora6):

  • učenicima osigurati iskustva i kontekst koji im omogućuje i čini ih voljnim učiti (spremnost),
  • biti strukturirana na spiralan način tako da učenik nastavi detaljnije razvijati naučene koncepte, i
  • biti konstruirana tako da olakša ekstrapolaciju koja omogućava onome tko uči da nadiđe dane informacije.

Uloga učitelja u ovakvom nastavnom procesu može biti ili pružanje učenicima informacija kada postoji potreba za njima (vođeno otkrivanje – engl. guided discovery) ili uopće ne davati informacije (nevođeno otkrivanje – engl. unguided discovery).

Ovi principi koji nude prijedloge kako bi nastavni proces trebao izgledati uklopljeni su u nekoliko veoma sličnih „arhitektura“ učenja temeljenih na otkrivanju:

Kritike

Učenje otkrivanjem u zadnje vrijeme je predmetom brojnih kritika (vidi:kritike konstruktivizma), pri čemu sve više istraživanja pokazuje:

  • neefikasnost učenja isključivo otkrivanjem, posebno za početnike, i
  • snažne pozitivne učinke vođene nastave i praktičnih primjera, uglavnom isključenih iz učenja putem otkrivanja7)8)9)10).
  • Zaključno, učenici se susreću s problemima u svim procesima karakterističnima za učenje otkrivanjem kao što su postavljanje hipoteza, dizajniranje eksperimentalnog nacrta, interpretacija podataka i regulacija procesa učenja (nadgledanje i planiranje). 11)

Ipak, ova rasprava i dalje traje jer razni istraživači još uvijek smatraju da vođeno otkrivanje može rezultirati boljim učenjem nego eksplicitna nastava 12).


Ključne 
riječi 
i 
najvažnija
 imena


  • učenje otkrivanjem, učenje temeljeno na otkrivanju, vođeno otkrivanje, istraživanje


Literatura


Pročitaj više

Recentna literatura

2)
Bruner, J. S. The art of discovery. Harvard Educational Review, 31, 21–32. 1961.
3)
Bruner, J. S. The act of discovery. Harvard Educational Review, 31(1), p26. 1961.
6)
Huitt, W. Constructivism. Educational Psychology Interactive. Valdosta, GA: Valdosta State University, 2009. Cited by Uriarte, John, and Jen Uriarte. Constructivism and Technology in the Classroom. Boise State University.
hr/instructional_design/discovery_learning.1389045666.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)