Korisnički alati

Site alati


hr:knowledge_assessment:knowledge

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:knowledge_assessment:knowledge [2015/06/25 18:49]
ivahtaric
hr:knowledge_assessment:knowledge [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 18: Redak 18:
   * **istina** ​ i   * **istina** ​ i
   * **vjerovanje**   * **vjerovanje**
-To znači da kako bi se nešto moglo smatrati dijelom svog znanja, mora biti **istinito** ​ i njegov posjedovatelj mora **vjerovati u to**. Kada bismo izostavili prvi uvjet, primjerice, kada bi nam prijatelj rekao da su 2+2 jednako 5, to vjerojatno ne biste smatrali prikazom //​drugačijeg// ​ znanja. Rekli biste mu da je u krivu ili da //ne zna//  provesti operaciju zbrajanja 2 i 2 iako on vjeruje da zna. Ili, ako bi vaš prijatelj rekao da zna odgovor na pitanje postavljeno na kvizu, ali bi krivo ili ne bi uopće odgovorio kada biste mu postavili to pitanje, vjerojatno mu i dalje ne biste vjerovali da zna točan odgovor.<​sup>​5)</​sup>​+To znači da kako bi se nešto moglo smatrati dijelom svog znanja, mora biti **istinito** ​ i njegov ​<font 14px line-height:​ 17.8181819915772px/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font> ​   ​posjedovatelj<font 14px line-height:​ 17.8181819915772px/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font> ​   ​mora **vjerovati u to**. Kada bismo izostavili prvi uvjet, primjerice, kada bi nam prijatelj rekao da su 2+2 jednako 5, to vjerojatno ne biste smatrali prikazom //​drugačijeg// ​ znanja. Rekli biste mu da je u krivu ili da //ne zna//  provesti operaciju zbrajanja 2 i 2 iako on vjeruje da zna. Ili, ako bi vaš prijatelj rekao da zna odgovor na pitanje postavljeno na kvizu, ali bi krivo ili ne bi uopće odgovorio kada biste mu postavili to pitanje, vjerojatno mu i dalje ne biste vjerovali da zna točan odgovor.<​sup>​5)</​sup>​
  
 U literaturi se ponekad navodi i treći uvjet uz navedena dva:<​sup>​6)</​sup>​ U literaturi se ponekad navodi i treći uvjet uz navedena dva:<​sup>​6)</​sup>​
Redak 30: Redak 30:
 Ipak, kada se govori strogo u kontekstu epistemologije,​ definiranje znanja je teško zbog **//​kriterijskog problema//:​** Ipak, kada se govori strogo u kontekstu epistemologije,​ definiranje znanja je teško zbog **//​kriterijskog problema//:​**
  
-  * //''​Pretpostavite da započinjemo zadatak definiranje znanja ukazujući na slučajeve gdje imamo znanje i pokušavamo identificirati što je zajedničkom tim slučajevima. Problem s ovim prijedlogom je taj da on pretpostavlja da već možemo prepoznati slučajeve u kojima imamo znanje i tako već prepoznajemo koje su oznake ili kriteriji znanja. Ili, možemo započeti zadatak definiranje znanja jednostavnim odražavanjem prirode znanja i tako odrediti njegovu srž. Odnosno, promišljanjem možemo odrediti kriterije znanja. Problem s ovim prijedlogom je taj da je teško identificirati kriterije znanja ako prvo nismo mogli odrediti specifične slučajeve znanja. Čini se da osoba ili mora pretpostaviti da posjeduje (barem djelomično) znanje za koje mislim da posjeduje ili mora pretpostaviti da poznaje, neovisno o vrsti znanja, kriterije znanja. Nijedna pretpostavka nije osobito vjerodostojna.''​ <​sup>​8)</​sup> ​ //+  * <font 14px line-height:​ 17.8181819915772px/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font> ​   ​//''​Pretpostavite da započinjemo zadatak definiranje znanja ukazujući na slučajeve gdje imamo znanje i pokušavamo identificirati što je zajedničkom tim slučajevima. Problem s ovim prijedlogom je taj da on pretpostavlja da već možemo prepoznati slučajeve u kojima imamo znanje i tako već prepoznajemo koje su oznake ili kriteriji znanja. Ili, možemo započeti zadatak definiranje znanja jednostavnim odražavanjem prirode znanja i tako odrediti njegovu srž. Odnosno, promišljanjem možemo odrediti kriterije znanja. Problem s ovim prijedlogom je taj da je teško identificirati kriterije znanja ako prvo nismo mogli odrediti specifične slučajeve znanja. Čini se da osoba ili mora pretpostaviti da posjeduje (barem djelomično) znanje za koje mislim da posjeduje ili mora pretpostaviti da poznaje, neovisno o vrsti znanja, kriterije znanja. Nijedna pretpostavka nije osobito vjerodostojna.'' ​// <font 14px line-height:​ 17.8181819915772px/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font> ​   //<​sup>​8)</​sup> ​ // 
 Iduću kritiku //​opravdanog-istinitog-vjerovanja// ​ pogleda na znanje je dao [[https://​en.wikipedia.org/​wiki/​Edmund_Gettier|Edmund Gettier​]] <​sup>​9)</​sup> ​  ​pokazujući kako čak i opravdano istinito vjerovanje može biti splet sretnih okolnosti, a ne znanja (primjerice,​ netko formira istinito opravdano vjerovanje o tome koliko je sati gledajući na sat koji više ne radi, ali slučajno pokazuje točno vrijeme).<​sup>​10)</​sup>​ Iduću kritiku //​opravdanog-istinitog-vjerovanja// ​ pogleda na znanje je dao [[https://​en.wikipedia.org/​wiki/​Edmund_Gettier|Edmund Gettier​]] <​sup>​9)</​sup> ​  ​pokazujući kako čak i opravdano istinito vjerovanje može biti splet sretnih okolnosti, a ne znanja (primjerice,​ netko formira istinito opravdano vjerovanje o tome koliko je sati gledajući na sat koji više ne radi, ali slučajno pokazuje točno vrijeme).<​sup>​10)</​sup>​
  
Redak 45: Redak 46:
 Sada ćemo prestati s daljnjim epistemološkim dilemama i kako bi se vratili na područje procjene, e-procjene i računalnih mogućnosti procjene, odredit ćemo praktičniju definiciju znanja u kontekstu spomenutih tema počevši od defincije //​**opravdanog,​ istinitog vjerovanja**//​. Sada ćemo prestati s daljnjim epistemološkim dilemama i kako bi se vratili na područje procjene, e-procjene i računalnih mogućnosti procjene, odredit ćemo praktičniju definiciju znanja u kontekstu spomenutih tema počevši od defincije //​**opravdanog,​ istinitog vjerovanja**//​.
  
-Prvo, u datoj definiciji zamijenit ćemo pojam **//​istinit//​** s **//​ispravan//​** kako su predlagali neki autori<​sup>​​12)</​sup> ​  da bismo izbjegli filozofske konotacije njegovog značenja.<​sup>​13)</​sup> ​  Druga izmjena početne definicije, također na prijedlog nekih autora, jest zamjena **//​opravdanog//​** sa **//​sigurnim //**(iako neki predlažu samo dodavanje //​sigurnosti//​). Predlažemo da sigurnost bude rezultat snage opravdanosti koje osoba može sebi prikazati. Ipak, problem sa //​sigurnošću// ​ je sličan kao i onaj s //​opravdanjem://​ +Prvo, u datoj definiciji zamijenit ćemo pojam **//​istinit//​** s **//​ispravan//​** kako su predlagali neki autori<​sup>​​12)</​sup> ​  da bismo izbjegli filozofske konotacije njegovog značenja.<​sup>​13)</​sup> ​  Druga izmjena početne definicije, također na prijedlog nekih autora<​sup>​14</​sup> ​  <​sup>​)</​sup> ​  <​sup>​​</​sup> ​  , jest zamjena **//​opravdanog//​** sa **//​sigurnim //**(iako neki predlažu samo dodavanje //​sigurnosti//​)<​sup>​15)</​sup> ​  . Predlažemo da sigurnost bude rezultat snage opravdanosti koje osoba može sebi prikazati. Ipak, problem sa //​sigurnošću// ​ je sličan kao i onaj s //​opravdanjem://​ 
-  * //Znanje pretpostavlja sigurnost (ali) što ćemo smatrati sigurnim? … pojedinac bi se ustručavao ograničiti znanje apsolutnom sigurnošću… Bolje nam je da prihvatimo riječ ''​znati''​… kao stvar stupnja. To vrijedi samo za istinita vjerovanja i to samo za poprilično čvrsta, ali koliko čvrsta i sigurna ona moraju biti je pitanje slično onomu koliko veliko nešto mora biti da bi se moglo kvalificirati velikim.//+  * <font 14px line-height:​ 17.8181819915772px/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font> ​   ​//Znanje pretpostavlja sigurnost (ali) što ćemo smatrati sigurnim? … pojedinac bi se ustručavao ograničiti znanje apsolutnom sigurnošću… Bolje nam je da prihvatimo riječ ''​znati''​… kao stvar stupnja. To vrijedi samo za istinita vjerovanja i to samo za poprilično čvrsta, ali koliko čvrsta i sigurna ona moraju biti je pitanje slično onomu koliko veliko nešto mora biti da bi se moglo kvalificirati velikim.// ​<font 14px line-height:​ 17.8181819915772px/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font> ​   //<​sup>​16)</​sup> ​ // 
 To nas dovodi do definicije znanja koju ćemo upotrebljavati u kontekstu procjene i e-procjene: To nas dovodi do definicije znanja koju ćemo upotrebljavati u kontekstu procjene i e-procjene:
  
Redak 53: Redak 55:
 Još jedan važan pojam koji je ovdje predstavljen jest //​upotrebljivo// ​ znanje koje Još jedan važan pojam koji je ovdje predstavljen jest //​upotrebljivo// ​ znanje koje
  
-  * //znači da je osoba dovoljno sigurna u ispravnost znanja ili vjerovanja i da će ga upotrijebiti pri donošenju odluka, u rješavanju problema i u odabiru i izvršavanju radnji.// +  * <font 14px line-height:​ 17.8181819915772px/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font> ​   ​//znači da je osoba dovoljno sigurna u ispravnost znanja ili vjerovanja i da će ga upotrijebiti pri donošenju odluka, u rješavanju problema i u odabiru i izvršavanju radnji.// ​<font 14px line-height:​ 17.8181819915772px/​inherit;;​inherit;;​inherit>"</​font> ​   //<​sup>​17)</​sup> ​ // 
-Veza između ispravnosti,​ sigurnosti i upotrebljivosti vjerovanja+ 
 +===== Veza između ispravnosti,​ sigurnosti i upotrebljivosti vjerovanja ​=====
  
 ^  ^  ^^^^  |  |  | ^  ^  ^^^^  |  |  |
 ^  |   ​\\ ​ **Kriterij znanja:​** ​ ||||  |  |  | ^  |   ​\\ ​ **Kriterij znanja:​** ​ ||||  |  |  |
-^  |  Malarija<font 14px line-height:​ 17.8181819915772px text-align: right/​inherit;;​inherit;;​inherit>​je</​font> ​||||  ​bolest uzrokovana parazitom. ​|  |  |+^  |   \\ Malarija ​je bolest uzrokovana parazitom. ||||  |  |  |
 ^  ^  ^^^^  |  |  | ^  ^  ^^^^  |  |  |
 ^  |   ​\\ ​ **Neispravno/​ispravno vjerovanje:​** ​ ||||  ^  |  | ^  |   ​\\ ​ **Neispravno/​ispravno vjerovanje:​** ​ ||||  ^  |  |
-^  |  Učenikovo vjerovanje da je malarija bolest uzrokovana ​bakterisjkom ​ili virusnom infekcijom. ​ ||  Učenikovo vjerovanje da je malarija uzrokovana parazitom. ​ ||  |  |  |+^  |  Učenikovo vjerovanje da je malarija bolest uzrokovana ​bakterijskom ​ili virusnom infekcijom. ​ ||  Učenikovo vjerovanje da je malarija uzrokovana parazitom. ​ ||  |  |  |
 ^  ^^^^  |  |  |  | ^  ^^^^  |  |  |  |
 ^  |   ​\\ ​ **Sigurnost:​** ​ ||||  ^  |  | ^  |   ​\\ ​ **Sigurnost:​** ​ ||||  ^  |  |
Redak 73: Redak 76:
 ^  ^  ^^^^  |  |  | ^  ^  ^^^^  |  |  |
  
-Prilagođeno iz . Tablica se može iščitavati odozgo prema dolje ili od dna prema vrhu.+Prilagođeno iz <​sup>​18)</​sup> ​  . Tablica se može iščitavati odozgo prema dolje ili od dna prema vrhu.
  
 Primjerice, dobro upućen učenik ima ispravno vjerovanje da je malarija uzrokovana parazitom. Siguran je u tu činjenicu otkad ju je pročitao u knjizi ili kad ju je čuo od učitelja. Njegova sigurnost čini ovo vjerovanje upotrebljivim što znači da će odabrati taj odgovor na ispitivanju ili će ustvrditi da antibiotici nemaju učinka u liječenju malarije. Primjerice, dobro upućen učenik ima ispravno vjerovanje da je malarija uzrokovana parazitom. Siguran je u tu činjenicu otkad ju je pročitao u knjizi ili kad ju je čuo od učitelja. Njegova sigurnost čini ovo vjerovanje upotrebljivim što znači da će odabrati taj odgovor na ispitivanju ili će ustvrditi da antibiotici nemaju učinka u liječenju malarije.
  
 Neupućen učenik je s druge strane nesiguran u uzrok malarije i stoga je to vjerovanje neupotrebljivo. Njegova nesigurnost može rezultirati krivim odgovorom, točnim ako mu se posreći, ili ga spriječiti da se bavi kompleksnijim problemima koji uključuju ovu informaciju. Neupućen učenik je s druge strane nesiguran u uzrok malarije i stoga je to vjerovanje neupotrebljivo. Njegova nesigurnost može rezultirati krivim odgovorom, točnim ako mu se posreći, ili ga spriječiti da se bavi kompleksnijim problemima koji uključuju ovu informaciju.
 +
 +----
 +
 +<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|1)]]</​sup>​ ,<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|6)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|7)]]</​sup> ​ [[http://​plato.stanford.edu/​entries/​epistemology/​|Steup,​ M. Epistemology. Stanford Encyclopedia of Psychology. Retrieved September 29th, 2011.]]
 +
 +<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|2)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|3)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|4)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|5)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|8)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|10)]]</​sup>​ ,<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|11)]]</​sup> ​ [[http://​www.scribd.com/​doc/​48495403/​What-is-This-Thing-Called-Knowledge|Pritchard,​ Duncan. What is this thing called knowledge? Taylor & Francis, 2009.]]
 +
 +<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|9)]]</​sup> ​ [[http://​philosophyfaculty.ucsd.edu/​faculty/​rarneson/​courses/​gettierphilreading.pdf|Gettier,​ Edmund L. Is Justified True Belief Knowledge? Analysis 23, no. 6: 121-123, June 1963.]]
 +
 +<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|12)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|17)]]</​sup> ​ [[http://​andrewvs.blogs.com/​usu/​files/​p100.pdf|Hunt,​ Darwin P. The concept of know ledge and how to measure it. Journal of Intellectual Capital 4, no. 1: 100-113, 2003.]]
 +
 +<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|13)]]</​sup> ​ [[http://​books.google.hr/​books?​id=p3WRVqQN9TsC|Fernández-Armesto,​ Felipe. Truth: A History and a Guide for the Perplexed. St. Martin’s Griffin, 2001.]]
 +
 +<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|14)]]</​sup>​ , <​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|16)]]</​sup> ​ [[http://​books.google.hr/​books?​id=L-oD1AeKAlMC|Quine,​ W. V., and Willard Van Orman Quine. Quiddities: an intermittently philosophical dictionary. Harvard University Press, 1989.]]
 +
 +<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|15)]]</​sup> ​ [[http://​books.google.hr/​books?​id=gmwZYgEACAAJ|Ayer,​ A. J. The problem of knowledge. Palgrave Macmillan, 2004.]]
 +
 +<​sup>​[[:​hr:​knowledge_assessment:​knowledge|18)]]</​sup> ​ Hunt, D. P., and H. Furustig. Being informed, being misinformed and disinformation:​ A human learning and decision making approach. Technical Report PM 56:238, Karlstad: Institution 56 Manniska Maskin System, 1989.
  
 \\ \\
  
hr/knowledge_assessment/knowledge.1435250966.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)